Novosti

Politika

Sretan vam Dan oslobođenja

Jutros su na ulicama Zagreba osvanuli crveni leci s čestitkom upućenom građanima povodom 70. obljetnice oslobođenja grada

Jutros su na ulicama Zagreba, po stanicama i stupovima, osvanuli crveni leci s čestitkom upućenom građanima za 70. obljetnicu oslobođenja grada, uz parolu - antifašizam, solidarnost, internacionalizam, jednakost, socijalizam.

O akciji su mediji obaviješteni elektroničkom poštom s nepoznate adrese, a u zaglavlju poruke stoji: ‘Drugarice i drugovi, radnice i radnici, nezaposleni i nezaposlene, sugrađani i sugrađanke, sretan vam 8. 5, Dan oslobođenja Zagreba. Prije 70 godina, Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije konačno je oslobodila okupirani, ali nikad pokoreni Zagreb. Ulazak partizanki i partizana u grad nije označio samo krah fašističke ideologije i četverogodišnje nametnute strahovlade ustaškog režima, već je sa sobom donio i nagovještaj boljeg života, osnovu za izgradnju solidarnijeg, egalitarnijeg i pravednijeg društvenog uređenja. Odmah po okončanju vojnih operacija predstavnice i predstavnici Narodne vlasti pokrenuli su brojne reforme koje će dubinski promijeniti život i pružiti mogućnosti razvoja svih naroda Jugoslavije, uključujući i hrvatski’.

O samom značaju pobjede nad fašizmom u čestitki-proglasu navodi se: ‘Upravo je povijesni događaj pobjede nad fašizmom, koji danas slavimo, omogućio da se i na legalnom planu osiguraju prava koja i danas uživamo: svima dostupno pravo na rad, stanovanje, zdravstvo, obrazovanje i kulturu. Zahvaljujući socijalističkim idejama i antifašističkom pokretu, koji su činili polazište za formiranje i djelovanje Antifašističkog fronta žena tokom Narodnooslobodilačkog rata, žene su se po prvi puta u povijesti izborile za ustavno pravo glasa, jednaka primanja i reproduktivna prava. Obrazovanje je postalo svima dostupno, a na ekonomskom planu, prostor bivše Jugoslavije zahvatio je val industrijalizacije i modernizacije, koji je budućim generacijama omogućio viši životni standard. U konačnici, ove su reforme pomogle izvući Hrvatsku, ali i čitavu Jugoslaviju iz poslijeratnog ponora siromaštva i zaostalosti’.

‘Što nam antifašističko naslijeđe predstavlja danas? Što možemo učiti iz ovog povijesnog iskustva i što je to što antifašizam danas čini aktualnijim nego ikad? Antifašizam je u svojoj pozitivnoj dimenziji bio naročito borba za solidarnost, djelatnu solidarnost među ljudima i narodima: time što je bio, time da je povijesna činjenica, antifašizam svagda i za svakoga dokazuje da je neistina da su ljudi prije svega sebični pojedinci i pojedinke, da se narodi moraju međusobno mrziti. U najtežim vremenima čovječanstvo je dokazalo da čovjek može segnuti preko sebičnosti malih koristi, da se narodi mogu udružiti u borbi za pravdu, slobodu i jednakost. Tradicija jugoslavenskog, a time i hrvatskog antifašizma u koju se upisujemo – tradicija je solidarnog i kolektivnog antifašističkog otpora, ali i klasne borbe, emancipacije žena i internacionalizma. Stoga  nasljeđe antifašizma želimo razumjeti u njegovu izvornu značenju - bez patetike i mitologije, s željom i otvorenošću da razumijemo svu kompleksnost povijesnih procesa, grešaka i dostignuća ljudi koji su ginuli za vrijednosti koje i danas baštinimo i od kojih ni pod koju cijenu ne odustajemo’, navodi se dalje u poruci.

‘Danas se nalazimo u šestogodišnjoj ekonomskoj krizi koja je tek vrhunac devastacije posljednjih dvadeset godina tijekom kojih je sustavno uništavana industrija, a sigurna radna mjesta gotovo iskorijenjena. Danas, u jeku neoliberalnih promjena ljude se zbog bankarskih kredita deložira iz stanova, a zdravstvo i školstvo sve više prepušta privatnom sektoru. U kontekstu rastućih nejednakosti, za nacionalnom kohezijom poseže tako da se iskorištava bijeda i beznađe uz napade na sve druge i drugačije poput Roma, Srba, istospolnih parova i imigranata. Ovo je siguran put u ekstremnu društvenu segregaciju, putem ekonomske deprivacije, koja u konačnici proizvodi fašizam… Antifašizam koji treba živjeti u suvremenosti jest onaj koji podrazumijeva i dosljednu borbu za političku, društvenu i ekonomsku jednakost. Stoga smatramo da svako buduće obilježavanje antifašističkih obljetnica mora obuhvatiti duboko poštovanje poginulih, ali i napor ka povratku izvornim značenju i novom promišljanju svih aspekata borbe: političkih, klasnih, rodnih i internacionalnih’, zaključuje se u priopćenju povodom 70. obljetnice oslobođenja Zagreba od fašizma.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više