>

novosti logo

Kronika Kronika

'Vihor života' Milivoja Boroše

U izdanju Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske objavljena je knjiga o životu Milivoja Boroše, umirovljenog pukovnika JRZ-a, koji je bio narednik u vojsci Kraljevine Jugoslavije, pilot-navigator NDH-a, letač Luftwaffea koji je s hrvatskom posadom prebjegao Sovjetima te rekorder u padobranskim skokovima

Ova knjiga povezuje događanja u Drugom svjetskom ratu s onima do 1990., ali kroz djelovanja autora i nakon te godine, rečeno je na promociji knjige 'Vihor života' Milivoja Boroše, penzioniranog pukovnika JNA, održanoj u prostorijama Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABA RH).

O Borošinom ratovanju, službi u Jugoslovenskom ratnom vazduhoplovstvu (JRV), ali i njegovim aktivnostima do današnjeg dana, govorio je jedan od urednika knjige, sekretar SABA RH Miroslav Kirinčić, dok je recenzentica knjige Nataša Mataušić govorila o poglavljima u knjizi. U prvom poglavlju čitaoci upoznaju njegovo porijeklo i porodicu, u drugom opisuje svoj ratni put i služenje u JNA do penzije, uključujući i 1950., kad je za Titov rođendan na aerodromu Leskovac oborio svjetski rekord u skakanju padobranom, ostvarivši 75 skokova, a u trećem poglavlju pokrivaju se aktivnosti do 1990. godine i raspada Jugoslavije.

Boroša je u Jugoslovensko kraljevsko vazduhoplovstvo stupio 1938., a u aprilskom ratu 1941. je kao narednik odbio da avion, u kojem je bio mehaničar, preda Talijanima. Kad je došao do Zagreba, čekao ga je poziv da se javi u zrakoplovstvu NDH, pa je nakon obuke za izviđača - navigatora, ili šturmana, kako bi to rekli Rusi, u činu unteroffiziera (vodnika) bio u Hrvatskoj bombarderskoj legiji u sastavu Luftwaffe. Nakon namjernog navođenja izvan rejona ciljeva, u četvrtom borbenom zadatku u januaru 1942. naveo je avion da bombardira njemačku kolonu.

Vraćen je u Zagreb na suđenje, što se nije desilo jer se u dogovoru s partijskim radnicima javio za ponovni odlazak na Istočni front, a molba mu je prihvaćena zbog velikih gubitaka koje su imali zrakoplovci. U junu 1942., po dolasku na front u dogovoru s ostalim članovima posade bombardera Dornier Do-17, s izuzetkom radio telegrafiste, prelijeće na sovjetsku stranu. Tamo narednih godinu i pol s ostalima biva saslušavan zbog moguće špijunaže. Ispitivao ga je zloglasni šef tajne policije Lavrentij Berija, a kako je avion s posadom bio u sastavu Luftwaffe, Hitler mu je lično potpisao osmrtnicu, dok je Hrvatska bombarderska legija, zbog izbjegavanja sličnih slučajeva povučena s Istočnog fronta i upućena u NDH.

U decembru 1943. postao je borac Prvog jugoslavenskog samostalnog odreda u SSSR-u, da bi mjesec dana kasnije bio imenovan komesarom čete i nedugo zatim unaprijeđen u čin pješadijskog potporučnika. Početkom 1944. preko radio stanice 'Slobodna Jugoslavija' pozvao je Zagrepčane i avijatičare NDH, ali i ostale građane i vojnike da prebjegnu na partizansku stranu dok ne bude kasno. Suprugu Aleksandru, koja je učestvovala u obrani Staljingrada, upoznao je sredinom 1944. godine, a godinu dana kasnije, kad je završio školu za pilota bombardera, zajedno su se vratili u Zagreb. Slijedi letenje na bombarderima Iljušin i Thunderbolt, obaranje rekorda i nastavak službe do penzije.

- Nakon 1990. ostao sam dosljedan antifašist - rekao je Boroša, ističući da su nakon izbora 1990. na vlast došli nacionalisti i sljedbenici poraženih snaga u Drugom svjetskom rat, pa je u novostvorenoj Republici Hrvatskoj sve što se odnosilo na antifašizam proglašavano neprimjerenim

- Sve su nepravde ozakonjene i revanšizam se dosljedno provodio prema borcima, ratnim vojnim invalidima i vojnim umirovljenicima - rekao je Boroša, koji se u Sindikatu umirovljenika Hrvatske, na čelu podružnice vojnih umirovljenika bori za povrat oduzetih i umanjenih prava i pravedan status vojnih umirovljenika bivše JNA.

- Ni jedna od republika u tranziciji nije postupila tako surovo i revanšistički prema svojim građanima, umirovljenicima, borcima i ratnim vojnim invalidima NOR-a kao Hrvatska - rekao je Boroša, dodajući da će, ako može, izdati i separat u kojem opisuje borbu za prava navedenih kategorija.

Izdavač knjige je SABA RH, a knjiga sadrži osamdeset fotografija, dokumenata, skica i crteža od kojih je velik broj prvi puta objavljen.

1/2