>

novosti logo

Kronika Kronika
Piše Anja Kožul

Prepušteni samima sebi

Najveći izazov nastave na daljinu je postići jednakost za sve, ako znamo da je to teško ostvariti i u normalnim uvjetima, rečeno je na raspravi o obrazovanju na manjinskim jezicima i pismima

Možete zamisliti kakve je kvalitete internet u povratničkim ruralnim sredinama. Djeca su išla iza štale hvatati signal da skinu zadaću, a onda su ga opet lovila na brdu oko kuće kako bi je poslali. Njihovi roditelji u većini nisu obučeni da materijale šalju u digitalnom obliku učiteljima – ovakvo iskustvo učenika pripadnika srpske nacionalne manjine u nastavi na daljinu, koji pohađaju nastavni model C, iznijela je Natalija Koprenica, savjetnica za nastavu na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, u razgovoru o obrazovanju na manjinskim jezicima i pismima u kontekstu stihijske organizacije nastave u uvjetima pandemije.

Stručnjake iz područja obrazovanja tri nacionalne manjine: srpske, češke i talijanske, okupila je inicijativa Građanski odgoj i obrazovanje (GOOD) u petak 24. jula na Zoom aplikaciji. Tokom razgovora koji je moderirala Nina Čolović iz Srpskog narodnog vijeća, također su podijeljena iskustva izrade novih kurikuluma i podrške nastavnicima za rad u predstojećoj školskoj godini. Govorilo se o pripremi udžbenika i nastavnih materijala te o poteškoćama u provedbi nastavnih modela A, B i C.

U razmjeni iskustava, mišljenja i planova za jesen, pored Koprenice, sudjelovale su Višnjica Sesvečan, nastavnica srpskog jezika i kulture, Maja Burger, nastavnica-mentorica i suautorica kurikuluma češkoga jezika i kulture, Patrizia Pitacco, savjetnica za nastavu na talijanskom jeziku, Debora Radolović, ravnateljica Dante Alighieri u Puli, Gianfranca Šuran, savjetnica za nastavu na talijanskom jeziku, Tanja Novotni Golubić, zamjenica župana Bjelovarsko-bilogorske županije i Milica Stojanović, voditeljica Odbora za obrazovanje Zajedničkog vijeća općina u Vukovaru.

Iako je talijanska nacionalna manjina na vrijeme plasirala školski program na televiziji, organizaciju nastave na daljinu pratili su brojni problemi. Debora Radolović kazala je da su škole, prije svega nastavnici i drugo stručno osoblje, bili prepušteni sami sebi. Kada su se obratili Ministarstvu obrazovanja za savjet, rečeno im je ‘vi ćete se sami snaći‘.

- Učenici i nastavnici bačeni su u vatru. Morali su se izvući iz situacije koja nije bila sjajna. Sada učimo iz svojih grešaka. Ubuduće nam treba pravilnik, etički kodeks ponašanja. Roditelji su nas zvali u bilo koje doba dana, čak i vikendom. Smatram da su i učitelji tome doprinijeli jer stavljali su termin za predavanje materijala do ponoći, pa je nastao mali kaos. Mislim da je bilo najteže maturantima i učenicima u nižim razredima osnovne škole. Nikad nismo imali toliko djece s dijagnozom depresije - rekla je ravnateljica talijanske srednje škole.

Tanja Novotni Golubić ocijenila je da je najveći izazov nastave na daljinu kako postići jednakost i pravednost za sve, ako znamo da je to teško ostvariti i u normalnim uvjetima. Ona smatra da su djeca koja imaju poteškoće u učenju dobila najmanju podršku.

- Roditelji su morali preuzeti prevelik teret u trenutku kada je primarno zadržati zdravlje i posao te voditi djecu kroz nastavu. Nisu se svi roditelji mogli jednako uključiti zbog razine obrazovanja, a kvaliteta obrazovanja ovisi i o materijalnim uvjetima. Škole nisu samo mjesta u kojima se djeca obrazuju; često predstavljaju mjesto sigurnosti za djecu, gdje će ona pojesti topli obrok i rasti skupa s vršnjacima - objasnila je Novotni Golubić.

Jitka Stanja Brdar, savjetnica za nastavu na češkom jeziku, podsjetila je da među 9.500 Čeha, ima hiljadu učenika, a kao jedan od glavnih problema zajednice istaknula je udaljenost od Češke. Česi ne mogu slušati i gledati češku televiziju kao druge manjine čije matice graniče s Hrvatskom. Teško im je doći do živog izvornog jezika jer je ovaj kojim se Česi služe zastario i prilagodio se hrvatskom jeziku. Brdar smatra da bi učenicima, ali i drugim govornicima, pomoglo kada bi javni televizijski servis emitirao filmove češke kinematografije. Milica Stojanović iz Vukovara iznijela je da su učitelji u nastavi na daljinu odradili jedno i pol radno vrijeme, ako ne i dvostruko. Što se tiče srpske manjine, smatra da su najbolje odrađeni satovi od prvog do četvrtog razreda osnovne škole u virtualnim učionicama.

- Naši učenici su gledali RTS, ali ti sadržaji se uglavnom ne poklapaju. Mi imamo drugi plan i program: kad mi radimo realizam, u Srbiji se već uči moderna. Tako da smo vrebali one sadržaje koji učenicima mogu poslužiti. Mi smo se samoorganizovali, imamo kamere i studio, ali nemamo to gde plasirati - rekla je Stojanović dodajući da je obrazovanje na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu u konstantnim problemima. Podsjetila je da još uvijek nije registrirana nijedna srpska škola, da su voditelji nastave svedeni na dva sata tjedno, a da se u školskim odborima ne poštuje nacionalna struktura učenika. Osim toga, srpska zajednica nema kurikulum za specifične nacionalne sadržaje i nisu prevedeni svi udžbenici za gimnazije i srednje stručne škole.

Natalija Koprenica se nadovezala na položaj učenika pripadnika srpske manjine rekavši da oni koji pohađaju nastavu po modelu C u ruralnim sredinama žive u teškim socio-ekonomskim uvjetima: učenici su i putnici, vrlo rano kreću u školu, a vraćaju se kasno. Kad se vrate kući, čekaju ih poslovi s roditeljima. Nastava iz srpskog se odvija sedmi sat kad su djeca već dekoncentrirana i pospana.

Svi sudionici razgovora složili su se da se model C mora bolje zakonski definirati jer je praksa pokazala da se nastava jezika po tom modelu tretira kao izborni predmet, a ponegdje se traži i suglasnost roditelja na početku svake školske godine. Zaključeno je da je za sve manjine važno da djeca ostanu u sustavu obrazovanja na manjinskom jeziku i pismu te da kroz svoje obrazovanje prođu cijelu vertikalu. Nina Čolović na kraju je iznijela viđenje da interes nacionalnih manjina u obrazovanju treba podići iznad manjina, staviti ga u jednaki fokus poput dominantnog obrazovanja i tako se izboriti za svu djecu.

1/1