>

novosti logo

Josip Tica: Štednja nam sada ne treba

Kriza je otvorila pitanje samodostatnosti u proizvodnji hrane, te zapuštenosti ruralnih prostora i poljoprivrede. Godinama se smanjuje proizvodnja, a rastu iznosi poticaja, upozorava Josip Tica, profesor Ekonomskog fakulteta i gospodarski strateg SDP-a

Koliko se Vlada uspješno nosi s gospodarskom krizom izazvanom epidemijom?

U ekonomskoj politici je prevladala doktrina štednje. EU je privremeno odustala od nje, ponukana poukama iz 2008., kad je inzistiranje na politikama štednje, uz inertnost monetarne politike, usporilo oporavak EU-gospodarstva u odnosu na SAD. Članicama EU-a upućena je jasna poruka da upumpaju u gospodarstvo onoliko sredstava koliko smatraju da je potrebno za prevladavanje gospodarske krize, ali ona u Hrvatskoj nije naišla na plodno tlo. U nadležnim ministarstvima se razmišlja u kontekstu štednje i veličine deficita. Povrh toga, poslovična neefikasnost javnog sektora i njegova nespremnost na reforme proizveli su plodno tlo za jačanje zahtjeva za rezanje javne potrošnje. To raspiruje doktrinu proračunske štednje kad je ona, makroekonomski gledajući, najmanje potrebna. To ne znači da se javni sektor ne treba solidarizirati s najugroženijim slojevima društva, niti da reforme nisu potrebne. Ali makroekonomski je važno inzistirati na tome da učinak solidarizacije, provođenja reformi i odgađanja potrošnje ne smije biti iskorišten kao alibi da bi se smanjila ukupna potrošnja.

Koliko se prijedlozi mjera SDP-a razlikuju od toga?

SDP je inzistirao na bržem i ekonomski snažnijem odgovoru na krizu. Tražili smo povećanje subvencija na 75 posto plaće radnika, neoporezivu isplatu 30.000 kuna godišnje po radniku, moratorij na kredite od godinu dana, suspenziju zatezne kamate, povećanje socijalne pomoći, isplatu socijalne pomoći umirovljenicima s najmanjim mirovinama te isplatu naknada svim nezaposlenima. Dakle, da se dohodovno najugroženijima osiguraju dodatna sredstva za najnužnije potrebe. Cilj je bio solidarizacija javnog sektora s najugroženijim slojevima društva, ali i poticanje agregatne potrošnje kako bi se spriječio pad proračunskih prihoda.

Može li ova kriza potaknuti rješavanje nekih, uvijek aktualnih pitanja?

Pandemija je ukazala na svu besmislenost teritorijalnog ustroja Hrvatske, kao i na arhaičnost pečata, biljega, potpisa i kucanja na vrata raznih ureda. Kriza je otvorila i pitanje samodostatnosti u proizvodnji hrane, te zapuštenosti ruralnih prostora i poljoprivrede. Godinama se smanjuje proizvodnja, a rastu iznosi poticaja. Važno je poduzeti sve kako bi se u strateškom smislu osigurala opskrba hranom u slučaju najcrnjih scenarija.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.

1/1