>

novosti logo

Visoko obrazovanje nalik je skupljanju bodova u Konzumu

Deset godina nakon velikog prosvjeda studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu borba za besplatno obrazovanje i dalje traje

Povodom desete obljetnice prvog prosvjeda za besplatno obrazovanje u ponedjeljak je u Klubu studenata zagrebačkog Filozofskog fakulteta održana tribina ‘Besplatno obrazovanje: 10 godina borbe’ na kojoj se razgovaralo o okolnostima koje su dovele do blokade fakulteta i potencijalima za nastavak studentskog angažmana.

Govoreći o nužnosti besplatnog obrazovanja Zdravko Popović iz Grupe direktna demokracija u školi podsjetio je da osnovno školstvo mora biti obavezno, tehničko i stručno opće dostupno, a visoko obrazovanje jednako dostupno svima, ovisno o uspjehu.

- Kad smo zahtijevali besplatno obrazovanje pozivali smo se na Ustav Republike Hrvatske i povelje UN-a po kojima pristup obrazovanju mora biti dostupan svima, sukladno njihovim sposobnostima, a nikako ne ovisno o materijalnom statusu. Čim se školovanje plaća, uspjeh ne ovisi o sposobnostima, nego o roditeljima, a time se izravno krše garantirana prava - kazao je Popović.

Studenti su prvi zahtjev za besplatnim obrazovanjem javno definirali prije deset godina, što je kasnije rezultiralo blokadom fakulteta.

Ako studenti nastave inzistirati na zahtjevima, ne smiju ih svesti isključivo na pitanje školarina, nego opće komercijalizacije obrazovanja

- Neki kažu da u zahtjevima nismo uspjeli, ali činjenica je da danas imamo besplatno obrazovanje. Međutim, činjenica je i da barem prvu godinu studenti ne moraju plaćati, a dalje ovisno o uspjehu, što je ipak pomak u odnosu na prethodni model po kojem je plaćanje ovisilo o poziciji na prijemnim listama, pa jedni nisu plaćali, a drugi jesu. Naravno, borba nije gotova, ali sada barem znamo o čemu govorimo. Ako studenti nastave inzistirati na svojim zahtjevima, ne smiju ih svesti isključivo na pitanje školarina, nego na opću komercijalizaciju obrazovanja koja se tiče i ECTS bodova kreiranih s ciljem da se znanje tretira kao roba, a studente kao klijente umjesto kao dio akademske zajednice. Model je takav da ako si ispunio postavljene uvjete – iduću godinu nećeš morati plaćati, a ako u tome nisi uspio - manjak bodova morat ćeš platiti. Radi se zapravo o sustavu koji je vrlo sličan onome u Konzumu: ako sakupiš dovoljno bodova, dio robe dobit ćeš s popustom, a ako nisi – platit ćeš sve - objasnio je Popović.

Prema njegovim riječima, u visokom obrazovanju ne radi se o povećanju kvalitete, nego o konkurentnosti, pri čemu treba znati da logika profita nije i logika kvalitete, posebno zbog toga što kvaliteta često smeta profitu. Kad se govorilo o uvođenju preddiplomskog i poslijediplomskog studija, nastavlja Popović, tvrdilo se da je riječ o prilagođavanju tržištu rada.

- Da se ne radi o nikakvom prilagođavanju tržištu, vidjelo se odmah nakon prve završene generacije bolonjaca s kojima tržište rada nije znalo što da radi.

Ivana Jandrić iz Slobodnog filozofskog podsjetila je na studentske akcije prije deset godina i veliki prosvjed 5. studenoga 2008. godine na kojem se okupilo tisuću ljudi, kao i na uspostavu Bolonjske sekcije Kluba studenata Filozofskog fakulteta i preuzimanje formalnih struktura studentskog predstavništva na Fakultetu od prethodnika koji su izgubili legitimitet, dok je Marina Ivandić iz BRID-a govorila o povezivanju borbe za javno financirano obrazovanje s radničkim kolektivima, sindikatima, udrugama i građanskim inicijativama, poput suradnje s radnicama i radnicima Petrokemije i Kamenskog ili aktivistima koji su branili javni prostor u Varšavskoj ulici u Zagrebu.

Popović je zaključio da borba za besplatno obrazovanje traje i dalje, premda je potencijal možda niži, što ne čudi s obzirom da se o ovom problemu uporno šuti i da je zanimanje studenata manje.

1/1