Predsjednik SAD-a Donald Trump do posljednjeg je časa sudjelovao u kampanji na kanadskim parlamentarnim izborima. Na dan izbora, u ponedjeljak, 28. travnja ponovio je da od Kanade planira napraviti 51. saveznu državu Sjedinjenih Država te da nastavlja oštru carinsku politiku prema sjevernom susjedu. Trumpova politika je u samo nekoliko mjeseci potpuno preokrenula političku dinamiku Kanade. Početkom godine vladajuća Liberalna stranka pripremala se za opoziciju sljedeće četiri godine. Podržavala ih je petina birača, prema anketama 25 posto manje nego Konzervativnu stranku. A tada je u Bijelu kuću ušao Trump, Justin Trudeau dao je ostavku i umjesto njega u ožujku je kanadski premijer postao Mark Carney.
Taj bivši guverner Kanadske banke i Engleske banke (prvi stranac u povijesti na čelu potonje) postao je središnja osoba kanadskog otpora Trumpu, preokrenuo političke trendove i u ponedjeljak je njegova stranka pobijedila na izborima. Liberali su osvojili 169 mjesta, nedostaju im tri za većinu pa će njihova vlada biti manjinska. Konzervativci su osvojili 144 mjesta, a ni 25 mjesta više nego na izborima 2021. godine im nije bilo dovoljno za pobjedu. U parlament ulaze još i Blok Québec s 22 zastupnika (11 manje), Novi demokrati sa sedam (17 manje) i Zeleni koji će imati jednog zastupnika (do sada dva). Na izbore je izašlo 68,7 posto birača, što je najveći odaziv u 21. stoljeću. Carney, koji je u karijeri bio i savjetnik Trudeaua, izborio je prvi mandat u parlamentu. Lider konzervativaca Pierre Poilievre, čovjek koji je prije sto dana bio gotovo siguran da će biti premijer, nakon 21 godine izgubio je mjesto u parlamentu. Pobijedio ga je liberal Bruce Fanjoy koji je, kao i Carney, prvi put izabran u parlament.
Osim što je Trump oživio kanadske liberale, on je stvorio praktično jedinstveni kanadski blok protiv sebe. Nacionalni ponos i patriotizam naglo su u Kanadi dobili na cijeni, a Carney je čvrstim stavom pružajući otpor Trumpu od početka i protucarinama na američke carine postao nacionalni lider koji ima snažne internacionalne ambicije. Carney može računati praktično na pučki front kojim će se suprotstaviti američkom predsjedniku. Poilievre je, i prije nego što je saznao da nije izabran, najavio da će zajedno s Carneyjem i drugim strankama raditi na otporu Trumpu. Carney je u pobjedničkom govoru pozvao sve da "ustanu za Kanadu" i upozorio da ju Trump nastoji slomiti "kako bi nas Amerika posjedovala". A to posjedovanje svodi se na Trumpovu želju da ovlada prije svega kanadskim prirodnim bogatstvima. U mjesec i pol, koliko je premijer, Carney je postao središnja međunarodna točka otpora prema Trumpu i njegovoj politici u kojoj sebe zamišlja kao feudalnog seniora kojem su svi vazali. Vidjelo se to i iz čestitki koje je primio nakon pobjede (od EU-a, Francuske, Velike Britanije, do Indije) u kojima se apostrofira jačanje međunarodne suradnje. Kanada bi, zahvaljujući spletu okolnosti i stavovima svog premijera, mogla postati žarišna točka novog multilateralizma iz kojeg se Trumpovom voljom Sjedinjene Države sve brže isključuju.
Trumpovoj politici prema Kanadi plebiscitarno se protive i Amerikanci. Prema istraživanju koje su u povodu 100 dana američkog predsjednika proveli Washington Post, ABC News i Ipsos 86 posto ispitanika protivi se njegovoj ideji o Kanadi kao 51. saveznoj državi, protivljenje je golemo i među republikancima (76 posto). Carneyjeva vladavina neće se iscrpiti samo na otporu Trumpu. On će voditi parlamentarno slabu vladu i u unutarnjoj politici i ekonomiji morat će vješto balansirati. Najavio je da će svaki dolar koji se naplati od protucarina biti usmjeren prema radnicima koji već osjećaju posljedice trgovinskog rata. Bit će smanjeni porezi najsiromašnijima i srednjoj klasi. Vjerojatno i važnije, planirano je osjetno smanjenje poreza na kupnju prve nekretnine. Najavio je da namjerava useljavanje vratiti na "održivu razinu", štogod to u praksi značilo. A najavio je i nešto što na našim prostorima zvuči nevjerojatno – povećanje izdvajanja za CBC, kanadsku javnu radioteleviziju.
