Govoreći na nedavnom panelu ‘Da za CETA-u – put bez povratka?’ Darko Znaor, konzultant za održivu i ekološku poljoprivredu, iznio je alarmantna predviđanja da bi sporazumi Kanade i Europske unije pod nazivom ‘Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum’ (CETA) te ‘Partnerstvo za transatlantsku trgovinu i ulaganja’ (TTIP) između EU-a i SAD-a, mogli uništiti oko 80 posto svih hrvatskih poljoprivrednika.
Nakon što je CETA-u već ratificirao Europski parlament, očekuje se da to u dogledno vrijeme učine nacionalni parlamenti 27 članica EU-a, među kojima i Hrvatska. ‘CETA i sličan sporazum sa SAD-om pod nazivom TTIP pokrenuli bi još veći uvoz poljoprivrednih proizvoda iz razloga što su još jeftiniji od europskih, koje Hrvatska za sada najviše uvozi’, rekao je Znaor.
Hrvatska je lani uvezla poljoprivrednih proizvoda u iznosu od čak 2,3 milijarde eura. Nadalje, kada visokokonkurentna poduzeća iz SAD-a i Kanade dođu na europsko tržište, hrvatska mala i srednja poduzeća kao znatno manja, slabije produktivna i konkurentna od prosjeka EU-a neće opstati. Američki i kanadski ekološki, zdravstveni, radni i ostali standardi niži su od europskih: u SAD-u se koristi 82 pesticida koji su u Hrvatskoj zabranjeni, a u proizvodnji mesa masovno se koriste antibiotici i hormoni rasta te se meso ispire različitim kemikalijama. Sve je to na području EU-a zabranjeno. Pa ipak, upozorio je Znaor, gotovo sve političke opcije u Hrvatskoj nekritički se i bez javne rasprave žure ratificirati ovaj sporazum, a Vlada s javnošću ne dijeli rizike koje donose CETA i TTIP.
Ekonomist Goran Đulić, koji godinama analizira probleme domaće poljoprivrede, za ‘Novosti’ kaže da bi ti sporazumi uništili ne 80 posto već sve poljoprivrednike u Hrvatskoj.
- Nakon samo četiri godine hrvatskog članstva u EU-u, u gotovo svim granama poljoprivrede zabilježen je strmoglavi pad u proizvodnji. Vanjskotrgovinska bilanca godinama bilježi minuse, a broj poljoprivrednika rapidno pada na tržištu od 500 milijuna stanovnika, gdje razvijene zemlje guše i uništavaju male. Nakon sporazuma CETA i TTIP, cunami poljoprivrednih viškova s one strane bare preplavit će europsko tržište, što će ugroziti i europske zemlje s razvijenom poljoprivredom, a kamoli ne nas. Propast meksičkog agrara nakon potpisa Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA) jasan je primjer toga - kaže Đulić.
I u Hrvatskoj i u cijeloj Uniji, upozorava on, visoka je neinformiranost o nizu potencijalnih opasnosti što proizlaze iz sporazuma. Pitanje je u čijem interesu radi naša Vlada.
- Smatram da se ne radi o interesu građana, već njezine odluke diktiraju potezi lobista koji žele što prije ovaj sporazum staviti na snagu. Kako agrarnog sektora zbog prevelikog uvoznog pritiska više neće biti, postali bismo isključivo prehrambeno-uvozna zemlja. Posljedica toga će biti slobodan ekonomski pad koji će dovesti do potpunog raspada sustava u ruralnim krajevima i nepopravljivih socijalno-demografskih posljedica - upozorava Đulić. I ne samo to.
- U EU-u već svjedočimo padu javnih usluga, zaštite okoliša, radnog prava i sudjelovanja u odlukama. Ratifikacijom CETA-e i TTIP-a taj pad će se multiplicirati, što će najviše osjetiti one slabije razvijene zemlje unutar Unije, koje će to dovesti još bliže siromaštvu - kaže Đulić, koji smatra da još uvijek ima dovoljno vremena za stvaranje javnog pritiska radi sprečavanja ratifikacije.
Neki će se sjetiti i preklanjskih prosvjeda u sedam hrvatskih gradova kojima se upozoravalo na opisane sporazume. Hrvatska inicijativa Zaustavimo TTIP pokrenuta je još krajem 2014. i dio je saveza od preko 500 europskih organizacija okupljenih u inicijativu Stop TTIP. Što bi dodatno pogoršanje stanja ili uništenje agrara značilo za rijetke srpske povratnike koji s mukom pokreću proizvodnju, ne treba objašnjavati.
