Prijedlog Zakona o grobljima, koji će uskoro biti izglasan u Saboru, služi isključivo kao sredstvo za političku manipulaciju i privid da se Domovinski pokret bavi poboljšanjem života građana. Najveće postignuće koje stručnjaci za postmortalna pitanja u svijetu politike mogu ostvariti očito je skidanje takozvanih četničkih spomenika kojim se veliča agresiju na Hrvatsku.
Članovi ove stranke u javni prostor unijeli su niz neistina i zlonamjernih interpretacija o široko rasprostranjenim "neprijateljskim" spomenicima. U još uvijek aktualnoj, starijoj verziji Zakona o grobljima bilo je kratko propisano da natpisi na grobovima i grobnicama ne smiju vrijeđati ničije nacionalne, vjerske ili moralne osjećaje, niti na bilo koji način povrijediti uspomenu na pokojnika.
Inicijatori novog zakona inzistirali su na nešto konkretnijoj dopuni i zvučnijoj prijelaznoj odredbi. Članak 13. stavak 2. prijedloga zakona sada propisuje da je "zabranjeno izvedbom opreme i uređaja grobnog mjesta i spomen-obilježja, bez obzira gdje se nalaze, vrijeđati nacionalne, vjerske ili moralne osjećaje građana, ili vrijeđati vrijednosti obrambenog Domovinskog rata ili na bilo koji način veličati agresiju na Republiku Hrvatsku ili oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata ili sudionike u toj pobuni, ili na bilo koji način povrijediti uspomenu na pokojnika."
U obrazloženju izmjena je navedeno da je "potrebno urediti grobna mjesta i spomen-obilježja suprotna temeljnim odredbama i najvišim vrednotama propisanim Ustavom i ostalim pozitivnim propisima Republike Hrvatske". I doista, ako se samo čitaju izmjene i dopune Zakona o grobljima u određenom članku, stiče se dojam da će zakonom biti tretirana i četnička i ustaška znamenja na grobljima i spomen-pločama. No smjer nove verzije zakona jasno je sveden samo na zaostavštinu iz rata 1991. - 1995. i pojedine spomenike koji su ostali iza poginulih vojnika RS Krajine. Precizirano je da su sporni samo spomenici podignuti nakon 30. maja 1990., kako se, objašnjavaju iz Vlade, ne bi otvorio put širem povijesnom revizionizmu i daljnjim podjelama u društvu.
"Zbog svoje militantnosti te poticanja mještana i šire javnosti na prihvaćanje ideologije i ciljeva oružane agresije na Republiku Hrvatsku, sporni nadgrobni spomenici i natpisi na njima protivni su i poštivanju prava čovjeka, mirotvorstvu i vladavini prava kao najvišim vrednotama ustavnog poretka Republike Hrvatske (članak 3. Ustava)." Smatra se da u sadržajnom smislu često predstavljaju "poricanje hrvatske države te veličanje velikosrpstva", a da opisani nadgrobni natpisi-poruke, pripadajuća grobna ikonografija i simbolika opterećuju hrvatsko društvo već godinama.
Osim Kluba zastupnika SDSS-a, nitko drugi u Saboru nije problematizirao ustaško znakovlje na grobljima i izvan njih. Milorad Pupovac, saborski zastupnik SDSS-a, postavio je retoričko pitanje: da li će ovim zakonom biti obuhvaćena i znamenja ustaške ideologije na grobnim mjestima i spomenicima?
Kada se krene s primjenom i provedbom zakona, članovi povjerenstva mogu očekivati i prijave na račun ustaških simbola. Već sada možemo uputiti izvršitelje i stručnjake da obrate pažnju na davni skandal sa samoborskog groblja. Još 2018. godine, Vid Roščak, evidentirani izgrednik s Bleiburga, sebi je za života podigao neugledan spomenik. Uklesao je svoj lik s ustaškom kapicom i ispisao: "I na onome svijetu 'Za dom uvijek spremni' s dobrom voljom i božjom pomoći tako nam Bog pomogao i Marija Božja mati za domovinu smo mi Hrvati".
Povjerenstva koja će se uhvatiti u koštac sa spomenicima i spomen-obilježjima što vrijeđaju osjećaje građana, mogla bi donijeti svoj sud i o komemorativnoj praksi udruge Hrvatski domobran, daleko najagilnije u postavljanju i obnovi ustaških spomenika.
Idealna je prigoda da se ponovo osvijetli sramota usred Koprivnice. Spomenik poginulim domobranima Koturaške bojne iz Drugog svjetskog rata, s istaknutim ustaškim simbolom, u Koprivnici su 1997. postavili članovi udruženja Hrvatski domobran iz Koprivnice, uz podršku Hrvatske vojske i tadašnjeg HSLS-ovog gradonačelnika Mladena Godeka. Novostima je koprivnički gradonačelnik Mišel Jakšić (SDP) još prije četiri godine obećao da će se obilježje ukloniti, no to do danas nije učinjeno.
Temelji za sadašnje uređenje Zakona o grobljima udareni su još 2017., kada su predstavnici Udruge dragovoljaca HOS-a, nezadovoljni zbog skidanja HOS-ove ploče u Jasenovcu, zauzvrat zatražili od Vlade uklanjanje "četničkih" spomenika. Još od tada se ponavlja broj od 39 takvih spomenika koji se, kako se govori, većinski nalaze u istočnoj Slavoniji i nešto manje u Lici. Dolaskom ekstremne desnice na vlast, morbidne ideje o uklanjanju nadgrobnih spomenika dobile su zakonodavni okvir, a broj spornih obilježja se bez dokaza masovno preuveličava.
Stipo Mlinarić Ćipe, saborski zastupnik DP-a, uputio je poziv svim "Hrvaticama i Hrvatima" da u svojim županijama podnesu zahtjeve za uklanjanje spomenika koji vrijeđaju hrvatski narod. Kazao je da će svi takvi spomenici biti uklonjeni te da ih ima oko 50. No nedavno je u Saboru mahao s fotografijama spomenika pa već naveo da ih ima "na stotine".
Izrečene laži i širenje panike služe kao poticaj građanima da se daju u potragu za sumnjivim nadgrobnim spomenicima. Buduća županijska povjerenstva će imati diskrecijsko pravo da odlučuju. Zasad se zna da će povjerenstva imati pet članova te da među njima mora biti najmanje po jedan povjesničar, povjesničar umjetnosti, arhitekt i pravnik.
U prijedlogu nije jasno definirano koji su to protuustavni i antihrvatski simboli i poruke. Zbog agresivne retorike Domovinskog pokreta i prijašnjeg iskustva s upotrebom ćiriličnog pisma, pojavio se strah od uklanjanja uobičajenih spomenika ispisanih na tom pismu. Važno je napomenuti da takvi spomenici neće biti predmet ovog zakona, barem se tako obećava, ali zbog preširoko postavljenih ovlasti povjerenstava i otvorene mogućnosti da bilo tko podnese prijavu, nije isključeno da će se naći i zamjerke na račun ćirilice.
