Vruće je i radno ovog ljeta u Splitu. No ne samo za konobare, iznajmljivače i druge radnike u turizmu. Ovog mjeseca dodatno zaposleni bili su i splitski aktivisti i građani koji vrše pritisak na institucije da napokon urede život u gradu, posebice u staroj gradskoj jezgri koja se prostire na površini nešto manjoj od pola kvadratnog kilometara, gdje ljeti uslijed prekomjernog turizma kojim je grad opterećen vlada potpuni kaos. No nisu se splitski aktivisti bavili pitanjem zabrane tiramola oko kojih su skočili građani i građanke diljem Hrvatske, a nemali broj njih s u najmanju ruku čudnim argumentom da ‘turisti to dolaze vidjeti’. Suprotno ovome, splitski građani zasukali su rukave kako bi pokušali utjecati na odluke koje svakodnevno određuju kvalitetu života malobrojnih stanara jezgre i onih koji još uvijek posjećuju centar grada.
Naime, tijekom kolovoza je trajalo internetsko savjetovanje s javnošću oko donošenja naizgled birokratskih i dosadnih, a zapravo ključnih dokumenata kojima se uređuje život u gradu – odluke o komunalnom redu te davanju u zakup javnih površina, odnosno postavljanju štekata i kioska te reklamnih natpisa.
Dubrovačka Odluka o komunalnom redu donesena je prije dvije i pol godine u suradnji s građanima, dokument je odličan, no ne postoje zakonski alati pomoću kojih bi se provodile neke odluke – kaže predsjednik tamošnjeg kotara Grad Marin Krstulović
Pritom su gradska vlast i institucije ovom poslu pristupile na krajnje nemaran način, o čemu najbolje govori činjenica da su u jeku trajanja rasprave, kako je upozorio početkom mjeseca predsjednik gradskog kotara Grad Žarko Matijević, gradonačelnik, njegov zamjenik, pročelnik i savjetnik gradonačelnika za komunalu otišli na godišnji odmor.
‘Internetsko savjetovanje na temu ‘Nacrt prijedloga Odluke o komunalnom redu’ Kotarskom vijeću liči na sprdačinu’, napisao je Matijević tada. No nije samo u tome sprdačina. Naime, nakon što je prošle godine, 4. kolovoza, donesen novi Zakon o komunalnom gospodarstvu, jedinice lokalne samouprave imale su točno godinu dana da svoje Odluke o komunalnom redu usklade s tim dokumentom višeg reda. Prema Planu savjetovanja s javnošću za 2019. godinu Grada Splita, o tri gore spomenuta dokumenta trebalo se raspravljati u prvom tromjesečju ove godine. No gradskoj upravi se ne žuri i za državne propise očito ne mare. Javna rasprava pokrenuta je tako usred ljeta, izvan rokova u kojima je dokument već trebao biti donesen. Uz to, nakon što je završila javna rasprava, nitko ne zna kada će nastupiti sljedeća faza u donošenju ovih dokumenata i kada će u konačnici oni stupiti na snagu. Skupina građana organizirala je stoga i potpisivanje peticije kojom, poučeni ovim iskustvom, sada traže da se uvede radna obaveza za zaposlenike Grada Splita u visokoj sezoni. No to nije sve.
Nakon što su u gradskim strukturama složili tekst, otišli su na godišnje odmore i pustili građane da se probijaju kroz dokumente koji ne samo da su pravopisno nepismeni, već i strukturno klimavi, kako nam je pojasnio Marin Krpetić, aktivist i stanar gradske jezgre koji se posljednjih tjedana studiozno bavio ovim dokumentima. To se posebice odnosi na Odluku o komunalnom redu.
‘Nacrt prijedloga Odluke o komunalnom redu nema primjerenu strukturu te sadrži preporuke i mišljenja što je apsurdno za dokument koji primarno treba biti operativnog karaktera’, tvrdi Krpetić. Osim toga, kaže kako se previše bavi pojedinačnim slučajevima pa se stječe dojam da se pokušava legalizirati stanje na terenu ili pogodovati nečijim interesima. Primjerice, u dijelu teksta koji se odnosi na postavljanje točionika, rashladnih vitrina, ledomata, hladnjaka za sladolede i drugih sličnih naprava precizirano je pod kojim uvjetima se to može činiti, no izuzet je prostor Rive, Ulice Kralja Tomislava i dijela Marmontove ulice.
‘Smatramo da je riječ o pogodovanju te je ovo vrlo opasan presedan koji površinu Rive pretvara u slastičarnicu ili restoran! Ovdje ne samo što su poremećena tržišna pravila, jer drugi ugostitelji škrinje moraju imati unutar svog prostora, već u pitanje dolaze i sanitarni uvjeti s obzirom na to da bi se hrana pripremala na otvorenom’, kaže Krpetić.
Dalje tvrdi, a i sami smo se uvjerili čitajući nacrt Odluke o komunalnom redu, kako je tekst poprilično zbunjujući, a neki dijelovi, poput pitanja bankomata, pojavljuju se u različitim stavkama.
‘Iste situacije obrađene su u više različitih članaka te će osobe na terenu, odnosno komunalni redari imati probleme zbog kontradiktornosti članaka koji se međusobno sukobljavaju’, objašnjava Krpetić. U gradu u kojem je ovog utorka Facebook stranica ‘Bit za Split’ objavila video u kojem su u 15 minuta šetnje centrom grada pobrojali 85 bankomata, ovo je itekako goruće pitanje. Prijedlog građana je da se bankomati uklone sa svih vanjskih dijelova poslovnih prostora, odnosno onih koji gledaju na ulicu.
‘Nekada sam takve dokumente čitao iz dobre namjere, a sada ih čitamo iz perspektive loših namjera, odnosno nastojimo iščitati što bismo mogli napraviti da izigramo pravila u dokumentu. Tako pokušavamo zaštititi dokument’, objasnio je Krpetić taktiku za čitanje gradskih odluka i propisa.
Što se pak bankomata tiče, smatraju da se treba ugledati u dubrovački primjer, gdje su nedavno počeli s njihovim uklanjanjem sa Straduna. Tamošnje komunalno redarstvo izdalo je rješenje na temelju svoje Odluke o komunalnom redu. Ipak, Marin Krstulović, predsjednik Gradskog kotara Grad s liste Dajmo ruke, rekao nam je kako je to napravljeno tek nakon konstantnog pritiska građana na konzervatorske službe.
No Krpetić tvrdi kako je Odluka o komunalnom redu koju je Dubrovnik donio sjajno napisan dokument, za razliku od onog koji su sastavili u Gradu Splitu.
Ugostiteljski pritisak postoji i u Splitu. U posljednjih nekoliko tjedana, kako je izbrojila Facebook stranica ‘Dnevna doza splitskog nereda’, pojavilo se 15 sponzoriranih članaka u nekoliko lokalnih medija. U njima splitski ugostitelji tvrde kako se u ovoj branši zapošljava preko 5000 ljudi
‘Naša Odluka donesena je prije dvije i pol godine i u suradnji s građanima, dokument je odličan, no ne postoje zakonski alati pomoću kojih bi se provodile neke odluke’, kaže Krstulović i napominje kako se to u prvom redu odnosi na buku. Naime, Grad Dubrovnik nema postavljene mjerače buke pa komunalni redari ne mogu reagirati tako da nekome propišu kaznu zbog prekoračenja dozvoljenih razina buke. Osim toga, tvrdi Krstulović, nekolicina ugostitelja vrši pritisak na Grad da se produlji vrijeme dozvoljeno za puštanje glazbe na otvorenim prostorima s 23.30 sati na ponoć.
Ugostiteljski pritisak postoji i u Splitu. U posljednjih nekoliko tjedana, kako je izbrojila Facebook stranica ‘Dnevna doza splitskog nereda’, pojavilo se 15 sponzoriranih članaka u nekoliko lokalnih medija. U njima splitski ugostitelji tvrde kako se u ovoj branši zapošljava preko 5000 ljudi te da odluke poput one o postavljanju štekata ‘tako da ne utječe na ambijentalne i kulturno povijesne vrijednosti’ ne dovode samo u pitanje egzistenciju radnika, već i njihovih obitelji, ‘što je u ozračju depopulacije vrlo nepromišljen potez’, tvrde anonimni splitski ugostitelji. A postavljanje štekata koji zakrčuju ulice posljednjih godina je dobilo neviđeni zamah.
Osim toga, Krpetić smatra da se zakup javnih prostora za štekate ugostiteljskih objekata treba davati na jednu godinu. ‘Tu se poduzetnici bune jer oni govore da moraju planirati svoje poslove dugoročno. No ako se pokaže da je neki ugostitelj iskvaren, problem je ako ima štekat na tri godine. Najam na godinu dana na taj način se postavlja i kao mehanizam kontrole utvrđenih pravila jer ako ih ne poštuju, neće dobiti zakup sljedeću godinu. No pitanje je što će od naših prijedloga proći’, kaže Krpetić i dodaje da grad treba zaštititi vlastiti interes, a to je interes zajednice koja u njemu živi.
‘Stvaranje poslovne nesigurnosti u sadašnjim hrvatskim prilikama gotovo je jednako rezerviranju jednosmjerne karte prema Irskoj ili Njemačkoj za mnoge ljude čija su radna mjesta vezana uz broj i veličinu štekata’, stoji u sponzoriranom tekstu Udruženja ugostitelja Split, udruge osnovane prošle godine koju vodi stanoviti Ivan Dželalija, čiji kafić i sam, navodno nepropisno, povećava svoj štekat. Opasno pritom je, kako i kod većine sponzoriranih sadržaja, to da je tekst napisan kao novinarski članak, a stanovita udruga svojim imenom aludira da je legitimno cehovsko udruženje. Iz ove udruge posebno se obraćaju gradskim vlastima. ‘Propusti u planiranju jasan su znak da osobe odgovorne za njega nisu kompetentne i pribjegavaju kreiranju netransparentne sredine, gdje nitko pošten ne bi želio ulaziti u poslovanje, s obzirom da vam ulaganje može propasti za tren oka, bez obzira što ste dobili dopuštenje za rad i bez obzira na to koliko ljudi zapošljavate’, poručuju u sponzoriranom članku iz udruge ugostitelja kojoj se ne zna točan broj članova.
‘Vode se bitke kao potezanje konopa. Koliko će oni oglasa više dati, a koliko ćemo mi biti jasni i glasni’, tvrdi Krpetić te dodaje kako nisu svi ugostitelji isti. Prema njegovom mišljenju, najviše se bune oni koji loše rade i imaju negativne kritike na Trip Advisoru i drugim internetskim platformama.
‘Ja jesam za poduzetničke slobode, ali mi prvo moramo postaviti pravila u okviru kojih ćemo djelovati, a onda biti poduzetnici’, zaključuje Krpetić koji se nada da će se u cijelu priču na strani građana i stanovnika povijesne jezgre uključiti i oporbene stranke, no ne i SDP, aludirajući na nedavni posjet predsjednika Davora Bernardića Splitu. On je tada, podsjetimo, prijedlog za smanjenje broja štekata nazvao štetnim jer se ugostiteljima oduzima kruh iz usta.
