>

novosti logo

Društvo Društvo

Roba naprijed, politika stop

Iako su odnosi Hrvatske i Srbije izuzetno politički opterećeni, privredna suradnja jača. U prvih osam mjeseci ove godine izvoz u Srbiju dosegao je 451,1 milijun eura, a uvoz je bio 395,7 milijuna. ‘Bez obzira na povremene izazove u poslovanju, robna razmjena i direktna strana ulaganja rast će i u sljedećim godinama, u oba smjera’, kaže Goran Masnec iz HGK-a

Dok svjedočimo svakodnevnom odapinjanju političkih strelica između Hrvatske i Srbije, njihovi privredni odnosi sve su bolji, robna razmjena jača, a rastu i investicije. Istina, podaci statističkih ureda dviju zemalja o ulaganjima i trgovinskoj razmjeni potpuno se razlikuju, a političari ih tumače kroz prizmu ekonomskog nacionalizma. Zapravo, kako ističu ekonomisti i privrednici, ti podaci su beskorisni zbog različitih metoda knjiženja, ali i činjenice da novac hrvatskih i srpskih investitora ne mora nužno dolaziti iz Hrvatske i Srbije, nego i iz trećih zemalja. Značajno je i to što se hrvatski i srpski privrednici, bez obzira na to što su u nekim slučajevima konkurenti, na međunarodnim privrednim konferencijama susreću i razmjenjuju iskustva, pa čak i dogovaraju zajednička ulaganja i projekte, kojih bi bilo i više da i u tome ne postoje otpori dviju državnih vlasti. Zbog svega toga zamolili smo nadležne iz dviju privrednih komora, ali i privrednika Ivicu Pivca, da daju svoje viđenje stvari.

- U 2018. izvoz u Srbiju iznosio je 636,5 milijuna eura, a uvoz iz Srbije 600,1 milijun eura. U prvih osam mjeseci ove godine izvoz je dosegao 451,1 milijun eura, a uvoz 395,7 milijuna eura - ističe Goran Masnec, viši stručni savjetnik u Sektoru za međunarodne poslove i EU u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Glavni hrvatski izvozni proizvodi u Srbiju su električna energija, čokolada i ostali prehrambeni proizvodi s kakaom, dušična gnojiva, portland cement, boce, tegle i drugo. S druge strane, Hrvatska iz Srbije uvozi električnu energiju, rafinirani bakar, naftna ulja, proizvode za prijevoz i pakiranje robe, kao i ostalo pokućstvo i njegove dijelove.

A od 1993. do drugog kvartala ove godine hrvatski privrednici su putem direktnih stranih investicija uložili 852,6 milijuna eura. Hrvatske su tvrtke najviše ulagale u prehrambenu industriju, trgovinu, građevinsku industriju i metalnu industriju, ističe Masnec, dodajući da je direktna trgovinska razmjena počela tek 1997. Do tada je išla preko Mađarske i bila je na razini od oko 20 milijuna dolara.

- U poslovanju uvijek ima teškoća, neke od značajnijih ticale su se postupka registracije lijekova i izdavanja dozvola ili transporta vangabaritnih tereta. No HGK, posebice kroz predstavništvo u Beogradu, na raspolaganju je tvrtkama kako se poteškoće ne bi pretvorile u značajnije zastoje - kaže Masnec, koji je 11 godina proveo u Srbiji i upoznat je s mnogim detaljima privrednih odnosa dviju zemalja.

Na primjedbe o 15-kilometarskim kolonama šlepera koje sporo ulaze u Hrvatsku odgovara da su one posljedica rigoroznih kontrola koje se traže iz Brisela i činjenice da se u blizini propisanih prijelaza za određene robe nalaze migrantski kampovi, što postrožuje kontrole i u više je slučajeva rezultiralo nalaženjem migranata u tovarnom prostoru. Također ističe da dio srpskog izvoza čine i proizvodi oko 200 hrvatskih kompanija koje posluju u Srbiji.

Generacije koje su živjele u bivšoj Jugoslaviji bile su naučene na tadašnje proizvode i brendove od kojih su se mnogi očuvali – Kraš, Jaffa keks, kajmak, Bakina tajna… zato su Hrvatske kompanije pametno postupile jer nisu mijenjale brendove koje su kupovali, tako da potrošačima ne pada na pamet da Štarkovu čokoladnu bananicu proizvodi Emil Tedeschi.

- Prije 15-ak godina bio sam svjedok kako su ljudi Ledene kocke i bajadere kupovali na komad jer su bile skupe; prodavači su otvorili bombonijeru, ali nije dugo trebalo da se isprazne - sjeća se Masnec, kao i suncobrana s natpisom ‘Cedevita’ koji su s prodajom praškastih napitaka zavladali niškim ulicama, čega nije bilo ni u Zagrebu.

- S druge strane, u Hrvatskoj znaju za vrhunske srpske proizvode, ali kompanije trebaju ulagati u marketing jer proizvodi se više ne mogu prodavati po osnovu sjećanja iz prošlosti - ističe Masnec.

Govoreći o svojim iskustvima, kaže da je godinama u Srbiji slušao kako treba težiti uravnoteženju robne razmjene.

Srpski privrednici pokazuju najveći interes da u Hrvatskoj investiraju u hotelijerstvo, poljoprivredu i prehrambenu industriju. Ali njihova je percepcija da je hrvatsko tržište i dalje zatvoreno za srpske investicije i proizvode – ističe Aleksandar Radovanović iz PKS-a

- Bilo mi je to čudno, jer srpska strana to nikada nije tražila od Rusa, Slovenaca ili Austrijanaca s kojima je imala puno veći deficit robne razmjene - kaže Masnec.

Zaključuje da je Srbija zanimljiva za ulaganja zbog pristupa tržištima Rusije i drugih zemalja Zajednice nezavisnih država koja su Hrvatskoj zbog obaveza pridržavanja politike sankcija prema Rusiji relativno nedostupna. A s obzirom na to da su Hrvatska i Srbija susjedne zemlje, bez obzira na povremene izazove u poslovanju, robna razmjena i direktna strana ulaganja rast će i u sljedećim godinama, i to u oba smjera, dodaje Masnec.

Svoje viđenje odnosa dviju zemalja ima i Aleksandar Radovanović, rukovodilac Centra za regionalnu suradnju Privredne komore Srbije.

- Ukupna robna razmena između Srbije i Hrvatske u 2018. godini iznosila je 1.069,5 milijardi evra i beleži povećanje od 4,2 posto u odnosu na 2017. Izvoz u Hrvatsku iznosio je 570,7 miliona evra, što je za 4,1 posto više u odnosu na 2017., dok je uvoz iz Hrvatske veći za 4,3 posto u odnosu na 2017. i iznosio je 498,8 miliona evra. Dakle, u toj robnoj razmeni Srbija je bila u suficitu 71,9 miliona evra. Ukupna robna razmena između Srbije i Hrvatske u periodu januar – septembar 2019. iznosila je 820,9 miliona evra i beleži povećanje od 4,3 posto u odnosu na isti period 2018. Izvoz u Hrvatsku iznosio je 429,2 miliona evra, odnosno bio je za 1,2 posto viši u odnosu na isti period 2018., a uvoz iz Hrvatske veći je za 7,8 posto nego lani i iznosio je 391,7 miliona evra. Suficit u robnoj razmeni iznosio je 37,5 miliona evra - iznosi podatke Radovanović.

- Najvažniji srpski izvozni proizvodi u 2018. bili su katode i sekcije katoda od rafinisanog bakra, motorni benzin, beli lim, bitumen od nafte, baloni, boce, bočice, jestivo ulje od suncokreta, dok su najvažniji uvozni proizvodi lani bili nerazvrstana roba po CT, cement portland, delovi za mašine, svinje, urea, hartija, preparati za pranje i čišćenje - dodaje Radovanović.

Naglašava da u usporedbi s hrvatskim investicijama, podaci o srpskim investicijama nisu ni blizu tako povoljni jer su do prije nekoliko godina one bile zanemarive.

- U periodu od 1993. do 2019. srpske investicije u Hrvatskoj iznosile su 8,5 miliona evra. U evidenciju nisu ušle investicije Industrije mesa Matijević, gde je vlasnik kao hrvatski državljanin investirao, i investicija MK grupe koja je investirala iz inostranstva. Do manjeg evidentiranja investicija dolazi jer kompanije na neku destinaciju ne ulažu samo iz matične zemlje, iz centrale, već i sa računa svojih firmi iz drugih zemalja u svetu, pa se investicije knjiže na zemlju iz koje je novac za neku investiciju došao, tako da investicija MK grupe u Savudriju nije evidentirana kao srpska investicija - kaže Radovanović.

- Kada je u pitanju Hrvatska, srpski privrednici pokazuju najveći interes da investiraju u hotelijerstvo, poljoprivredu i prehrambenu industriju. Ulagali bi oni i više, ali je percepcija srpskih privrednika da je hrvatsko tržište i dalje zatvoreno za srpske investicije i proizvode u poređenju sa srpskim tržištem na kome hrvatske kompanije ostvaraju odlične poslovne rezultate i na kome su od 1993. do sada investirale preko 800 miliona evra - dodaje.

- Na slabije prisustvo naših kompanija na hrvatskom tržištu utiču viši PDV, skuplje kreditiranje i osiguranje izvoza, ali i sama neodlučnost srpskih firmi zbog loših iskustava prilikom pokušaja da investiraju u prethodnom periodu. A još uvek je prisutna negativna percepcija naših proizvoda i uopšte nastupa srpskih preduzeća na hrvatskom tržištu i to kao posledica odsustva povoljne atmosfere u hrvatskoj javnosti, tako da deo potencijalnih investicija nije ostvaren i iz tih razloga - ističe Radovanović.

Na obrazloženje da se u Hrvatsku ulazi sporo zbog EU procedura, Radovanović odgovara konstatacijom da srpske inspekcije rade 24 sata dnevno, dok hrvatske rade od 7 do 15 sati, a vikendom ne rade. Šleperi koji dođu petkom prisiljeni su čekati cijeli vikend, kaže.

Kraš u Srbiju na godišnjoj razini izvozi proizvode u vrijednosti preko 4,5 milijuna eura putem svoje kompanije registrirane u Srbiji. Svakako je u planu i povećanje izvoza – najavljuje Ivica Pivac

U PKS-u vjeruju da će se trendovi privrednih odnosa dviju zemalja u 2020. i narednim godinama mijenjati u pravcu povoljnijih uvjeta za poslovanje srpskih kompanija u Hrvatskoj.

- Ovo se pre svega odnosi na investiranje. Ne postoje ekonomski razlozi da ne bude tako, jer su srpske kompanije u tehnološkom, finansijskom i kvalitativnom smislu izuzetno uznapredovale i pokazale su se kao veoma uspešne, o čemu govore investicije iz vašeg neposrednog susedstva – u Sloveniji su srpske kompanije vlasnici značajnih hotelskih lanaca, aerodroma, banaka, IT, građevinskih i prehrambenih kompanija koje ostvaruju zapažene rezultate. Perspektivni sektori za saradnju između Srbije i Hrvatske u budućnosti su turizam, energetika, poljoprivreda, prehrambena industrija i građevinarstvo - kaže Radovanović i dodaje da je migracija radne snage zajednički problem i izazov je kako ga prevazići.

I Srbija i Hrvatska imaju intenzivnu robnu razmjenu sa zemljama regiona i Evrope.

- Ono što karakteriše obe zemlje jeste identična ukupna spoljna trgovina koja se kreće oko 37 milijardi evra, kao i ista najznačajnija tržišta – Italija, Nemačka i BiH. U 2018. Srbija je izvezla proizvoda u vrednosti 16 milijardi evra i uvezla 21 milijardu evra, dok je Hrvatska uvezla robe u visini od 23 milijarde evra, a izvezla robe u visini 14 milijardi evra. BiH je Srbiji najvažniji spoljnotrgovinski partner u regionu: s njima ostvarujemo razmenu od dve milijarde evra, dok je ukupan iznos investicija od 2010. do 2018. blizu 600 miliona evra. Ukupna robna razmena između Srbije i tržišta bivše Jugoslavije i Albanije u 2018. iznosila je 5.326,3 milijarde evra i povoljna je za spoljnotrgovinski bilans Srbije, jer Srbija u toj razmeni ostvaruje značajan suficit. Izvoz na ova tržišta iznosio je 3.816,2 milijardi evra. Uvoz je iznosio 1.509,6 miliona evra, tako da je u 2018. ostvaren suficit od 2.306,1 milijarde evra. Suficit bi bio dosta veći da na Kosovu nisu uvedene takse - ističe Radovanović.

Masnec ističe da je Hrvatska u 2018. u BiH izvezla robe u vrijednosti 1.361,9 miliona eura, a uvezla 736,9 miliona eura. Izvoz Hrvatske u Sloveniju bio je 1.609,9 miliona eura, a uvoz 2.654,4 miliona eura, u Crnu Goru 188,6 miliona eura, a uvoz pet miliona eura, na Kosovo izvoz je bio 74,6 miliona eura, a uvoz 2,5 miliona eura. U Sjevernu Makedoniju izvoz je bio 128 miliona eura, a uvoz 86 miliona.

A kako tu robnu razmjenu vide privrednici? Proizvodi Mesne industrije Braća Pivac godinama su prisutni u Srbiji preko trgovačkog lanca Lidl, a pomaže i to što ljudi znaju što su pršut, panceta i druge mesne delicije.

- U posljednjih godinu dana Grupa Pivac izvezla je u Srbiju proizvode u vrijednosti oko deset milijuna eura. Od toga se 60 posto odnosilo na svježe meso, dok su 40 posto tog izvoza činile mesne prerađevine, odnosno polutrajni i trajni suhomesnati proizvodi. Izvoz Grupe Pivac u Srbiju raste iz godine u godinu, a planiramo i daljnja povećanja te se veselimo novim prilikama za jačanje utjecaja na tom tržištu - kaže Ivica Pivac, predsjednik Uprave Mesne industrije Braća Pivac i odnedavni vlasnik većinskog paketa dionica u Krašu.

- Kraš u Srbiju na godišnjoj razini izvozi proizvode u vrijednosti preko 4,5 milijuna eura putem svoje kompanije registrirane u Srbiji. Svakako je u planu i povećanje izvoza, a vjerujem da je uz proizvode koji se trenutno izvoze moguće ostvariti plasman i drugih Kraševih proizvoda. Za njih će sasvim sigurno biti mjesta na tom tržištu, koje prepoznaje iznimnu kvalitetu i dugogodišnju tradiciju kompanije - dodaje Pivac.

- Iako su odnosi Hrvatske i Srbije izuzetno politički opterećeni, Srbija je zanimljiva i kao tržište za izvoz proizvoda i kao destinacija za nove investicije i širenje poslovanja. Kada će do toga doći, ovisi o puno čimbenika. Grupa Pivac otvorena je za investicije, ali za njih se mora ukazati i vrijeme i prilika. Trenutno nam je u fokusu pružiti svu potrebnu potporu upravi Kraša s ciljem sagledavanja stanja i izrade detaljne analize svih postojećih proizvodnih linija i procesa te tako stvoriti temelj za pripremu plana restrukturiranja i daljnjih ulaganja - ističe Pivac, koji se osvrnuo i na mogućnost projekata ili razvoja kooperantske mreže u povratničkim područjima.

- Naš je interes prvenstveno usmjeren na područja Hrvatske u kojima postoji duga tradicija uzgoja svinja i preduvjeti za takve aktivnosti. Kada je riječ o kooperaciji u uzgoju svinja, naš je osnovni uvjet za suradnju farma koja može primiti tisuću svinja u jednom turnusu, a ugovorom reguliramo i jamčimo uvjete otkupa. S obzirom na manjak svinja na domaćem tržištu, bilo bi poželjno u takvim projektima imati i podršku državne vlasti i lokalne zajednice, primjerice kroz pojednostavljenje procesa podizanja novih farmi, omogućavanje plaćanja manjih komunalnih davanja i poticanje proširenja postojećih kapaciteta - smatra Ivica Pivac.

1/3