>

novosti logo

Zastupanje mržnje

Iako je Europska komisija protiv rasizma i nesnošljivosti hrvatskim političarima nedavno poručila da se trebaju boriti protiv svih oblika nesnošljivosti, u Saboru sve češće svjedočimo diskriminatornim izjavama

HDZ-ov zastupnik Branko Bačić nedavno je tijekom saborske rasprave ispričao kako njegov prijatelj ne razlikuje zasjedanje Sabora od serije ‘Lud, zbunjen, normalan’. No Hrvatski sabor bi se u posljednje vrijeme mogao opisati i kao netrpeljiv, neprimjeren i nedostojan novca koji porezni obveznici izdvajaju za njegov rad. Samo prošlog tjedna svjedočili smo izljevu homofobnih izjava vezanih uz raspravu o Zakonu o udomiteljstvu i prijeporu oko zabrane istospolnim parovima da postanu udomitelji. U tome je prednjačio HDZ-ov zastupnik Stevo Culej, koji je izjavio sljedeće: ‘Zamislite ovo: lezbijka se uda za jednog normalnog, kako ja to nazivam, i s njim ima dijete. I onda ga prijavi za nasilje, rastavi se od njega, uzima mu to dijete i uzima mu pola imovine.’ Culej se u saborskoj raspravi nije zadržao samo na toj izjavi, već je i upitao: ‘Kome biste dali dijete na usvajanje: normalnom paru, mužu i ženi, što je meni normalno, ili dvojici s gay pridea, gole guze, koji mlataraju i mačuju se pred djecom?’

Netrpeljivost koja pomiče granice prema govoru mržnje itekako je česta u Hrvatskom saboru. S tim se slaže Cvijeta Senta iz Centra za mirovne studije.

- U javnosti se ponekad čuje da govor mržnje uopće nije problematičan, već da takav govor predstavlja samo još jedan oblik slobode izražavanja. Međutim, takvo obrazloženje naprosto nije točno jer govor mržnje predstavlja jedan od rijetkih oblika govora koji nije zaštićen načelom slobode izražavanja i ne treba biti toleriran u javnom prostoru. Dapače, postoji širok spektar sankcija, prekršajnih i kaznenih, i za onoga tko ga plasira i za onoga tko ga prenosi - kaže Senta.

Culej se ‘proslavio’ i u srijedu, kada je tijekom prekida sjednice sa saborskog razglasa pustio Tuđmanov govor o crnim, žutim i zelenim vragovima. U sklopu nedavne rasprave o prijedlogu Zakona o nabavi i posjedovanju oružja izjavio je da bi podržao taj zakon kada bi on olakšao da ‘svaki psihički i fizički zdrav Hrvat koji se nalazi u pograničnim dijelovima s bivšom neprijateljskom Srbijom ima oružje pod kontrolom i pri ruci, jer tko zna što donosi noć i budućnost’. Da granice saborskih rasprava ne pomiče samo svojim govorima, Culej je dokazao kada je prošlog četvrtka, tijekom rasprave o ustaškom pozdravu ‘Za dom spremni’, izložio naslovnicu Novosti.

Iako je prošlog tjedna prednjačio u ismijavanju i ponižavanju institucije Sabora, Stevo Culej nije jedini koji to čini. Tako je Hrvoje Zekanović, zastupnik Hrasta, povodom godišnjice smrti Slobodana Praljka usred saborske rasprave odlučio minutom šutnje odati počast tom osuđenom ratnom zločincu. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković tek mu je poručio da saborsko vrijeme ne koristi za prikupljanje političkih bodova. ‘Sram vas bilo’, replicirao mu je Zekanović, koji je tog dana, osim spomenutog istupa, ispred novinarske sobe postavio Praljkovu fotografiju s natpisom ‘počivao u miru generale’ i zapalio svijeću.

Kvaliteta javnog govora u političkom prostoru i predstavničkom tijelu u stalnom je padu i to, kako kaže Cvijeta Senta, zbog dva razloga.

- S jedne strane jer zapravo ne postoje sankcije za ostrašćen, netrpeljiv, diskriminatoran, vulgaran, seksistički, uvredljiv i šovinistički govor koji se čuje iz sabornice, dok s druge strane ne postoji konkretna politička reperkusija gubitka izbora - smatra Senta te upozorava da je u podlozi takvog govora ‘zapravo nemogućnost argumentiranog zastupanja vlastitih ideja i predlaganja rješenja, pa određeni zastupnici pribjegavaju blaćenju neistomišljenika’.

Posljednji mehanizam jedna je od glavnih odlika istupa Željka Glasnovića, saborskog zastupnika iz redova dijaspore. Nakon što su prije dva tjedna novinari odbili prisustvovati njegovoj konferenciji jer je medije nazvao ‘moralnim tifusarima’ koji ‘imaju moralnu sidu’, građani su se proteklih dana odmorili od njegovih uvredljivih nastupa. No nije naodmet podsjetiti na neke njegove najupečatljivije ‘pohvale’ neistomišljenicima. Krajem srpnja 2016. sudjelovao je na prosvjedu protiv obilježavanja Dana ustanka Hrvatske u Srbu, pri čemu je žestoko izvrijeđao ljudskopravaškog aktivista Zorana Pusića. ‘Da je bilo lustracije, vi danas ne biste bili ovdje, vi ste moralna nakaza, prijatelju moj. Vi ne biste bili u javnom životu u normalnoj državi’, poručio mu je. Glasnović je iste godine opleo i po studentima zagrebačkog Filozofskog fakulteta, koje je nazvao ‘razmaženim derištima recikliranih komunista, kvaziintelektualaca koji u životu nisu radili’ i koji, kao i njihovi roditelji, ‘hoće sebi osigurati ugodnu lijenost’. ‘Njih vode skojevke neobrijanih nogu… To su nasljednici onih koji su trgali križeve s vratova hrvatske djece u osnovnim školama i prebijali one koji su bili pametniji, bogatiji, ljepši. Taj fenotip podivljaloga titojungenda može se lako prepoznati: imaju blijed ten kao da su robijali u KPD Zenica, vratovi su im kao pet kuna, imaju duge prste od igranja videoigara, a glave su im u odnosu na tijelo nesrazmjerne veličine’, poručio je tada Glasnović putem Facebooka. Kasnije je napisao kako nije vrijeđao studente, nego jednu ‘neokomunističku manjinu’.

Umjesto da s godinama takav način komunikacije iščezava iz javnog prostora, on se zbog nesankcioniranja sve više normalizira.

- Zakoni i ostali dokumenti koji reguliraju rad Hrvatskog sabora očigledno nisu mehanizam prevencije ni sankcije neprihvatljivog komuniciranja - smatra Senta.

Uz spomenute primjere postoji još jedan zastupnik koji, kako kaže Senta, uz saborsku govornicu koristi društvene mreže za širenje lažnih vijesti i poticanje netrpeljivog govora prema marginaliziranim društvenim skupinama i onima koji im pružaju podršku. Riječ je o Ivanu Pernaru iz Živog zida. ‘Ako odete na Google i upišete ‘migranti, djevojka, glava’, imate prilike vidjeti jedan stravičan video gdje mladoj djevojci prvo odrube glavu, a onda je kuhaju’, jedna je od Pernarovih objava iz studenoga ove godine.

- To nije sloboda govora - rezolutna je Senta.

No nije samo domaća javnost ta koja primjećuje neprihvatljiv govor saborskih zastupnika. Sredinom ove godine Europska komisija protiv rasizma i nesnošljivosti Vijeća Europe (ECRI) objavila je izvještaj u kojem se konstatira da političari i javne osobe trebaju zauzeti čvrsto stajalište protiv nesnošljivih izjava koristeći protugovor, čak i ako takve izjave ne dosegnu razinu koja se zahtijeva za primjenu kaznenih sankcija.

- ECRI vlastima preporučuje osudu govora mržnje i promicanje protugovora političara i visokih dužnosnika. Sve političke stranke u zemlji također trebaju osuditi govor mržnje i pozvati svoje članove i simpatizere da se suzdrže od njega - objašnjava Senta.

No teško je zamisliti primjenu tih preporuka u hrvatskom kontekstu. Jer, kako kaže aktivistkinja Centra za mirovne studije, ‘jedini učinkoviti način kažnjavanja političkih predstavnika je izostanak reizbora, ali kako su izbori svake četiri godine, ta sankcija je nepravovremena, a i često izostaje’. Sve to dovodi do zaključka da ‘dijelu građana takva netrpeljiva komunikacija zapravo ne smeta’, smatra Cvijeta Senta.

1/1