Operacija Savjeta za nacionalne manjine – politički udar na tjednik Novosti – planirana je najmanje godinu dana. U tom razdoblju najuže vodstvo i stručna služba Savjeta intenzivno su radili na oblikovanju novih pravila natječaja na štetu najutjecajnijeg lista srpske nacionalne manjine. Da su prihvaćeni svi njihovi prijedlozi, to bi uništilo uređivačku politiku tjednika Novosti, ograničavajući ovaj medij isključivo na folklorno-kulturne teme o Srbima u Hrvatskoj. Kriteriji koji bi doveli do takvog scenarija, međutim, nikad nisu usvojeni zato što su sumanuti i neprovedivi. Unatoč tome, oni su korišteni kao jedini argument za drastično rezanje godišnjih sredstava Novostima, koje su dobile 35 posto manje nego lani.
Situacija s ovim dijelom koordinirane akcije miniranja Novosti – jer krakova je više – formalno je počela u ožujku 2024. godine. Savjet je tada osnovao radnu skupinu za izradu prijedloga novih kriterija "financiranja i ugovaranja programa kulturne autonomije nacionalnih manjina i metodologije praćenja i vrednovanja provedbe financiranih programa". To je krunski dokument za godišnju financijsku potporu manjinskih programa u Hrvatskoj. Kriteriji proizlaze iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, koji manjinama jamči i osigurava pravo na samostalno javno priopćavanje, kao što su manjinske novine.
Prevedeno na uređivačku politiku Novosti, ovaj zakon manjinskim medijima jamči neovisnost u proizvodnji sadržaja i postavlja neprobojnu branu od uplitanja vanjskih utjecaja u taj uređivačko-novinarski proces. Uloga Savjeta je da provodi Ustavni zakon i financijski podupire manjinska glasila.
Zahvaljujući starim kriterijima u Savjetovim natječajima, Novosti su redovno dobivale sredstva za robusno pokrivanje tema o srpskoj manjini u Hrvatskoj, kao i za teme od općeg značaja u skladu s najvišim ustavnim vrednotama, jednako važne za živote predstavnika manjine i većine u Hrvatskoj, od ljudskih prava do nacionalne i međunarodne politike, kao i kulture. Novac su dobivale jer su na to imale pravo.
U radnu skupinu za izradu prijedloga novih natječajnih kriterija, koja je osnovana prije više od godinu dana, imenovano je šest osoba. Prema odluci koja se nalazi na stranicama ove organizacije, u radnu grupu postavljene su tri osobe iz članstva samog Savjeta: Branka Baksa, predstavnica slovačke manjine, ujedno HDZ-ova potpredsjednica Gradskog vijeća u Našicama, zatim Danilo Ivezić iz redova crnogorske manjine i Zvonko Kostelnik, rusinski predstavnik. Pored njih, u radnu skupinu imenovano je i troje predstavnika Stručne službe Savjeta. Na čelu Stručne službe je predsjednik cijelog Savjeta iz kvote mađarske manjine, Tibor Varga.
Nominalno, izmjena ovog dokumenta opravdana je potrebom za smanjenjem pretjerane birokratizacije, preciziranjem uvjeta natječaja i olakšavanjem manjinskim udrugama buduće prijave za novčane poticaje. Radna skupina oformljena je uoči parlamentarnih izbora i na vrhuncu višemjesečne šovinističke hajke Domovinskog pokreta protiv Novosti. Ukidanje proračunskog financiranja obećali su u predizbornom programu, predbacujući HDZ-u da godinama dozvoljava državno subvencioniranje "antihrvatskog" medija.
Sada znamo zašto je Tibor Varga odluku o Novostima pojašnjavao tvrdnjom da oni ne financiraju "političke programe". Sada nam je jasno zašto je novinarima rekao da se Savjet "bavi financiranjem kulturne autonomije, gdje ne spadaju politički, socijalni, sportski, kultur-obrazovni programi"
Nakon izbora, HDZ je sklopio koaliciju s Domovinski pokretom. Zajedničko formiranje Vlade stranka Ivana Penave uvjetovala je zabranom koaliranja s predstavnicima srpske manjine. Od tog trenutka hajku protiv Novosti vodili su s pozicije političke moći. Ni u takvom, znatno opasnijem izdanju, nisu mogli ništa bez sudioništva i odobrenja stranke koja ih je uzela za partnere.
Predstavljajući program nove koalicijske vlade, premijer Andrej Plenković najavio je u svibnju 2024. da će "kroz Savjet za nacionalne manjine sigurno vidjeti koji su kriteriji i zašto se baš samo jedan tjednik od svih tjednika nacionalnih manjina doživljava problematičnim kada je riječ o uređivačkoj politici". U samo jednoj rečenici Plenković je sugerirao politički udar na zakonom zagarantiranu neovisnost rada Savjeta, s ciljem da Savjet nasrne na uređivačku politiku Novosti.
Četiri mjeseca nakon Plenkovićeve prijetnje radna skupina dovršila je prijedloge novih kriterija. Zahvaljujući činjenici da je dokument u rujnu 2024. stavljen na javnu raspravu, moguće je u detalje vidjeti kako su planirali u cijelosti rasturiti tjednik Novosti. Najveći dio predloženog nacrta kozmetičke je naravi. Premda se njime doista olakšava procedura prijava za manjinske organizacije i smanjuje birokratiziranost cijelog dotacijskog postupka, ovdje nije riječ o revolucionarnim izmjenama. Radikalna razlika nalazi se u samo dvije rečenice. Obje su na štetu Novosti.
Do ovih prijedloga, godinama je u kriterijima postojala zabrana udrugama da koriste novac Savjeta za "financiranje političkih djelatnosti (...) na izborima i slične aktivnosti". Novac se, dakle, nije smio direktno usmjeravati u izbornu političku propagandu. Otkad se financiramo sredstvima Savjeta, nijedan prigovor takve vrste nikad nije upućen Novostima iz ove organizacije. Razlog je jednostavan: Novosti se ne bave ni izravnim ni neizravnim plaćanjem izborne promidžbe. Budući da kroz stara pravila nisu mogli promijeniti Novosti, to su pokušali učiniti promjenom navedenog članka.
Kriterij po kojem udrugama i ustanovama nije dozvoljeno ''...provoditi aktivnosti usmjerene na političke ciljeve za sve vrijeme trajanja financiranja'' nije usvojen
Uveli su tako novum prema kojem udrugama i ustanovama koje koriste sredstva iz javnih izvora, pa tako i Savjetovog budžeta, ne bi bilo dozvoljeno "sudjelovati u izbornoj ili drugoj promidžbi političke stranke, koalicije ili kandidata, davati izravnu potporu političkoj stranci, koaliciji ili kandidatu niti prikupljati financijska sredstva za financiranje političkih stranaka, koalicija ili kandidata kao ni provoditi aktivnosti usmjerene na političke ciljeve za sve vrijeme trajanja financiranja". U drugom dijelu nacrta uvršten je posve novi članak, kojim se u isto vrijeme ležerno i radikalno redefinira koncept "kulturne autonomije": "U programe kulturne autonomije ne spadaju sportski, rekreacijski, ideološki, vjerski programi (osim obilježavanja najznačajnijih tradicijskih vjerskih blagdana), programi političkog karaktera te programi koji se odnose na obilježavanje dana državnosti ili neovisnosti stranih država."
Nije usvojena ni ova definicija programa kulturne autonomije
Kad se ovaj misaoni kupus sažme u jednu rečenicu i iz njega izvuku najvažniji zaključci, poruka glasi: Novostima i svima drugima koji primaju sredstva Savjeta odsad se neće financirati proizvodnja "ideoloških programa" i "programa političkog karaktera".
Političkom se može opisati bilo koja tema o korupciji Plenkovićeve vlade, bilo koja priča o međunarodnim prijateljima DP-a koji svojataju hrvatski teritorij, bilo koji napis o negiranju ustaškog genocida nad Srbima u NDH koje u ime Vlade institucionalno provodi ministrica kulture
Svaka tema kojom se mediji općenito bave, pa tako i oni s manjinskim predznakom, mogla bi se okarakterizirati ovim riječima. Ocjenjivati i targetirati ideološki i politički sadržaj subjektivna je kategorija, ovisna o percepciji promatrača. Zasigurno, "političkom" se može opisati bilo koja tema o korupciji vlade Andreja Plenkovića, ili bilo koja priča o međunarodnim prijateljima Domovinskog pokreta, mađarskim fašistima na državnom budžetu kleptokratskog režima Viktora Orbána, koji svojataju hrvatski teritorij. Ili bilo koji napis o negiranju ustaškog genocida nad Srbima u NDH, koje u ime Vlade institucionalno provodi ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Ili bilo koji tekst o socijalnim problemima srpske manjine u perifernim dijelovima Hrvatske, neokrznutim pozitivnim politikama zemlje u kojoj žive. Zapravo, takvim bi se mogao opisati i bilo koji prilog o srpskoj manjini u Hrvatskoj.
Uostalom, kao sadržaj "političkog karaktera" mogao bi se opisati i ovaj tekst, zajedno sa svim drugim tekstovima koji razotkrivaju politički udar Savjeta na Novosti. Da se pita predlagatelje ovog natječajnog kriterija, Novosti na kraju ne bi imale o čemu pisati.
Osim eliminacije nepodobnog "političkog" i "ideološkog" sadržaja, oni su za svaki slučaj, da budu sigurni, predvidjeli i nasrtaj na namjeru primatelja njihovih subvencija. Kako drugačije opisati odredbu o budućoj zabrani "aktivnosti usmjerenih na političke ciljeve"? Da bi se provela, ova zabrana podrazumijevala bi ulazak u glavu počinitelja. Jer, kojim drugim metodama bi Povjerenstvo moglo detektirati nečije "političke ciljeve"?
Umjesto pravne sigurnosti i jasnih kriterija natječaja, koji bi trebali biti temelj svakog državnog dokumenta, radna skupina Savjeta ponudila je arbitrarne cenzorske škare i gatanje kao standard za dotiranje. Posljedično, predložili su nedopustivo zadiranje u neovisnost uređivačke politike i u manjinsku kulturnu autonomiju, koja je ključni razlog postojanja cijelog Savjeta.
Javno reklamiran kao novi standard u subvencioniranju koji će poboljšati Savjetovo financiranje svih medija svih manjina, ovaj nacrt skrojen je u najvažnijim dijelovima kako bi rasturio samo jedan medij samo jedne manjine.
Ne čudi da su ovi prijedlozi nakon javne rasprave odstranjeni iz novih kriterija. Ni u jednoj demokratskoj državi oni ne bi prošli test zakonitosti, a kamoli ustavnosti. U ovaj članak ušla je na koncu rečenica koja ne dozvoljava korištenje njihovog novca za "sudjelovanje u izbornoj ili drugoj promidžbi političke stranke, koalicije ili kandidata, niti za financiranje političkih stranaka, koalicija ili kandidata". Novi članak gotovo je isti kao i stari, koji je postojao prije izmjena natječajnih kriterija Savjeta, kad su Novosti bez ijednog prigovora i s identičnom uređivačkom politikom dobivale puno veća sredstva nego ove godine. Javnu raspravu nije preživio ni predloženi članak koji program kulturne autonomije manjina eksplicitno lišava vjerskog, ideološkog ili političkog sadržaja.
Sada znamo zašto je predsjednik Savjeta Tibor Varga odluku o rezanju sredstava Novostima uporno pojašnjavao tvrdnjom da oni ne financiraju "političke programe". Sada nam je jasno zašto je novinarima rekao da se Savjet "ne bavi politikom, nego se bavi financiranjem kulturne autonomije, gdje ne spadaju politički, socijalni, sportski, kultur-obrazovni programi".
To nam je jasno zato što su njegovi argumenti za Savjetov nasrtaj na Novosti gotovo doslovna preslika citiranih članaka. Skandal je, međutim, u tome što ovi članci nikad nisu ušli u usvojeni dokument! Oni su postali – a nisu smjeli biti! – razlog za smanjeno godišnje financiranje tjednika Novosti. Da je Povjerenstvo Savjeta koristilo nove kriterije, u kojima i dalje nisu zabranjene teme od općeg društveno-političkog značaja, Novosti bi dobile tražena sredstva kao i svih prethodnih godina. Natječajno Povjerenstvo, ukratko, nije imalo zakonsku, podzakonsku, pravilničku ili bilo koju drugu podlogu da predloži znatno manje sufinanciranje Novosti na temelju "političkog" sadržaja.
Savjet je to ipak učinio, pervertirajući vlastite kriterije za novčanu potporu manjinskim organizacijama. Zato je uvjerljivo višednevno hvalisanje Domovinskog pokreta da su oni "ostvarili" ono što su odavno obećali. U izostanku ikakvog suvislog obrazloženja iz Savjeta, njihovo svojatanje ove priče poprilično je vjerodostojno. Novosti doista jesu novčano oštećene zbog "političkog programa", ali ne svog, nego onog kojim se rukovodi Domovinski pokret. Uz svesrdnu pomoć HDZ-a. I vrha Savjeta, provoditelja njihovih fašistoidnih planova.
