Ako se prije tri decenije na Balkanu vodio rat za teritorij, danas se vodi za ljude. Godine pljačke nekada društvene imovine, kriminalno provedena pretvorba i privatizacija, zatiranje javnog interesa u korist vlastitog džepa i na kraju osjećaj sveopćeg beznađa koji je zahvatio stanovnike postjugoslavenskih država doveli su do masovnog odljeva radnica i radnika u zapadne zemlje, tako da praktički nijedna od tih novostvorenih republika više ne može živjeti bez strane radne snage. Najprije su odlazili visokoobrazovani, a sada ide tko stigne.

Pokušali smo analizirati kakvo je stanje u svakoj od njih, s tim da četiri od šest država još čeka na ulazak u Europsku uniju, koji će sigurno ubrzati odljev domaće radne snage. Dovoljno je znati da Njemačka godišnje želi privući 400 tisuća kvalificiranih radnika kako bi riješila svoje potrebe za radnom snagom. Ukupno je na području bivše Jugoslavije na kraju prošle godine radilo oko 260 tisuća stranih radnika, od kojih najviše u Hrvatskoj, njih oko 120 tisuća, slijede Slovenija sa 70 tisuća, Srbija s 35,2 tisuće, Crna Gora s 28 tisuća, Sjeverna Makedonija s 5,3 tisuće te Bosna i Hercegovina s 1,2 tisuće. Naravno, većinu njih čine državljani drugih postjugoslavenskih zemalja, ali treba znati da je ukupan broj stanovnika na području nekadašnje Jugoslavije u odnosu na 1991. godinu pao skoro za petinu.

 

Hrvatska

Prošle godine Hrvatska je odobrila rekordan broj dozvola za boravak i rad za strane radnike. Produljeno je ili izdano novih dozvola za čak 124.121 osobu, što je 42,3 tisuće više nego godinu ranije. Za usporedbu, to je tek nešto više od 116,7 tisuća, koliko je građana prijavljeno na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Prema podacima MUP-a, u Hrvatskoj radi najviše državljana BiH, njih 36,8 tisuća, dok je Srbija druga sa 19,2 tisuće. Na treće mjesto strelovito su se probili Nepalci, njih čak 12,2 tisuće radi uglavnom slabije plaćene poslove, poput dostavljanja ili u poljoprivredi. Za usporedbu, 2021. godine bilo ih je tek 4,7 tisuća. Slijede Makedonci (10,1 tisuću), Kosovari (devet tisuća)... Kako bi dodatno ubrzala zapošljavanje, Hrvatska je ukinula princip kvota za strane radnike i uvela postupak testa tržišta rada koji traje nekoliko tjedana.

U strukturi poslova prednjače graditeljstvo (53,8 tisuća) te turizam i ugostiteljstvo (32,3 tisuće), potom industrija, promet i veze, poljoprivreda i ribarstvo... Među zanimanjima najtraženiji su zidari, konobari, tesari, radnici u visokogradnji i kuhari, ali zanimljivo je da raste broj njegovatelja nasuprot dosadašnjim trendovima odlaska hrvatskih državljana u druge države. Inače, lani je zdravstvo ojačano s 43 strana liječnika i deset medicinskih sestara. Još jedan komparativni podatak puno govori o kakvom obratu se radi. Godine 2016., na primjer, izdane su tek 4,2 tisuće dozvola za boravak i rad, što je tri puta manje nego što je samo Nepalaca na kraju prošle godine bilo u Hrvatskoj. Taj će se trend bez sumnje nastaviti. Predviđanja govore da će ove godine na Jadranu trebati najmanje 40 tisuća stranih radnika, pri čemu se Hrvatska sve više otvara bugarskim državljanima koji su zbog bliskog jezika u prednosti pred Filipincima ili Indijcima. Inače, u Hrvatskoj se broj ljudi u odnosu na 1991. smanjio za gotovo milijun stanovnika.

 

Slovenija

Krajem prošle godine u Sloveniji je radilo preko 70.000 stranaca. Uz postojećih 51,6 tisuća važećih dozvola, izdano je njih još 20,5 tisuća. Premda je slobodno zapošljavanje iz Europske unije, i u Sloveniji po brojnosti prednjače radnici iz država bivše Jugoslavije. Najviše, njih 46,2 tisuće, dolazi iz BiH, a 5,4 tisuće iz Srbije, s kojima Slovenija ima potpisane sporazume o zapošljavanju još od 2017. godine. Da će problemi s novim radnicima biti sve veći govori i podatak da u Sloveniji godišnje u mirovinu ode oko 40 tisuća radnika, a tek 20 tisuća dolazi na tržište rada. U Sloveniji je broj stanovnika povećan u odnosu na 1991. godinu za 200 tisuća.

 

Srbija

Prošle godine u Srbiji je radilo 35,2 tisuće stranaca, što je oko 12 tisuća više nego 2021. i 23 tisuće više nego 2020., podaci su Nacionalne službe za zapošljavanje. Najviše radnih dozvola izdano je državljanima Kine (10 tisuća), potom Rusije (8,1 tisuća), Turske (5,7 tisuća), Indije (2,9 tisuća), Kube (703)... Kao i u ostalim postjugoslavenskim državama, najviše se traže zidari, armirači, pomoćni građevinski radnici, zavarivači, ali i IT stručnjaci. Za Srbiju je specifičan veliki rast broja ruskih državljana, što se svakako treba pripisati i ratu u Ukrajini. Naime, 2021. godine Rusima je izdano 1,4 tisuće dozvola, a lani 8,1 tisuća. U Srbiji je trenutno nezaposleno 427,6 tisuća osoba. Na području Srbije u odnosu na 1991. godinu ima 2,5 milijuna ljudi manje.

 

Crna Gora

Čak i nevelika Crna Gora muku muči s radnicima. Prošle godine izdano je 27,7 tisuća radnih dozvola za strance, gotovo sedam tisuća više nego godinu ranije i skoro duplo u odnosu na 2016. Zanimljivo je da među njima najviše ima državljana Ruske Federacije, njih 7,3 tisuće, slijede Turci, Srbi, Kosovari, potom državljani BiH, Albanije, Ukrajine, a među prvih deset je i Kina. U Crnoj Gori, gdje je nezaposlenih oko 50 tisuća, dozvole se izdaju za rad u građevinarstvu, uslužnim djelatnostima, turizmu, informiranju i komunikacijama, te trgovini. Crna Gora ima otprilike jednak broj stanovnika kao i 1991. godine.

 

Sjeverna Makedonija

Predviđa se da će Sjeverna Makedonija uskoro trebati najmanje deset tisuća stranih radnika godišnje. Prošle godine u toj državi radilo je 5,3 tisuće stranaca s radnom dozvolom. Najugroženiji su građevinski sektor, kao i sektori ugostiteljstva i turizma, jer Makedonci rado odlaze raditi u zemlje poput Hrvatske i Slovenije. Također su najavljeni liberalizacija tržišta radne snage i istraživanje koja zanimanja zahtijevaju dolazak stranaca. Prema dostupnim podacima, od 2002. do 2021. godine radno sposobno stanovništvo smanjeno je za 12,4 posto, odnosno u 20 godina emigriralo je 150.000 mladih do 29 godina, zbog čega u Sjevernoj Makedoniji sve teže pronalaze kvalificiranu radnu snagu.

 

Bosna i Hercegovina

Premda na tržištu rada u BiH, prema tvrdnjama Udruge poslodavaca Federacije BiH, nedostaje oko 30 tisuća radnika – od čega 20 tisuća na području Federacije, a deset u Republici Srpskoj – država je nesklona masovnom izdavanju radnih dozvola. Podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH kažu da je u prvih šest mjeseci 2022. ukupno za područje cijele države izdano 1270 radnih dozvola, od kojih pola za one s visokom ili višom stručnom spremom. Najviše je izdano u sektoru građevinarstva i trgovine, i to za državljane Srbije (253), potom Turske (242), Kine (85), Kuvajta, Bangladeša, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Sirije, Albanije, Hrvatske (32)... Istraživanja, međutim, pokazuju sve veću potrebu za novim radnicima, kojih zbog velikog iseljavanja jednostavno nema. Inače, na Zavodu za zapošljavanje prijavljeno je oko 350 tisuća ljudi, no uglavnom zbog zdravstvenog osiguranja. Jedan dio njih radi nešto drugo, dok su drugi otišli u inozemstvo. U toj državi najavljuje se liberalizacija tržišta rada s obzirom na to da proces dovođenja stranih radnika traje između šest mjeseci i godine dana. BiH je od osamostaljenja ostala bez najmanje 900 tisuća ljudi.