U prostorijama SKD Prosvjeta Pododbor Rijeka gostovala je književnica Vedrana Rudan. Gostovanje je organizirano u suradnji SKD Prosvjeta, VSNM-a Primorsko-goranske županije i Srpskog demokratskog foruma. Kao i uvijek je govorila bez dlake na jeziku, a uz Zorana Stankovića koji je vodio razgovor dotaknula se tema poput feminizma, političara, književnosti i djece. S publikom u riječkoj Prosvjeti našla je zajednički jezik te ih dobro nasmijala. Na Stankovićevo pitanje o tome koji je razlog činjenice da je najviše prihvaćena ali i izdavana u Srbiji, odgovorila je kako se u Srbiji osjeća dobro, ali bi se tako osjećala i u Rijeci kada bi je prihvatili.

- U Srbiji imam sve medije otvorene, jer je Srbima lakše da mene kao strankinju puste da lupetam što me volja, pogotovo o Hrvatskoj, a Hrvatskoj televiziji sigurno nije u interesu da me pusti uživo i da im ja kažem što mislim o Andreju Plenkoviću. To bih rekla jedanput i nikad više, ali logično je, mene će prihvatiti kad budem mrtva – rekla je književnica. Razgovarali su i o njezinom velikom opusu i blogu te o razmišljanjima o djeci koja su često nailazila na kritike javnosti.

- Citirat ću sama sebe, kao i svi skromni ljudi, da su djeca bezuvjetna ljubav i doživotna robija. Ovo bezuvjetna ljubav, malo bih se odmaknula od toga, mislim da su djeca samo doživotna robija. Onda kad su mali pa kišu pa kašlju pa su dražesni pa misliš samo da prestane bronhitis pa samo da prestane angina, kad to prestane, kad narastu i pretvaraju se u čudovišta, e onda bi ti njih nazad. O djeci mislim sve najgore, ali se to ne smije reći – rekla je Rudan. Premda nevoljko, stigla je i do feminizma o kojem je prethodno ispitala svog sugovornika Stankovića, provjerivši njegovo poznavanje navedenog pokreta.

- Taj feminizam, ovaj današnji, je bez veze. Za to se bore ove curice koje se vole slikati pa onda idu Plenkoviću pa od njega traže da ženi popravi status žena u Hrvatskoj, a da nije Plenkovića možda bi ženama bilo bolje, dakle, od zločinca tražiš da zaštiti žrtvu, od vuka da čuva ovcu. Kod nas žena, ali i kod muškaraca i svih je veliki problem to što nismo složni. Mi smo žene jedna drugoj muškarac ili još gore, jedna drugoj smo žena. Do kraja razgovora je publici podijelila mnoštvo knjiga, no prvo su ih morali zaraditi odgovarajući na njezina duhovita pitanja.

- Svim ženama, pa i sebi bih poslala poruku koja je zapravo jako teško ostvariva, da bismo kroz život trebale prolaziti smrtno zaljubljene u sebe same. Ako to savladamo, svijet je naš – zaključila je Vedrana Rudan.