Organizacije i ustanove nacionalnih manjina ove su godine za svoje programe kulturne autonomije odlukom Savjeta za nacionalne manjine dobile nešto manje od 42 miliona kuna, što je značajno povećanje u odnosu na 2019. godinu. Lijepu sliku kvari činjenica da je dio kulturnih manifestacija i aktivnosti otkazan ili odgođen zbog epidemioloških mjera, pa se sada postavlja pitanje što će biti sa sredstvima koja su određena za njih.

- Manifestacije koje su se trebale održati u vrijeme kad je na snazi bila zabrana okupljanja nisu otkazane nego su odgođene, izuzev onih manifestacija koje su vezane uz crkvene praznike kao što je Uskrs - rekao je za Novosti Slobodan Živković, generalni sekretar Srpskog kulturnog društva ‘Prosvjeta’.

- Nadam se da neće doći do drugog vala epidemije tako da ćemo moći organizirati manifestacije koje su proljetos bile odgođene. Ideja je da za programe koji se neće moći održati do kraja godine uputimo dopis Savjetu za nacionalne manjine RH i da tražimo prenamjenu sredstava jer je za otkazivanje postojao vrlo opravdan razlog - rekao je Živković.

Naglasio je da su u pododborima ‘Prosvjete’ jedva dočekali da mjere popuste i da se dozvoli okupljanja - sazivaju se izborne skupštine koje nisu ranije održane, radi se u sekcijama, a pripremaju se i manifestacije koje će biti održavane od kraja juna.

I Srđan Jeremić, predsjednik Zajedničkog veća opština (ZVO) preko kojeg ide financiranje jednog broja KUD-ova na istoku Hrvatske, za Novosti ističe da se zbog koronavirusa određena kulturna događanja nisu mogla realizirati u ranije planiranim terminima.

- Pozitivno je da su mere tokom vremena relaksirane, pa ih je od ovog meseca iste moguće organizovati, naravno, pridržavajući se preporuka Nacionalnog štaba civilne zaštite. ZVO i KUD-ovi koji deluju na ovom području dogovorili su da se sve planirane aktivnosti realizuju do kraja tekuće godine, što znači da će se najveći deo kulturnih događaja realizovati tokom leta i jeseni, a manji deo pred kraj kalendarske godine - kazao je Jeremić i dodao da na području djelovanja ZVO-a nije odlučeno da se neka ranije planirana manifestacija ne provede.

- Postoji mogućnost manjeg preklapanja određenih događaja, ali ćemo kroz dogovor i razmenu informacija to nastojati umanjiti. Manifestacije koje imaju širi regionalni značaj dobiće termine u kojima se neće preklapati sa kulturnim događajima od lokalnog značaja, dok će kod manifestacija lokalnog karaktera značajnih za konkretne sredine verovatno biti određenih preklapanja - rekao je Jeremić.

On očekuje da će Savjet za nacionalne manjine biti fleksibilan jer se i u redovnim okolnostima može desiti da se određeni termini mijenjaju i prilagođavaju objektivnim potrebama.

- Imajući u vidu parlamentarne izbore koji su pred nama, a sa time i formiranje nove Vlade, moguće je da će doći do određenih restrikcija vezano za dodeljena sredstva iako smatram da se sredstva za očuvanje kulturne autonomije i nacionalnog identiteta pripadnika nacionalnih manjina ne bi trebala umanjivati - zaključio je Jeremić.

Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta, rekao nam je da će ta institucija biti maksimalno susretljiva kod odobravanja prenamjena.

- Naravno, prenamjene će se moći vršiti prema kriterijima, što znači da se sredstva za neku otkazanu manifestaciju mogu prenamijeniti za neku drugu manifestaciju, ali ne i za izdavaštvo ili kulturni amaterizam - kazao je Tolnauer i dodao da je u mjesecima krize, u granicama mogućnosti, održana informativna aktivnost, odnosno izlaženje tiskanih manjinskih medija.

Tajnik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba Zoltan Balaž-Piri upozorava na dodatni problem za manjinske organizacija koje djeluju u Zagrebu. Naime, zbog koronavirusa i potresa gradonačelnik Milan Bandić donio je početkom aprila mjere privremene obustave izvršavanja Proračuna Grada Zagreba za 2020. kojima je ograničeno korištenje sredstava iz svih izvora financiranja planiranih u gradskom proračunu, uključujući i ona namijenjena manjinskim vijećima. Prijedlog smanjenja programskih troškova za 2020. po kojem bi se, što se manjina tiče, realiziralo tek 22 posto od prethodno planiranog iznosa, tek treba usvojiti Skupština grada.

- S druge strane, brojne manjinske udruge imaju sjedište ili su im aktivnosti u centru grada koji je naročito pogođen potresom, pa su prostori, koji u 99 posto slučajeva nisu u njihovom vlasništvu, oštećeni. Zbog toga se programi ni ne mogu realizirati. Prostori se moraju obnoviti, a najčešće je riječ o obavezi popravka dimnjaka koju prati i obaveza nabavke novih plinskih bojlera. Riječ je o troškovima u iznosu od 20.000 do 30.000 koji su preveliki za udruge - rekao je Balaž-Piri.