>

novosti logo

Kolumne Kolumne

Tito izričito

Jednom je Zlatko Vitez upitao Tuđmana tko je najveći Hrvat u povijesti, očekujući odgovor ‘ja, normalno’, ali Tuđman je rekao: ‘Najveći Hrvat u povijesti je Josip Broz Tito.’ Ne vjerujući svojim ušima, zamolio je da mu ponovi i Tuđman je ponovio: Josip Broz Tito. Da vidimo sad hadezeovca koji će reći da se drži Tuđmanovih kanona!

Što je klasik? Ranko Marinković, HRT, 10. kolovoza, 10:50

Iz zanimljivog razgovora s akademikom Pavlom Pavličićem doznali smo da je Ranko Marinković uzor za lik Maestra imao u Tinu Ujeviću, dok je don Fernanda oblikovao s primislima na Krležu. Marinković, čuli smo iz arhivskog intervjua s piscem, nije osobito držao do pojma ‘nadahnuće’ – vjerovao je da se tajna književnosti krije u radu, manualnom, ustrajnom radu, radu nalik filigranu. ‘Treba disciplinirati ruke, da rade ono što mozak želi, a to nije uvijek lako’, govorio je. Ivan Goran Kovačić vidio je u njemu potencijalnog nadarenog pjesnika, ali se Marinković kao pjesnik nije ostvario. Ipak, tragovi poezije vidljivi su i u ‘Rukama’, i u ‘Gloriji’, i u ‘Kiklopu’ – u tri najvažnija njegova djela, ostvarena u tri književna roda. Marinković bi bio, recimo i to, puno mrtviji da ga onaj celuloidni imotski galantar nije sjajno, na tragu dramatizacije Koste Spaića, prenio na film. To je, čini se, sudbina mnogih solidnih ili odličnih književnih djela: ako se ne prenesu u medij slike, čame u zaboravu. Karolina Lisak Vidović odlično vodi ‘Što je klasik?’: svaki put je pripremljena za emisiju, svestrano istraži i sugovornika i temu (za ovu prigodu ispitala je posuđenost ‘Kiklopa’ u Knjižnicama grada Zagreba i otkrila da nema nijednog na raspolaganju, svi se čitaju), a rečenice su joj kultivirane, kartezijanski precizne, lijepo oblikovane i, što je najvažnije, sadržajne. Nju zaista zanima ono o čemu govori, nije usmjerena samo na pitanje već i na odgovor, a to je rijetkost i u drugim sferama osim voditeljske.

Novi dan, N1, 11. kolovoza, 11:30

Žarko Puhovski zbori kao Salomon pa navodimo rukovet mudrih misli. ‘Zoran Milanović sabotira Plenkovića. Kako? Pa Plenković sve više zvuči kao nevladine organizacije, a Milanović sve više zauzima Tuđmanova stajališta. On je otišao na drugu stranu, traži poziciju suverenista, negira Hag i govori o rađanju Hrvatske u 9. stoljeću’, kazao je Puhovski Iliji Jandriću, objašnjavajući kako ‘Milanović na sceni traži nišu koja će biti samo njegova’. Rekao je i nešto zdavorazumski važno, ako ne i presudno. Geste su važne, ali su ipak samo geste: važan je život, ne živi čovjek samo o svakoj riječi, da obrnemo Sveto pismo, već i o kruhu. ‘Trebamo misliti o realnom životu, cestama i struji’, izjavio je Puhovski, opisujući i zbunjenost koja je na sceni nastala nakon kninskih govora: ‘Zanimljivo je kako su tri važne institucije u Hrvatskoj reagirale na Knin. Rimokatolička crkva čiji je nadbiskup pokušao ne pozdraviti Plenkovića, HRT koji je nastavio s nacionalističkim interpretacijama i nakon Plenkovićeva govora jer jednostavno nisu stigli odreagirati, te SDP koji do danas nije mogao sastaviti dvije-tri rečenice što misle o svemu.’ Kazao je i kako nema sumnje da je Oluja uzrokovala etničko čišćenje jer to govore postoci. ‘Ali to je rezultat hrvatsko-srpskog pritiska, Hrvatska je htjela što više teritorija sa što manje Srba, a Milošević što više Srba za Kosovo i kako bi iskoristio to za propagandu, gdje je bio u lošijem položaju u odnosu na Hrvatsku…’ ‘Hrvatska je superiornija Srbiji i ne znaju ni jedni ni drugi s time izaći na kraj’, rekao je na kraju profesor.

Predsjednik, HRT, 11. kolovoza, 20:59, Tajni rat, Viasat History

Dijalog Zlatka Viteza i Franje Tuđmana, koji je Vitez prepričao u dokumentarnoj seriji ‘Predsjednik’, važan je zbog određivanja reda historijskih veličina. Vitez je upitao Tuđmana tko je najveći Hrvat u povijesti, očekujući odgovor ‘ja, normalno’ ili ‘Bože, Zlatko, pa pred očima ti je, koje gluposti pitaš’, ali Tuđman je rekao: ‘Najveći Hrvat u povijesti je Josip Broz Tito.’ Ne vjerujući svojim ušima, zamolio je Tuđmana da mu ponovi i Tuđman mu je ponovio: Josip Broz Tito. E pa da vidimo sad hadezeovca koji će reći da se drži Tuđmanovih kanona! Toliko o Vitezu, a sad evo i jednog pravog viteza. Na Viasat Historyju gotovo istovremeno vidjeli smo dokumentarac o Sir Fitzroyu Macleanu, Winstonu Churchillu i rečenome Titu. I Churchill i Maclean su zadrti konzervativci, antikomunisti i rojalisti, pa su se dvoumili trebaju li u Jugoslaviji podržati konzervativca, antikomunista i rojalista Dražu Mihailovića ili crvenog Jožu. To je bila jedina dvojba zapada oko ratne i poslijeratne sudbine ovoga prostora uopće, crni kralj ili crveni car. Od britanskog obavještajca u Kairu, potpukovnika Kibblea, u London dolazi informacija kako su Titovi partizani u sukobima s Nijemcima neusporedivo brojniji i hrabriji od četnika. Kibble u Teheranu izravno informira Churchilla o situaciji i kaže mu da je Mihailović neuspješan protiv Nijemaca. Sugerira da bi Tito mogao biti bolji izbor. No problem je što Churchill ne zna ništa o Titu i partizanima. Tko je Tito? Postoji li uopće? Može li mu se vjerovati? To je trebao ispitati kapetan Maclean. ‘Nevjerojatno je da bi Maclean sklopio dogovor s komunistima. Zapravo, mrzio ih je’, kažu autori filma. Nakon što je završio latinski, grčki i njemački na Cambridgeu, ovaj škotski aristokrat, izdanak duge loze, mogao je raditi bilo što. Odlučio se baviti elitnom diplomacijom. Odlazi u Moskvu. Nakon suđenja Buharinu, koje je trajalo devet dana, prezreo je komunizam za cijeli život. Churchill je Macleanu ovako objasnio misiju: ‘Trebaš otkriti tko ubija najviše Nijemaca i pomoći mu da ih ubije još više.’ ‘Tito je komunist, rekao sam Winstonu’, pripovijeda Maclean. ‘To je manje važno’, rekao je Winston. ‘Tito je u to vrijeme bio zagonetka za cijeli svijet. Neki su smatrali da je to lijepa djevojka, neki uopće nisu vjerovali da postoji, a onda sam upoznao čovjeka koji je sam, ni iz čega, od šačice gerilaca stvorio zadivljujući vojni i politički stroj. S njim sam se lakše dogovarao nego s komunistima koje sam upoznao u Rusiji i drugdje. Nije tajio da je komunist. Dapače, ponosio se time, no iznenadilo me što je bio spreman sagledati obje strane i donositi odluke bez odobrenja s više razine’, nastavlja Maclean. ‘Doimao se vrlo siguran u sebe, bio je vođa, ne podređeni.’ Kad su se bolje upoznali, ovaj se škotski aristokrat, kažu autori, počeo sve više diviti tom okorjelom komunistu. ‘Imao je neobično široke poglede. Mislio je svojom glavom, bio sposoban sagledati obje strane problema. Uvijek je bio spreman za šalu. Čak i u ta krvava vremena nje se sramio uživati u sitnicama, a svi njegovi ljudi imali su vrlo izražen nacionalni ponos.’ Nakon što je Tito, stari prepredenjak, Macleanu rekao kako Jugoslavija ne misli postati dio SSSR-a niti on kani uvoditi ruski ekonomski model, Churchill je odlučio da se svaka pomoć četnicima prekine. Titovi partizani nakon toga su od Amerike i Engleske dobili milijunski vrijedno naoružanje, a nakon kapitulacije Italije 1943. sami su uzeli oružje deset talijanskih divizija. Churchill potom u znak povjerenja i naklonosti Titu šalje svoga sina Randolpha, koji je s partizanima prošao velik put, od Drvara preko Mazina do Slunja, a najviše od svega je volio rakiju šljivovicu ljutu… Uglavnom, svi ti konzervativci zaljubljuju se u Tita, a ta će ljubav izmijeniti sudbine milijuna i odrediti ovaj prostor do danas. Tek 2002. otkriveno je – doznajemo iz dokumentarca – da je engleski obavještajac koji je iz Kaira sugerirao Londonu da pomogne partizane (čiju je snagu preuveličao) bio ‘predani komunist’, koji je na Oxfordu studirao sa ‘zloglasnom špijunskom četvorkom’, suradnicima Moskve.

Film ima stanovitih manjkavosti. Do kraja 1941. partizana je bilo 80.000, kažu autori, a baze su im bile šume iznad Jajca. Neće biti, ali dobro zvuči. Prikazuju i ‘drugi antifašistički pokret Draže Mihailovića’ u Srbiji, pa kao ilustraciju Ravne gore pokazuju vrhove Zelengore. No to su sitnice – šira slika je istinita. ‘Pouzdano sam znao’, kaže Maclean, ‘da će partizani nakon rata preuzeti vlast i uspostaviti komunistički režim. Winston me prekinuo i pitao kanim li živjeti u Jugoslaviji, ondje osnovati dom. Rekao sam da ne, a onda je on rekao: Ni ja. Možda bismo trebali prepustiti Jugoslavenima odluku o režimu u državi?’ Jesu li Churchill i Maclean strašno pogriješili, pitaju se autori filma, jesu li ipak trebali podržati Mihailovića? ‘Iako je rođen u zemlji različitosti, Josip Broz Tito uspio je’, kažu u zaključku, ‘učiniti nemoguće. Različite narode, vjere i jezike ujedinio je pod vlastitom formom komunizma. Mir je vladao 30 godina. Titovi nevjerojatni uspjesi postali su očiti kad je samo 11 godina nakon njegove smrti 1980. u Jugoslaviji opet počeo rat…’

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
1/2