Dolazi li do porasta vršnjačkog nasilja?
Istraživanja u Hrvatskoj već dugi niz godina ukazuju da znatan dio djece trpi vršnjačko nasilje (čak i svakodnevno), a da se najčešće radi o psihičkom nasilju. Postoje mnogi uzroci nasilja, od vanjskih faktora do onih na individualnoj razini. Nemogućnost proživljavanja, prihvaćanja i komuniciranja teških osjećaja svakako je jedan od važnih čimbenika. To uključuje i sposobnost razumijevanja vlastitih osjećaja i prepoznavanje potencijalnih rješenja kada se nađemo u određenoj zahtjevnoj situaciji. Komunikacijske i socijalne vještine djece potrebno je njegovati tijekom cijelog odrastanja kako bi mogli rješavati sukobe bez nasilja. Dijete uči putem primjera iz svoje okoline, stoga roditeljsko ponašanje i rješavanje konflikta igra značajnu ulogu u djetetovom odrastanju. Potrebno je raditi s djecom na povećanju kapaciteta za nošenje s frustracijom, da na primjeru vide kako se nasiljem problem ne rješava.
Nedavno je zlostavljana maloljetnica u Šibeniku od strane vršnjakinja, dok je u Splitu 23-godišnji mladić zadobio teške ozljede glave od grupe u kojoj su uglavnom bili maloljetnici.
Razvidno je kako je došlo do iznimnog porasta nasilja u društvu općenito. Recentno je i pravobraniteljica za djecu reagirala na poražavajuće statistike koje upućuju na to da se ovaj problem zanemaruje i da su potrebna znatno veća sredstva za sustave obrazovanja, socijalne skrbi, zdravstva i pravosuđa. Osim toga, iznimno je važno da sve javne osobe svakodnevno svojim primjerom njeguju kulturu nenasilja, a pogotovo u kontekstu političkog dijaloga.
Zašto dolazi do eskalacije nasilja?
Iznimno je važno prevenirati, rano prepoznati i reagirati na sukobe, kako bismo spriječili eskalaciju u nasilje. Vrlo često se susrećemo s izjavama da je nasilničko ponašanje prihvatljivo jer "jača djetetov karakter" i "pomaže u odrastanju", iako sve upućuje na to da su žrtve nasilja znatno vulnerabilnije od prosječne populacije te više sklone kasnijem razvoju psihičkih teškoća poput depresije i anksioznosti. Kontinuirani rad na prevenciji i ranoj detekciji ključan je za smanjenje stope nasilja. Društvo mora postati kritičnije prema nasilju, prepoznati njegove elemente i na vrijeme reagirati. Roditeljima se kroz razne programe u zajednici mora pružiti potpora. Roditeljima se kroz razne programe u zajednici mora pružiti potpora u roditeljstvu. Ponekad je i roditelj bio žrtva (vršnjačkog) nasilja, pa je potrebno implementirati strategije i programe kako ne bi došlo do prenošenja takve transgeneracijske traume.
Kako zaštiti žrtve, napadnute, ali i djecu koja to čine?
Vrlo su često djeca koja vrše nasilje i sama bila žrtve nasilja. Potrebno je takav krug prekinuti i potaknuti zdrave mehanizme za rješavanje sukoba i frustracija. Sustav kroz odgojno-obrazovne institucije, socijalni i zdravstveni sustav mora biti senzibiliziran na vršnjačko nasilje. Iako postoje protokoli o postupanju u slučaju nasilja, potrebno je uložiti još veće napore u prevenciju i ranu detekciju. Edukaciju odgajatelja, nastavnika i roditelja treba raditi kontinuirano. Mjere zaštite koje se tiču društvenih mreža trebaju biti učinkovitije i pravovremene jer napretkom tehnoloških dostignuća to postaje sve važnije.
