>

novosti logo

Politika / Svijet Politika / Svijet
Piše Tena Erceg

Svijet sa raskršća

Uspon desnice i politička previranja u Latinskoj Americi, porast desnog ekstremizma i pratećeg terorizma, proces opoziva Donalda Trumpa, događaji oko Brexita, borba protiv klimatskih promjena, spašavanje migranata, masovni protesti u Francuskoj, Čileu, Hong Kongu, Iraku i drugim zemljama – neki su od događaja u čijem je znaku prošla 2019. godina 

Brazil

Prvoga dana 2019. godine na dužnost predsjednika Brazila stupio je ekstremni desničar Jair Bolsonaro. Kao kandidat konzervativne neoliberalne desnice, Bolsonaro je donio niz mjera kako bi tamošnje prirodne resurse isporučio korporacijskim lobijima. Posljedice tih mjera dramatično su se manifestirale sredinom godine, kada je amazonsku prašumu, klimatski najvažniji ekosustav na svijetu, zahvatio rekordni niz požara. Sada će ta područja biti pogodna za građevinske projekte, industrijski uzgoj stoke i soje te ekstrakciju zlata, a dvije brazilske organizacije prijavile su Bolsonara Međunarodnom kaznenom sudu zbog poticanja na genocid starosjedilačkih naroda koji žive na području Amazonije.

Bolivija

Bolsonarov dolazak na vlast bitno je izmijenio odnos snaga na kontinentu u korist desnice te nagovijestio duboka politička previranja koja su se u sljedećim mjesecima proširila diljem Latinske Amerike, kulminiravši državnim udarom u Boliviji početkom studenoga. U scenariju sličnom onome koji je pokušan u Venezueli, opozicija je ljevičarskog predsjednika Eva Moralesa optužila za izbornu krađu, nakon čega ju je vojska podržala, a Morales podnio ostavku.

Venezuela

Nakon što je na izborima u svibnju 2018. dobio drugi mandat, predsjednik Venezuele Nicolás Maduro svečano je inauguriran 10. siječnja. Iako međunarodna promatračka komisija nije zabilježila nepravilnosti, 13 dana nakon inauguracije dotad malo poznati opozicijski zastupnik Juan Guaidó na ulici se proglasio predsjednikom države. Pokušaj državnog udara režiran je uz podršku američke vlade, a Guaidóa su ubrzo priznale sve desničarske vlade na kontinentu i većina članica Evropske unije. Prije toga, američka vlada Venezueli je nametnula ekonomske sankcije koje je UN-ov specijalni izaslanik Alfred de Zayas proglasio vodećim uzrokom humanitarne krize koja je pogodila Venezuelu. U sljedećim mjesecima uslijedila su još tri pokušaja provociranja oružanog sukoba, no svi su neslavno propali, nakon čega je nastupilo zatišje koje traje i danas.

Teroristički napad u Christchurchu

Sredinom ožujka u novozelandskom gradu Christchurch bijeli supremacist Brenton Tarrant izveo je teroristički napad u dvjema džamijama i ubio 51 osobu. Bio je to najdrastičniji izraz islamofobije koja je zbog američkog rata protiv terorizma zahvatila svijet i pokazatelj jačanja bjelačkog rasizma koji se, najviše putem interneta, sve efikasnije umrežava. Zbog globalnog uspona alt-right desnice, koja parazitira na teoriji urote o planiranom genocidu nad bjelačkom rasom, desni ekstremizam postao je vodeći oblik terorizma.

Islamska država

Sirijske demokratske snage (SDF), vojni savez u kojemu dominiraju sirijski Kurdi i koji je na sjeveroistoku Sirije uspostavio autonomnu regiju poznatu pod imenom Rožava, 23. travnja proglasio je pobjedu nad terorističkom skupinom Islamska država. Unatoč porazu, skupina je mjesec dana kasnije na Šri Lanki izvela višestruki teroristički napad u kojemu je ubijeno 253 ljudi. Početkom listopada američka vlada Donalda Trumpa najavila je da povlači vojnu podršku koju je SDF-u pružala u sklopu njihove borbe protiv Daeša, nakon čega je protukurdski nastrojeni turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan započeo vojnu ofenzivu na područja pod kontrolom SDF-a. Budućnost Rožave trenutno je predmet međunarodnih pregovora, a turska ofenziva je Daešu, čijih je 10.000 boraca završilo u zarobljeništvu SDF-a, pružila priliku da se regrupira i regrutira nove borce.

Julian Assange

Australskog zviždača Juliana Assangea britanska policija uhapsila je 11. travnja, nakon što se sedam godina skrivao u ekvadorskoj ambasadi u Londonu. Assange se tamo sklonio uvjeren da će biti izručen SAD-u zbog objavljivanja na WikiLeaksu klasificiranih podataka o američkim zločinima u Iraku i Afganistanu. Mjesec dana nakon hapšenja službeno je optužen po sedam točaka Zakona o špijunaži, čija je zajednička maksimalna kazna 170 godina zatvora. Assange je trenutno u zatvoru u Londonu, gdje čeka odluku o izručenju, dok su u međuvremenu UN-ov specijalni izvjestitelj za torturu Nils Melzer i skupina britanskih liječnika nekoliko puta upozorili da uvjeti njegovog zatvora, poput dugotrajnog boravka u samici i sustavnog uskraćivanja liječničke pomoći, predstavljaju torturu zbog koje su mu mentalno i fizičko zdravlje ugroženi do te mjere da bi mogao umrijeti u zatvoru.

Izbori za Evropski parlament

Krajem svibnja održani su izbori za Evropski parlament, na koje je izašlo rekordnih 51 posto od 430 milijuna birača. Izbori su rezultirali definitivnim razbijanjem duopola stranaka lijevog i desnog centra, ali ne i rekordnim usponom desnog populizma kakav se očekivao. Prvi put u 40 godina pučani i socijaldemokrati ne kontroliraju većinu, dok su euroskeptici i nacionalisti profitirali. No najveći pobjednici izbora su liberali, koji su osvojili gotovo dvostruko više fotelja nego na izborima 2014., te zeleni, koji su postali četvrta grupacija po brojnosti. Za ekološke stranke najviše su glasali razočarani birači lijevog centra i mlađi od 30 godina i time pokazali da klimatske promjene smatraju najvažnijim političkim pitanjem. Najveći je gubitnik koalicija ljevice GUE/NGL, koja je sada najmanja grupacija u parlamentu.

Carola Rackete

Sredinom lipnja Carolu Rackete, kapetanicu spasilačkog broda ‘Sea Watch 3’, uhapsila je talijanska policija nakon što je bez dozvole u luku na Lampedusi pristala brodom na kojemu se nalazio 41 tražitelj azila. Rackete je ubrzo oslobođena, no te sreće nije bila njezina kolegica Pia Klemp, kojoj se u Italiji sudi za sudjelovanje u trgovini ljudima. Prema podacima evropske mreže organizacija ReSOMA, kao rezultat evropske direktive o progonu svih koji pomažu migrantima, prošle godine represivne institucije evropskih zemalja istraživale su ili kazneno gonile 104 osobe. Istovremeno, u američkim centrima za prihvat izbjeglica tijekom 2019. nalazilo se 150.000 tisuća ljudi. U tim su centrima umrle 24 odrasle osobe i šestero djece, zbog čega su ih usporedili s koncentracijskim logorima.

Klima i Greta Thunberg

Tijekom 2019. godine globalno zatopljenje dosegnulo je rekordne razmjere, a zajedno s njim i globalni pokret za borbu protiv klimatskih promjena. U odnosu na kasno 19. stoljeće, temperatura zraka za Zemlji povećala se uslijed ispuštanja stakleničkih plinova za jedan stupanj Celzijev, a na području Arktika za dva stupnja, zbog čega se ubrzalo otapanje ledenjaka. Tijekom ljeta tisuće požara harale su Amazonijom pa se ona, s ukupno 17 posto izgubljenog šumskog pokrivača, približila postotku deforestacije nakon kojeg će započeti proces pretvaranja prašume u savanu. Školski štrajk koji je krajem 2018. započela švedska tinejdžerica Greta Thunberg kulminirao je uoči klimatskog samita u New Yorku krajem rujna, kada je protest održan u 150 zemalja svijeta. Unatoč masovnosti pokreta, ni samit u New Yorku, kao ni onaj održan u prosincu u Madridu, nisu rezultirali nikakvim važnim odlukama, ponajprije kao posljedica sve šireg konsenzusa da se klimatske promjene neće moći zaustaviti bez promjene kapitalističkog načina proizvodnje.

Trumpov opoziv

Anonimni zviždač američke administracije u kolovozu je objavio da je Donald Trump predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelinskom vojnu pomoć tešku 400 milijuna dolara uvjetovao provođenjem istrage o navodnoj korupciji Joea Bidena, kandidata Demokratske stranke za predsjedničke izbore 2020., i njegovog sina Huntera koji je član upravnog odbora ukrajinske energetske kompanije Burisma. U rujnu je najavljena formalna istraga, a sredinom studenoga započela su prva saslušanja kako bi se dokazale optužbe za Trumpovu zloupotrebu ovlasti i opstrukciju rada Kongresa. Trump je time postao treći američki predsjednik podvrgnut procesu opoziva, no unatoč tome ankete pokazuju da bi krajem 2020. mogao dobiti i drugi mandat.

Katalonija

Točno dvije godine nakon što je vlada Katalonije provela referendum o neovisnosti, a španjolske vlasti nasilno suzbile njezino proglašenje, u listopadu su devetorici katalonskih političara razrezane višegodišnje zatvorske kazne zbog kaznenog djela pobune. Ove sudske presude rijedak su primjer pravosudne represije u suvremenoj Evropi, zbog čega su u Kataloniji izbili masovni protesti u kojima je samo u Barceloni sudjelovalo pola milijuna ljudi, a mnogi od njih ozlijeđeni su zbog masovne upotrebe sile koju je koristila policija.

Brexit i izbori u Velikoj Britaniji

Nakon što je u lipnju 2016. proveden referendum na kojemu je 52 posto britanskih birača odlučilo da želi da njihova zemlja izađe iz Evropske unije, bivša premijerka Theresa May u lipnju je podnijela ostavku jer u tri navrata nije dobila podršku parlamenta za svoj dogovor o Brexitu. Naslijedio ju je Boris Johnson, čiji je prijedlog Brexita izglasan u parlamentu 20. prosinca, tjedan dana nakon izbora na kojima su Johnsonovi konzervativci dobili rekordno velik, a laburisti Jeremyja Corbyna rekordno mali broj mjesta u parlamentu. Unatoč tome što je većina građana imala negativno mišljenje o vladi Borisa Johnsona i podržavala Corbynov socijalistički ekonomski program, konzervativci su pobijedili zbog toga što laburisti nisu čvrsto stali iza odluke o Brexitu, već su predlagali drugi referendum, ponajviše pod pritiskom desnog krila stranke koja je Corbynu radila o glavi otkad ju je preuzeo. Corbyn je nakon izbora podnio ostavku, a Velika će Britanija u siječnju ući u tranzicijski period koji će trajati do 31. prosinca, kada će formalno izaći iz EU-a.

Protesti

Krajem godine francuski protestni pokret Žuti prsluci obilježio je prvu godišnjicu. Protesti koji su počeli kao reakcija na poskupljenje benzina pretvorili su se u najveći društveni pokret u Francuskoj u posljednjih 50-ak godina, usmjeren protiv neoliberalne ekonomske politike predsjednika Emmanuela Macrona. Prosvjednici su od vlade izborili niz ustupaka, no cijena toga je jedanaest poginulih i više od stotinu teško ozlijeđenih u sustavnom policijskom nasilju bez presedana u suvremenoj Evropi. Tijekom cijele godine trajali su i masovni prosvjedi u Hong Kongu izazvani najavom vlade da će donijeti zakon kojim se olakšava izručivanje tamošnjih građana vladi Kine, a početkom studenoga Čileanci su se pobunili protiv poskupljenja karte za podzemnu željeznicu. Slično kao u Francuskoj, protesti su prerasli u širu pobunu pod sloganom ‘Neoliberalizam je rođen u Čileu i umrijet će u Čileu’. I tamošnja policija odala se punokrvnoj državnoj represiji pa je reagirao i UN, optuživši vladu za sustavna kršenja ljudskih prava. Protestiralo se i u Libanonu i Iraku, zbog čega su tamošnji premijeri podnijeli ostavke. Kao posljedica eskalacije grabeži prirodnih resursa tijekom 2019. diljem svijeta eskalirala je i represija protiv ekoloških aktivista, koji su sve češće žrtve nerazjašnjenih ubojstava.

1/4