Novosti

Politika

Rezolucija u UN-u – povod za negiranje genocida

Devet godina nakon ruskog veta na Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, funkcioneri RS-a spekulišu da bi dokument mogao ponovo biti tema Savjeta bezbjednosti, što je novi povod za relativizacije i negiranje genocida

Large srebrenica

Od 2021. je zabilježeno preko hiljadu slučajeva negiranja i relativizacije genocida u Srebrenici (foto Matthias Schrader/DPA)

Devet godina poslije veta Ruske Federacije na Rezoluciju o genocidu u Srebrenici funkcioneri bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska spekulišu da bi novi tekst rezolucije mogao ponovo biti tema Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Prijedlog dokumenta u koji javnost nema uvid novi je povod za relativizacije i negiranje genocida u Srebrenici u godini lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini. Argumenti protiv potencijalne rezolucije koju imaju funkcioneri entiteta RS su sljedeći: rezolucija bi onemogućila Republici Srpskoj međunarodnu afirmaciju, naštetila ugledu ovog entiteta, prezentovala iskrivljenu sliku o kolektivnoj krivici srpskog naroda, označila Srbe genocidnim narodom.

Dok pokušavaju konstruisati saglasnost u kojoj će pripadnici srpskog naroda prihvatiti kolektivnu krivicu, manipuliše se voljom šire zajednice pojedinaca koji sebe doživljavaju kao Srbi da pokažu jasnu distancu od počinilaca i naredbodavaca genocida. Prvi put je taj pokušaj prihvatanja kolektivne odgovornosti bio u formi peticije Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) protiv zabrane negiranja i relativizacije genocida pokrenute u julu 2021., i to pod plaštom protivljenja odlukama visokog predstavnika Savjeta za implementaciju mira u BiH. Sada je ta neuspješna peticija o čijem se rezultatu do danas ne zna ništa postala moćan politički alat funkcionera Republike Srpske. Više to nije tekst koji se nudi građankama i građanima RS-a, već isključivo alat takozvane spoljne politike tog entiteta.

Tražeći ponovo podršku Ruske Federacije u slučaju da tekst nove rezolucije dospije pred Savjet bezbjednosti UN-a, funkcioneri entiteta RS upozoravaju da se spoljna politika BiH ne može voditi bez njihove saglasnosti. "Disolucija Bosne i Hercegovine", "destabilizacija Republike Srpske", potencijalno označivanje RS-a kao "genocidne tvorevine", "lobiranje zapadnih sila", "afirmacija bošnjačke politike autoviktimizacije" samo su neki od označitelja narativa koje predstavljaju funkcioneri entitetskih institucija u medijima u zemlji i regionu.

Pored pomenutih tumačenja potencijalnog teksta nove rezolucije o genocidu u Srebrenici, osnovni sadržaj u tim objavama je direktna negacija ili relativizacije genocida. "Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković rekao je da je upoznat s time da ambasador BiH u UN-u Zlatko Lagumdžija priprema rezoluciju o Srebrenici i izrazio nadu da će se taj dokument o kojem ne postoji stav Predsjedništva BiH u aprilu naći na sjednici Generalne skupštine UN-a. Srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović informisala je predsjednika 78. zasjedanja Generalne skupštine UN Denisa Fransisa da Predsjedništvo nije konsultovano o novoj rezoluciji o Srebrenici, ističući da se bilo kakve aktivnosti te vrste smatraju unilatelarnom akcijom", piše Radio Televizija Republike Srpske, dodajući u posljednjem paragrafu direktnu negaciju genocida, odnosno negiranje da se u Srebrenici dogodio ikakav genocid.

"Pokušaj Bošnjaka da u Savjet bezbjednosti UN-a proguraju novu rezoluciju o Srebrenici može samo doprinijeti destabilizaciji BiH", rekao je predsjednik Narodne skupštine RS-a Nenad Stevandić, a prenosi RTRS. Stevandić je dodao da od toga ni Bošnjaci neće imati nikakve koristi, kao i da se vraćaju starim metodama i spinovima, koristeći to kao žeton u budućoj satanizaciji Srba. "Oni vide da ističe vrijeme toj politici koju su sprovodilili posljednje tri ili četiri godine, a da nisu postigli ozbiljne efekte protiv Republike Srpske", istakao je Stevandić, dodavši da je "raspoloženje naroda u Srpskoj takvo da bi, ako bude još pritisaka, došlo do disolucije BiH", prenosi RTRS.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, izjavio je da ambasador BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija i njegovi pokrovitelji iz Sarajeva eventualnim pokretanjem usvajanja nove rezolucije o Srebrenici rizikuju cijelu BiH i njen opstanak. "Jedini organ koji vodi spoljnu politiku je Predsjedništvo i ima procedura za to. Ako su mislili da to gurnu, trebali su to da stave u proceduru. Oni znaju da to ne može da prođe i da je to potpuno nezakonita priča", rekao je Dodik, negirajući potom genocid u Srebrenici. Podsjetimo, prije odlaska s funkcije visokog predstavnika Savjeta za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini (PIC), Valentin Inzko iskoristio je Bonske ovlasti i izmijenio Kazneni zakon Bosne i Hercegovine. Djela javnog odobravanja, poricanja, grubog umanjenja ili pokušaja opravdanja zločina genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnog zločina utvrđenog pravomoćnim presudama na način koji bi mogao potaknuti nasilje ili mržnju usmjerenu protiv osoba ili skupine osoba kažnjiva su kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.

Od 28. jula 2021. godine kada je taj zakon stupio na snagu pa do danas Tužilaštvo BiH je donijelo ukupno 38 naredbi o nesprovođenju istrage po krivičnim prijavama za negiranje genocida. "Odredba je zaista široko postavljena jer nije dovoljno da neko kaže da se nešto nije desilo i da to predstavlja krivično djelo. Tužilac mora dokazati da je takvo negiranje moglo dovesti do određene posljedice", protumačio je 9. maja 2023. Milanko Kajganić, tada glavni tužilac Tužilaštva BiH u izjavi za televiziju O kanal. Memorijalni centar Srebrenica uočio je u periodu od 2021. do 2023. godine 1.011 slučajeva negiranja i relativizacije genocida u Srebrenici.

U periodu od maja 2022. do maja 2023. zabilježeno je 90 slučajeva negiranja i relativizacije genocida u Srebrenici. "Najčešći načini negiranja genocida su aktivno poricanje (53), opravdanje ili poređenje sa drugim ratnim zločinima (26), podrška počiniocima u kojoj se ne mora eksplicitno spominjati genocid (devet), te priznavanje zločina ali ne i genocida (dva)", navode iz Memorijalnog centra Srebrenica u izvještaju o negiranju genocida za prošlu godinu. Na listi negatora ili relativizatora genocida koju je pripremio Memorijalni centar Srebrenica su Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske, Aleksandar Vučić, predsjednik Republike Srbije, Milorad Dodik, predsjednik entiteta RS, javni servisi Novinska agencija Republike Srpske i Radio Televizija Republike Srpske, dnevni listovi Politika, Srpski telegraf, Informer, Alo, Večernje novosti, portali Sputnik i IN4S. A čak i kada kritikuju negiranje i relativizaciju genocida, mediji prenose poruke koje takav stav sadrže. "Kritički otklon" ili distanca u tom slučaju ne znači apsolutno ništa. No, pojedini mediji uopšte se ne trude da pokažu ni takozvani "kritički otklon": negiranje genocida prezentuju kao gotovu istinu.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više