>

novosti logo

Promašaj u produžetku

Pokušaji restrikcija i privatizacije javnog zdravstva nisu od jučer niti će prestati sutra. Na svu sreću, na posljednjoj sjednici raspuštenog Sabora propalo je poskupljenje zdravstvenih usluga

Nekako je ispod radara prošla vijest o pokušaju dosadašnjeg predsjednika Hrvatskog sabora Željka Reinera da na posljednjoj sjednici parlamenta progura krajnje sporan zakon kojim je Vlada željela povećati maksimalni iznos sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite. Druga nakana je bila uvesti obavezu plaćanja naknade za pregled u hitnom bolničkom prijemu, obavljen na zahtjev osiguranika kada se pregledom ustanovi da pacijentu nisu nužni hitni dijagnostičkih i terapijski postupci jer mu život i zdravlje nisu u opasnosti.

Stvar je osujećena tako što su zastupnici prije Reinerove ujdurme jednostavno napustili sabornicu i tako srušili kvorum. Međutim, vrli esdepeovci i ostali nisu našli za shodno da na istoj, posljednjoj saborskoj sjednici na isti način osujete izglasavanje slanja dodatnog kontingenta vojnika u Afganistan, kao i to da se Tomislavu Karamarku reaktivira saborski mandat pa da tako još godinu dana ima osiguranu sinekuru.

Al, ajd’ dobro, barem nećemo plaćati skuplje zdravstvene usluge i nećemo se natezati na prijemima dokazujući na hitnoj jesmo li doista bolesni ili smo simulanti, što je bila jedna od nakana novog zakona. Međutim, valja podsjetiti da se s desubvencioniranjem zdravstvenih usluga u nas krenulo još za vrijeme ranijih, esdepeovih ministara i da ovaj nesretnik Dario Nakić zapravo nije jedini krivac za kaos u zdravstvu. Još od doba Rajka Ostojića, a posebno od vremena Siniše Varge, krenulo se u privatizaciju zdravstvenog osiguranja i u drukčiji način prikupljanja sredstava za javno zdravstvo. Naime, prema direktivama Europske unije trebalo je ići prema prikupljanju sredstava za zdravstvo iz općih poreza i prema paralelnom smanjivanju posebnih zdravstvenih fondova.

Tzv. zdravstvena reforma pretpostavlja i otvaranje privatnih bolnica odnosno poliklinika, ukidanje plaćanja prekovremenog rada, što je opet omogućilo Nakiću da dozvoli doktorima da zarađuju izvan smjene, često i za vrijeme same smjene. Zatim, omogućilo bi se naplaćivanje usluga hitne pomoći, povećanje cijene dodatnog osiguranja i slično.

Marifetluci dosadašnje hadezeovske vlasti na polju javnog zdravstva, primjer čega je i ovaj Reinerov pokušaj da u sudačkoj nadoknadi podvali nevaljali zakon, samo su trenutačno zaustavljeni.

Međutim, teško je za povjerovati da će bilo koja politička garnitura koja najesen dođe na vlast napraviti išta drugo izvan sheme prema kojoj bi medicina konačno postala biznis, pacijenti konzumenti, a liječnici davaoci i naplatitelji usluga.

1/1