Građani i građanke Hrvatske imaju vrlo nisko povjerenje u političke stranke, Sabor, Vladu i pravosuđe, iako je nakon izbora došlo blagog porasta povjerenja u ove institucije, pri čemu najznačajniji porast povjerenja bilježi povjerenje u predsjednika države. S druge strane, jača vjerovanje u teorije zavjere, birači skoro svih stranaka su podjednako skloni populizmu, a negativne emocije kod birača prema političarima jače su od pozitivnih.

To su samo neki od rezultata istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO), koji su 23. aprila u Zagrebu organizirali Gong, Sveučilište u Dubrovniku, kao i Filozofski fakultet (FFZG) te Fakultet političkih znanosti u Zagrebu (FPZG).

- Ovaj projekt je od ključne važnosti za Hrvatsku. Jača otpornost društva na dezinformacije i pridonosi zaštiti demokratskih vrijednosti. Hrvatska time aktivno doprinosi borbi protiv informacijske manipulacije i jača vlastite kapacitete za očuvanje sigurnog i pouzdanog digitalnog okruženja - kazao je koordinator ADMO-a Mato Brautović sa Sveučilišta u Dubrovniku.

- Građani danas ne vjeruju institucijama i u pravednost sistema. Izgubili su nadu da se nešto može promijeniti, mnogi se povlače u pasivnost i slabo izlaze na izbore. bez povjerenja u društvene spone odnosi lako rastaču, a to je opasno za demokraciju. Gong želi društvo aktivnih građana i građanki, ali i društvo odgovornih institucija. A za to je potreban zajednički napor različitih aktera - od civilnog društva i medija, preko akademske zajednice do vlasti - rekla je izvršna direktorica Gonga Svjetlana Knežević.

Istraživanje je rađeno u nekoliko valova od maja 2022. do marta ove godine s ispitanicima koji koriste internet.

- Ispitanici u posljednje tri godine najviše povjerenja izražavaju prema članovima svoje obitelji, pa onda znanstvenicima, ljudima druge nacionalnosti i vojsci. U policiju već imaju manje povjerenje nego nepovjerenja, a najmanje povjerenja imaju u političke stranke, Sabor i vladu, iako je nakon izbora došlo do laganog porasta povjerenje u njih. Najviše povjerenja u institucije imaju birači stranke na vlasti, a najmanje izborni apstinenti - objasnila je profesorica Mirjana Tonković s FFZG-a.

Po riječima profesorice Ivane Hromatko s FFZG-a u Zagrebu istraživanje pokazuje da su, kad ljudi razmišljaju o političarima i politici, vodeće emocije negativne.

- To su ogorčenost, ljutnja, gađenje, prijezir, bijes, zatim anksioznost, tjeskoba i strah. Pozitivne emocije - nada, ponos, sreća, divljenje - na dnu su ljestvice. Dokazano je da entuzijazam pozitivno utječe na percepciju političke efikasnosti - ističe Hromatko.

Vjerovanja građana Hrvatske u teorija zavjere nije visoko kao u nekim drugim zemljama, rekao je profesor FPZG Nebojša Blanuša.

- Najmanje se vjeruje u teorije zavjere o klimatskim promjenama, a značajno više o teorije vezane o COVID-19, odnosno da se od javnosti i dalje skrivaju informacije o štetnosti virusa, dok se najviše u teorije o velikoj zamjeni stanovništva, o čemu su desni akteri govorili tijekom izbora. Ono što je zabrinjavajuće, ali se može objasniti događajima na Bliskom istoku, je da rastu antisemitske teorije zavjere o Židovima koji upravljaju događajima. Milijarder Soros je i dalje meta u tom smislu - kazao je Blanuša.

Istraživalo se kakve veze imaju populistički stavovi s biračkim ponašanjima.

- Iako se populistički politički akteri nalaze na desnici, to se ne bilježi kod birača - rekao je asistent s FPZG-a Bartul Vuksan-Ćusa koji je ukazao na razlike u percepciji Zorana Milanovića u parlamentarnim i predsjedničkim izborima. Do uspjeha na predsjedničkim izborima Milanović je došao privlačeći veći broj birača SDP-a, ali i birača HDZ-a i Domovinskog pokreta, Možemo, kao i ostalih manjih stranka. Dragan Primorac je privukao tek veći dio HDZ-ovaca, kazao je.

Rektor Sveučilišta u Dubrovniku Nebojša Stojčić govorio je o analizi financijske efikasnosti medijskog sektora u RH.

- Analiza je vođena od 2002. do 2022. a mediji su s prosječno 21,8 na početku spali na 3,8 prosječno zaposlenih. Četiri medija imaju više od 250 zaposlenih, deset ih ima više od 50, a 50 posto ih ima jednog zaposlenih ili ih nema uopće, dok 95 posto medija ima manje od 15 zaposlenih. Veliki sistemi su stabilni, a mali osciliraju, dok su sustavi s nula ili jednim zaposlenim neučinkoviti - rekao je Stojčić.

ADMO čine Sveučilište u Dubrovniku, Gong, FFZG, FFZG, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Filozofski fakultet u Zagrebu, N1 Televizija, Oštro iz Slovenije te AFP i Xviki iz Francuske.