>

novosti logo

Kronika Kronika

Vraćanje otetog dostojanstva

Masovno ubijanje Roma u NDH je autonomno isplanirano i sprovedeno, pa otvaranje memorijala u Uštici predstavlja jasno distanciranje od ustaških vlasti koje su ubile na stotine hiljada ljudi, ističe historičar Milovan Pisarri

U povodu Dana sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu (Samudaripen) u Uštici kod Jasenovca je 2. avgusta otvoren Romski memorijalni centar kako bi se sačuvalo sjećanje na oko 16.000 Roma ubijenih u sistemu logora Jasenovac. Memorijalni centar Uštica nalazi se kod postojećeg memorijalnog groblja s 21 masovnom grobnicom, a otvaranju su prisustvovali saborski zastupnik romske i još 11 nacionalnih manjina Veljko Kajtazi, vicepremijer Boris Milošević, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, brojni romski manjinski aktivist i predstavnici vjerskih zajednica.

- Za Rome ovaj Centar znači vraćanje dostojanstva koje im je oteto u Drugom svjetskom ratu. On je posebno posvećen stradanju Roma u NDH, o čemu u prethodnim desetljećima nije bilo puno govora. Romi su se do sad tek usputno spominjali zajedno s ostalim stradalničkim narodima - rekao je u razgovoru za Novosti Veljko Kajtazi, koji je ideju o Romskom memorijalnom centru (RMC) inicirao zajedno sa Savezom Roma u RH ‘Kali sara’ u početku prošlog mandata, a realizirana je u rekordnom roku.

- Ideja je, naravno, postojala i ranije, ali je zaživjela tek 2016. godine kroz Operativni program Vlade RH za nacionalne manjine te uz značajnu podršku Grada Zagreba. Moram reći da nas u početku nitko nije podržavao i da smo uspjeli zahvaljujući našoj upornosti, ali i ozbiljnim i sustavnim pristupom projektu. Nismo imalo podršku resornog ministarstva, JUSP-a Jasenovac i njegovog Savjeta koji uključuje i ostale stradalničke narode. Svi oni smatrali su da se radi o nekoj vrsti izdvajanja. Međutim, nisu se Romi izdvojili. Netko nas je drugi izdvojio i u Jasenovcu i u Auschwitzu. Cijela Europa obilježava Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu, a osim europskih institucija priznao ga je i naš Sabor - rekao je Kajtazi.

Za potrebe otvorenja Centra pripremljen je privremeni postav u suradnji s historičarom Danijelom Vojakom s Instituta Ivo Pilar. Stalni postav bi trebao biti završen do sljedeće komemoracije, a radi se na tome da RMC u najkraćem roku bude otvoren svima, posebno za školske ekskurzije iz sredina u kojima žive Romi. Kajtazi kaže da je jako važno da mladi iz takvih sredina nauče što više o svojim sunarodnjacima i susjedima Romima o kojima inače znaju vrlo malo. Što se tiče prikupljanja građe, ono traje od 2012. godine. Riječ je o procesu koji će trajati još neko vrijeme i zbog toga je, kako kaže Kajtazi, samorazumljiva suradnja sa svima koji mogu i žele pomoći.

- Ne želimo da Romski memorijalni centar Uštica postane mjesto prijepora nego mjesto okupljanja i mjesto stvaranja bolje budućnosti Svi normalni ljudi bi trebali moći prepoznati važnost tog mjesta. I Romi iz Međimurja koji su najbrojniji dio današnje romske populacije u Hrvatskoj također su značajno stradali za vrijeme Drugog svjetskog rata, o čemu smo već izdali jednu publikaciju i održali više tribina. Romi iz Bosne i Hercegovine, ali i svih zemalja iz okruženja i Europe su imali vrlo sličnu sudbinu tako da je ovo, nažalost, jedna od tema koju svi Romi prepoznaju kao važnu i koja ujedinjuje našu zajednicu - istaknuo je Kajtazi i ukazao na potrebu suradnje RMC-a i nedavno otvorene Romske knjižnice u Zagrebu.

- Njihova suradnja nužna je u cilju ostavljanja dubokog i trajnog traga i sprečavanja zaborava o tragediji Roma - zaključio je saborski zastupnik.

Da je izgradnja memorijala ogroman korak u procesu suočavanja s prošlošću i uspostavljanja trajnog sjećanja na genocid nad Romima smatra i Milovan Pisarri, beogradski historičar i nevladin aktivist.

- To je posebno važno za romsku zajednicu, ali i za samu hrvatsku državu: treba napomenuti da je masovno ubijanje Roma u NDH autonomno isplanirano i sprovedeno od strane ustaša, pa izgradnja memorijala predstavlja jasno distanciranje od nacističkih ustaških vlasti koje su od 1941. do 1945. godine ubile na stotine hiljada ljudi. Na neki način to može da bude i važan korak u suočavanju s prošlošću i kad je u pitanju genocid nad Srbima, koji ostaje još uvek kao najveći problem u zvaničnom narativu o Drugom svetskom ratu u Hrvatskoj. Ne mislim na izgradnju memorijala posvećenog srpskim žrtvama – to ne postoji ni u Srbiji, a kamoli u Hrvatskoj, ali barem na sistemsku podršku Spomen području Jasenovac i na memorijalizaciju drugih mesta stradanja kao što su na primer Jadovno-Gospić-Pag - rekao nam je Pisarri.

On smatra da memorijal u Uštici, pored Dokumentacionog i kulturnog centra njemačkih Roma i Sintija u Heidelbergu, može postati centralno mjesto za proučavanje, sjećanje i edukaciju o genocidu nad Romima u Evropi, mjesto gdje će Romi i drugi učiti o strahotama koje su se desile tokom Samudaripena.

- I u Srbiji su se stvari mnogo promenile. Usvajanjem Zakona o memorijalnom centru Staro Sajmište romskoj zajednici je data mogućnost da se na odgovarajući način predstavi i stradanje Roma u Srbiji za vreme Drugog svetskog rata: prisustvo predstavnika romskih zajednica garantovano je zakonom u svakom telu te institucije, od upravnog i nadzornog odbora sve do muzejskih saveta. Jako je važno da i novi memorijal na Sajmištu, čija izgradnja je planirana za sledeću godinu, uspostavi tesnu saradnju kako sa memorijalom u Uštici, tako i sa Spomen područjem Jasenovac - zaključio je Pisarri.

Velika stradanja

Prema poimeničnom popisu koji vodi JUSP Jasenovac, u tom logoru ubijeno je 16.173 žrtava romske nacionalnosti, među kojima 5608 djece. U enciklopediji Muzeja holokausta u Washingtonu navodi se pak da je u tom logorskom sustavu ubijeno između 15.000 i 20.000 Roma. U nedavno izdanom zborniku o stradanju Roma u Evropi s naglaskom na NDH, koji je uredio Danijel Vojak, navodi se više različitih procjena različitih istraživača, dok sam Vojak smatra da se brojka kreće oko 15.000 romskih žrtava u Hrvatskoj.

1/1