U godišnjem izvještaju o globalnom tržištu energije koji je objavila potkraj 2024, Međunarodna agencija za energiju (IEA) konstatirala je da je to druga godina zaredom u kojoj bilježi usporavanje rasta potražnje za energijom, nakon više od 150 godina neprekidnog rasta. Bila je to dobra vijest za klimu, a loša za industriju fosilnih goriva. IEA je u istom izvještaju prognozirala i da bi se vrhunac potražnje trebao dogoditi do kraja ove dekade, nakon čega će početi padati.

Otprilike mjesec dana nakon toga u SAD-u je na mjesto predsjednika države zasjeo proponent fosilne industrije Donald Trump, a nedugo zatim je u Miamiju održana konferencija Instituta za investicije u budućnost, čiji je osnivač javni investicijski fond Saudijske Arabije (PIF). Na tom je događaju sudjelovalo deset tisuća predstavnika različitih industrija, a na jednom od panela bivši izvršni direktor kompanije Google Eric Schmidt intervjuirao je predsjednika saudijske naftne kompanije Saudi Aramco i šefa PIF-a Jasira al Rumajana.

Schmidt, koji je sada predsjednik think tanka posvećenog promoviranju industrije umjetne inteligencije, dio intervjua posvetio je upravo temi razvoja AI tehnologije, na što je Rumajan odgovorio da je Saudijska Arabija spremna u tome biti predvodnica. Rekao je da njezina vlast ima političku volju stvoriti uvjete "koji se odnose na regulativu" te da ima sredstva za investiranje, ljudske resurse i ono najvažnije – energiju. Schmidt mu je na to odgovorio da su "AI ljudi spremni uzeti baš sve što Saudijska Arabija ima", što je u dvorani popraćeno oduševljenim smijehom.

Ovaj intervju bio je jedan u nizu inicijativa koje su ove dvije industrije poduzele posljednjih mjeseci s ciljem promoviranja ideje da će upravo razvoj AI-ja omogućiti ponovni uzlet potražnje za energijom i time prolongirati fosilnu eru. Nakon što su u tome dobili podršku Saudijske Arabije, sada to isto namjeravaju učiniti i u SAD-u, najvećem proizvođaču fosilnih goriva u svijetu.

Tipičan podatkovni centar za umjetnu inteligenciju troši podjednako energije koliko i 100 tisuća kućanstava, dok će oni najveći kakvi se danas grade konzumirati i 20 puta više. Čak 45 posto struje potrošene na opsluživanje podatkovnih centara lani odnosilo se na SAD

Kako bi se to dogodilo, Eric Schmidt u travnju je svjedočio i pred kongresnim Odborom za energiju i trgovinu, gdje je izjavio: "Treba nam energija u svim oblicima, obnovljiva, neobnovljiva, kakva god". Bivši šef Googlea ujedno je i autor otvorenog pisma pod naslovom "Putokaz za Trumpovu administraciju", u kojemu je napisao da "AI nije tek jedan novi alat, već katalizator za promjene svih sektora društva, od ekonomije do obrane, čime će fundamentalno izmijeniti globalni krajolik".

Uoči travanjskog kongresnog saslušanja koje je Schmidt iskoristio kao platformu za promoviranje nove antiekološke osovine tehnološke i fosilne industrije, predsjednik Trump potpisao je niz uredbi u korist industrije fosilnih goriva, a prije toga i predstavio program investiranja 500 milijardi dolara u AI sektor i proveo čistku u Agenciji za zaštitu okoliša kako bi mogao provesti deregulaciju.

Uredbe potpisane u travnju sežu od ulaganja u proizvodnju najprljavijeg energenta ugljena, preko deregulacije, odnosno ukidanja legislative za zaštitu okoliša, pa do subvencija industriji fosilnih goriva. Prilikom najave ovih uredbi Trump se pozvao na predviđanje da će potražnja za energentima u SAD-u 2025. i 2026. dosegnuti rekordne razine, i to zbog "rasta potrošnje za podatkovne centre koji opslužuju umjetnu inteligenciju i kriptovalute te u domovima i poslovnim objektima za grijanje i transport".

Jedan od članova Odbora za energiju i trgovinu najavio je i ukidanje poreznih olakšica za investicije u obnovljive izvore energije, čime će se u potpunosti pripremiti teren za spašavanje fosilne industrije sljubljivanjem njezinih interesa s onima tehnološke industrije.

U spomenutom lanjskom izvještaju IEA-e navodi se da je na tehnologiju umjetne inteligencije te godine otpadalo tek 1,5 posto ukupne globalne potrošnje energije, što se može činiti zanemarivim. No međunarodna agencija tvrdi i da upravo AI sektor bilježi najveći rast potražnje za energijom te da je umjetna inteligencija otkad je 2022. u upotrebu pušten ChatGPT "prešla put od akademske potrage do industrije teške bilijune dolara".

IEA je u travnju objavila i izvještaj pod naslovom "Energy and AI" posvećen, kako mu i naslov kaže, isključivo utjecaju razvoja AI tehnologije na globalni energetski sektor. U njemu konstatira da je tržišna kapitalizacija tvrtki povezanih s AI-jem od 2022. dosegnula 12 bilijuna dolara, dok su globalne investicije u izgradnju novih podatkovnih centara između 2022. i 2024. iznosile 500 milijardi dolara.

U izvještaju se navodi i da tipičan podatkovni centar za umjetnu inteligenciju troši jednako energije kao i 100 tisuća prosječnih kućanstava, dok će oni najveći kakvi se danas grade konzumirati i 20 puta više. Čak 45 posto struje potrošene na opsluživanje podatkovnih centara lani odnosilo se na SAD, 25 posto na Kinu, a na Evropu samo 15 posto. Kada je u pitanju SAD, očekuje se da će se tamo do kraja desetljeća više električne energije trošiti na podatkovne centre nego na "proizvodnju aluminija, čelika, cementa, kemikalija i drugih energetski intenzivnih roba zajedno".

IEA prognozira da će se količina električne energije koju će trošiti podatkovni centri do 2030. godine udvostručiti i biti usporediva s ukupnom potrošnjom Japana, mnogoljudne i jedne od industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta. Navodi i da je porast potrošnje AI sektora četiri puta veći od porasta ukupne potrošnje električne energije te da je od 2017. do danas potražnja svake godine rasla za prosječno 12 posto.

IEA također u optimističnoj varijanti prognozira da će se otprilike polovica porasta potražnje povezanog s AI-jem namirivati putem obnovljivih izvora energije. Navodi i da je taj porast još uvijek manji od onoga koji se odnosi na potrošače kao što su industrijski motori, električni automobili i klimatizacijski sustavi, što bi sve zajedno trebalo umiriti one koji su zabrinuti zbog utjecaja te tehnološke revolucije na okoliš. No agencija napominje i da je porast potražnje najveći u razvijenim industrijskim zemljama, koje su ujedno najveći proizvođači stakleničkih plinova.

Iako se dakle zasad radi o još uvijek malim brojkama jer je u pitanju mlada tehnologija, organizacije za zaštitu okoliša ipak nemaju dilema da je AI industrija velika ekološka prijetnja s obzirom na to da su joj za rad kompjutora u podatkovnim centrima i hlađenje servera potrebne goleme količine električne energije i vode.

Organizacija Food and Water Watch tako citira istraživanje Sveučilišta Berkeley u Kaliforniji koje se odnosi na SAD i prognozira utrostručenje broja podatkovnih centara u idućih pet godina. Za njihovo će servisiranje biti potrebno električne energije koliko za 28 milijuna kućanstava, a vode koliko za 18,5 milijuna kućanstava. Dostupni podaci već sada pokazuju da su se ugljični otisci vodećih tehnoloških kompanija u posljednjih nekoliko godina, od početka uzleta razvoja AI tehnologije, povećali unatoč deklarativnim ciljevima o smanjenju.

U istraživanju britanskog Guardiana objavljenom u rujnu prošle godine tvrdi se, primjerice, da su emisije podatkovnih centara četiri najveće svjetske tehnološke kompanije (Google, Microsoft, Meta i Apple) u periodu između 2020. i 2022. bile gotovo osam puta veće od onih koje su službeno prijavile.

Ekološke i znanstvene organizacije procjenjuju da će se iz obnovljivih izvora generirati manje od 40 posto buduće potražnje koja se odnosi na AI sektor, dok ostatak podrazumijeva ekspanziju projekata fosilnih goriva, što je u ovom stadiju klimatske krize najgori zamislivi scenarij.