>

novosti logo

Piše Novosti

State Department upozorava na diskriminaciju prema Srbima u Hrvatskoj

Američko Ministarstvo vanjskih poslova ističe govor mržnje, grafite i fizičke napade, poput onog u Uzdolju, na pripadnike srpske manjine, kao i diskriminaciju u pravosudnom sustavu, te pokušaje povijesnog revizionizma i korištenje ustaškog pozdrava 'Za dom spremni'

Američki State Department objavio je godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj za prošlu godinu u kojem je naveo značajne probleme poput zastrašivanja i cenzure novinara, neopravdanog policijskog nasilja prema nelegalnim migrantima, od kojih su neki mogli biti tražitelji azila, korupciju te diskriminaciju i nasilje prema pripadnicima srpske i romske nacionalne manjine. Također, State Department je ocijenio kako je Vlada poduzela značajne korake u sudskom progonu i kažnjavanju osoba koje su počinile povrede ljudskih prava.

Kad je riječ o diskriminaciji etničkih manjina, ona se, prema SD-u, u najvećoj mjeri odnosi na Srbe i Rome. Izvještaj je naveo tvrdnje Srpskog narodnog vijeća o govoru mržnje, grafitima i fizičkim napadima s kojima se suočavaju pripadnici srpske manjine, kao i diskriminaciju u Slavoniji kad je riječ o pravnom sustavu, nestalim osobama i slučajevima ratnih zločina. Izvještaj je spomenuo i napad na kafić u Uzdolju koji se dogodio u kolovozu prošle godine te napad na srpske vaterpoliste u Splitu u veljači prošle godine.

SD je upozorio i kako je 12. srpnja Ustavni sud odlučio o upotrebi ćiriličnog pisma te da po toj odluci Srbi u Vukovaru moraju imati pristup službenim dokumentima na ćirilici.

Kad je riječ o Romima, vlada je predvidjela sredstva i osmislila programe za razvoj i integraciju romske zajednice, no diskriminacija i društveno isključivanje ove skupine još uvijek ostaju problem. SD je naveo i podatke World Bank Group prema kojima 93 posto Roma živi u riziku od siromaštva te da samo 30 posto Roma ima osnovnoškolsko obrazovanje. Uz to, izvještaj je naveo i da je u lipnju prošle godine oko 1000 ljudi prosvjedovalo u Čakovcu zbog opasnog i kriminalnog ponašanja Roma.

Upozorili su i da židovska zajednica, koja u Hrvatskoj broji oko 1700 ljudi, također doživljava antisemitsku retoriku. U tom smislu u izvještaju se spominje povijesni revizionizam, ustaški simboli, pozdrav Za dom spremni te činjenica da su neki učenici izvijestili o bullyingu u školi.

SD je primijetio i kako u zemlji ne postoji nacionalni konsenzus o koncentracijskom logoru Jasenovac. Isto tako, židovska zajednica se bunila jer državne vlasti ne čine dovoljno po pitanju osude i sprečavanja revizionizma po pitanju holokausta. Spomenuto je i kako su židovska zajednica, SNV i udruga antifašista odbili sudjelovati na službenoj komemoraciji održanoj 14. travnja u Jasenovcu.

U izvještaju je navedena i presuda Visokog prekršajnog suda od 14. kolovoza prema kojoj je pjevač Thompson kažnjen s 965 kuna zbog izvikivanja pozdrava Za dom spremni.

Nevladine organizacije, kad je riječ o LGBTI zajednice, zabilježile su nastavak neravnomjerne pravosudne prakse po pitanju slučajeva diskriminacije. Izvještaj je naveo kako pripadnici te zajednice imaju ograničen pristup pravosudnom sustavu te da mnogi ne prijavljuju slučajeve nasilja zbog nepovjerenja u pravosudni sustav i straha od dodatne viktimizacije tijekom sudskih procesa. Isto tako, izvještaj je naveo kako su nevladine organizacije nezadovoljne načinom na koji se istražuje govor mržnje prema LGBTI osobama.

Kad je riječ o nestalim osobama, SD je napomenuo i kako još uvijek veliki broj slučajeva iz Domovinskog rata 1991-1995 nije razriješeno. Prema Vladinim podacima, još uvijek je nestalo skoro 1500 osoba. Od siječnja do listopada prošle godine 22 osobe su ekshumirane te su obavljene identifikacije za njih 39. Ocjena je kako je napredak po ovom pitanju i dalje spor i to zbog pravnih, političkih i tehničkih izazova.

Što se tiče pravnog sustava, naglašeno je kako jedan od najvećih izazova za Hrvatsku ostaju duga suđenja, posebice u slučajevima koji se tiču pitanja vlasništva.

Što se tiče slobode izražavanja i medija, SD je istaknuo kako - premda Ustav i zakoni osiguravaju ova prava - nevladine organizacije su upozorile na neadekvatne istrage i progon slučajeva u kojima su novinari i blogeri primali prijetnje. Spomenute su i tužbe protiv novinara i medija koje se koriste kao oruđe cenzure. Isto tako, SD je naglasio da iako postoji zakonski okvir koji regulira kažnjavanje govora mržnje, nevladine organizacije kažu kako njihova primjena kad je riječ o ustaškim simbolima i sloganima ostaje neadekvatna.

Kad je riječ o medijima, SD je napomenuo kako su nezavisni mediji aktivni i objavljuju različite poglede i stavove bez restrikcija. No isto tako su istaknuli kako je za neke lokalne radio stanice i televizije još uvijek nejasno tko su stvarni vlasnici.

Po pitanju nasilja i uznemiravanja, nevladine organizacije izvijestile su o zastrašivanju i prijetnjama protiv novinara koje utječu na slobodu medija i istaknule kako Vlada nije dovoljno učinila po ovom pitanju. U tom smislu SD je naveo primjer od 3. ožujka kada je policija posjetila novinarku Đurđicu Klancir u prostorijama redakcije Net.hr za koju radi kako bi provjerili njen identitet i adresu prebivališta. OSCE je taj posjet ocijenio kao primjer zastrašivanja, pošto je sisačko-moslavački župan Ivo Žinić, član vladajućeg HDZ-a, prethodno podnio privatnu tužbu protiv ove novinarke.

SD je naveo i kako novinari prijavljuju autocenzuru zbog straha od uznemiravanja putem interneta, tužbi ili gubitka posla. Uz to, SD je naveo i primjer uhićenja i kažnjavanja novinara Index.hr-a Gordana Duhačeka zbog propitivanja policijskog ponašanja i satiričke objave na Twitteru.

Kad je riječ o tužbama za klevetu, SD je naveo kako je HRT podnio više od 30 tužbi protiv novinara, među kojima su i njihovi zaposlenici kao što slučaj s predsjednikom HRT-a Hrvojem Zovkom, koji je prigovarao zbog cenzure na ovom javnom servisu te potom dobio i otkaz na uredničkom mjestu.

Po pitanju zaštite migranata, SD je naveo kako su domaće i međunarodne organizacije u više navrata izvještavale o policijskim push backovima migranata na granici s BiH. U tom smislu SD je podsjetio kako je Human Rights Watch već upozorio kako su policijski push backovi migranata u BiH ilegalni prema međunarodnom pravu. Po ovom pitanju, naveo je SD, reagirao je i Amnesty International, no ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović negira sve ove optužbe. SD je spomenuo i anonimno pismo koje je Uredu pučke pravobraniteljice uputio jedan policajac. Ured je obavijestio državno odvjetništvo te zatražio neovisnu istragu. Kako Ured nije dobio odgovor, u lipnju je obaviješten Sabor. No ministar unutrašnjih poslova ponovo je odbacio sve tvrdnje o zloupotrebama policije.

Uz to, u studenom prošle godine dogodila su se dvije pucnjave na migrante koje su počinili pripadnici policije. Za jedan slučaj policija je zaključila da je riječ o nesreći, a za drugi je istraga još uvijek bila u tijeku. Izvještaj je po ovom pitanju naveo i kako su nevladine organizacije upozorile da se migrantima uskraćuje pravo traženja azila.

1/1