>

novosti logo

Šibenski antifašisti predstavili projekt uređenja Spomen-parka Šubićevac

Obnovljeni Spomen-park na mjestu gdje su fašisti 22. maja 1942., uz još 25 antifašista, strijeljali i Radu Končara, trebao bi biti otvoren 12. avgusta 2020. godine uz dvodnevni antifašistički koncert

Članovi šibenske Udruge antifašističkih boraca i antifašista predstavili su 31. januara u prostorijama SABA RH u Zagrebu projekt obnove i uređenja Spomen parka na Šubićevcu, gdje je 22. maja 1942. godine, uz još 25 antifašista, strijeljan Rade Končar. Park bi, prema planu, trebao biti otvoren 12. avgusta 2020. godine uz dvodnevni antifašistički koncert.

Predsjednik Udruge Zoran Restović podsjetio je da je Šubićevac uređen 1962. godine i da je autor središnjeg spomenika Kosta Angeli Radovani. Osim spomenika, u parku je postavljen i brončani reljef s prikazom 11 figura koje čekaju na strijeljanje, kao i tri spomen kamena s imenima žrtava.

- Od početka 90-ih park je prepušten propadanju, tako da sada služi za šetanje pasa i iživljavanje vandala, ali mi ga želimo učiniti mjestom sjećanja i ponosa. Obnavljajući postojeće, želimo mu dati i nove sadržaje - rekao je Restović, ističući da postoje planovi i vremenski rokovi za pojedine faze uređenja. – U dogovorima smo s gradskim vlastima koje također imaju interes da se park uredi, a nadležne službe najavile su pomoć i učešće u radovima.

Prva faza obnove parka su hortikulturni radovi koji bi trebali počeli na Dan žena. U roku od dva mjeseca hortikulturna grupa Zelenog grada, zajedno s članovima i simpatizerima udruženja, trebala bi ukloniti raslinje.

Od maja bi uslijedili radovi na kamenom popločenju, izradi staze od benkovačkog kamena, postavljanju postava i ogradnom zatvaranju parka, uz sređivanje vanjskih zidova od kojih su neki sada opasnost za promet, kao i ograđivanje površine od 10.000 kvadrata.

- Park bi po sadašnjim planovima imao više tematskih cjelina: stazu strijeljanih koja bi bila pored stupova gdje su privezivane žrtve, a uz koju bi se postavile ploče koje bi podsjećale na najmasovnije likvidacije koje su okupatori i domaći izdajnici počinili po Dalmaciji. Jedno od takvih je Primošten gdje su 18. kolovoza 1943. streljane 82 osobe bez obzira na starost - rekao je Restović. Slijedila bi staza zločina, na kojoj bi obilježjima bili predstavljani zločini protiv naroda s područja Šibenika, Dalmacije i šire regije – logori Zlarin, Molat i Jasenovac, kao i tema zbjega u El Shatt.

- Staza otpora podsjetit će na organizirani otpor, preko osnivanja Splitskog, Šibenskog, Solinskog, Mosorskog i drugih partizanskih odreda, kao i četa te 8. i 12. brigade. Uz tu stazu planiramo postaviti deset bista narodnih heroja i rukovodilaca ustanka, među njima i Rade Končara i Pavla Papa Šilje. Stazom pobjede podsjetit ćemo posjetitelje na bitke u kojima su sudjelovali dalmatinski partizani, od Neretve i Sutjeske do oslobođenja Dalmacije i završnih operacija za oslobođenje zemlje - rekao je Restović i dodao da će spomen obilježja biti zaštićena od atmosferalija. Staza je ukupno duga 300 metara, a računamo da bi njen obilazak uz promatranje svih eksponata trajao prosječno 35 minuta. Ulaz se ne bi naplaćivao, a osim recepcije u kojoj će se na ekranima prezentirati širi podaci i nuditi suveniri, bile bi postavljene i klupe za odmor, rekao je Restović.

Dio potrebnih sredstava za uređenje, antifašisti su osigurali stavljanjem na raspolaganje ljudstva i mehanizacije gradskih službi i poduzeća ili dogovorom o jeftinijoj nabavci materijala, dok će se ostatak prikupiti putem ‘crowdfundinga’, bilo simboličnom kupovinom ploča do uplate priloga uz garantirano dobivanje ulaznica za festival. Sve ćemo to detaljno raspraviti narednih mjeseci, rekao je Restović.

- U ovaj projekt ušli smo na temelju dobrih iskustava prilikom otvaranja Muzeja pobjede, odnosno Spomen-sobe oslobođenja Dalmacije u kojoj je tokom dvije godine zabilježeno 8.500 posjetitelja. Nastojat ćemo povezati Spomen-park i Muzej koji su sada udaljeni dva kilometra, rekao nam je Restović nakon prezentacije.

Veliki broj prisutnih, među kojima su bili i saborski zastupnik SDSS-a Boris Milošević, gradska vijećnica Nove ljevice Rada Borić, Aneta Vladimirov iz SNV-a, brojni antifašistički aktivisti i predstavnici struke od pejsažnih arhitekata do historičara umjetnosti, pozdravili su ovaj projekt, ponudili svoje ideje i obećali pomoć.

1/4