Novosti

Politika

Zlo se treba uništiti

Rabin zagrebačke židovske vjerske zajednice Bet Israel Kotel Da-Don i novinar Nove TV Hrvoje Krešić govorili su Privrednikovoj tribini "Izrael i Palestina - ima li kraja ubijanju"

Large tri2

Rabin Kotel-Da-Don i Hrvoje Krešić (foto Nenad Jovanović)

S obzirom da se situacija u Gazi intenzivira, a broj mrtvih je sve veći, u Privrednikom prostorijama 14. novembra održana je još jedna tribina, ovaj put pod naslovom "Izrael i Palestina - ima li kraja ubijanju" na kojoj su govorili Kotel Da-Don, rabin zagrebačke židovske vjerske zajednice Bet Israel i izvanredni profesor na Katedri za judaistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Hrvoje Krešić, novinar Nove TV koji je 2009. bio na području Gaze s Jerkom Bakotinom koji je učestvovao na prethodnoj tribini..

Brojke mrtvih rastu, kao i negativni sentiment prema Izraelu, buja antisemitizam po Evropi, a javlja se i sve veći jaz između brojnih zemalja u svijetu s jedne te Izraela i SAD-a s druge strane, rekao je Krešić. Zapitao se kako izraelska akcija utiče na narod Palestine koji, kako je rekao, nije zaljubljen u Hamas i naglasio da Izrael mora zaštiti svoje građane.

Po riječima rabina Da-dona, treba razumjeti da Hamas ne misli kao obični Evropljani što je poznato onima koji su s njima živjeli.

- Oni su ljudi kojima je mržnja okrenula um. S Hamasom se ne razgovara i ne smije im se davati vrijeme za reorganizaciju, već se zlo treba izbrisati s lica zemlje. Ako sukob prestane i sve se smiri, na novim izborima Hamas bi ponovo dobio 65 posto palestinskih glasova - rekao je i ustvrdio da zapadne TV stanice i agencije, kao što su CNN ili Reuters, koriste suradnike Hamasa kao izvjestioce.

- Sada nije vrijeme za "zašto". Nakon rata provest će se istraga o odgovornosti, kao što je to bilo 1973. - rekao je Da-Don

- Nekoliko mjeseci prije napada Izrael je bio podijeljen, što je dovelo do percepcije da je vojno slab, a taj nas je napad ujedinio: 75 posto vladajuće koalicije i 65 posto opozicije podržava vojna djelovanje - kazao je, ističući da je od 1948. arapski svijet dio palestinskog pitanja.

- Arapske zemlje napale su 1948. Izrael koji je tada pobijedio: svi Palestinci koji su tada izbjegli dan-danas su izbjeglice, a oni koji su ostali, postali su državljani Izraela. Arapi na Zapadnoj obali imaju ljudska prava, a u samom Izraelu imaju najveća prava u arapskom svijetu. Izrael je više puta pokušavao sklopiti mir s Palestincima i u tome napravio velike korake, ali se polako izgubilo povjerenje - kazao je rabin, ističući da sistem obrazovanja u Gazi potiče djecu da mrze Židove, a porodice napadača na njih, ako budu ubijeni, dobivaju naknade - kazao je Da-don.

- Gaza je od 2005. palestinska i kad bi u njoj vladala dobra atmosfera, onda bi i granice bile otvorena. Ovako Egipat zatvara granicu jer ima iskustva s Muslimanskom braćom koji su također ekstremisti. Ako ne uništavate zlo, onda ga prihvaćate - zaključio je rabin izrazivši nadu da će se Palestinci probuditi i uvidjeti da su bili indoktrinirani.

Tribinu su obilježila i brojna pitanja i komentari publike. Tako se u raspravi moglo čuti da je svrstavanje Hrvatske na stranu Izraela kod donošenja rezolucije UN, kojom se tražio prekid vatre u Gazi, ima svoju povijest iz Drugog svjetskog rata, kao i da je lakše biti na strani Izraela kad se predlažu rezolucije, nego se u Hrvatskoj zalagati protiv pozdrava Za dom spremni.

Ernest Hercog iz Svjetskog židovskog kongresa podsjetio je da su brojni židovski naseljenici na Zapadnoj obali potomci oko 800.000 Židova protjeranih nakon 1948. iz arapskih zemalja.

- Nitko ne želi etničko čišćenje Palestinaca, ali Arapi žele etničko čišćenje Židova. U nekoj normalnoj državi Židovi bi bili manjina. Osim toga, u brojnim sukobima u svijetu – u Sudanu, Libanonu, Jemenu, Siriji… stradavale su na stotine tisuća ljudi, ali se o tome manje priča nego kad je u sukob umiješana židovska država. Izrael nije želio žrtve - ponovio je Herzog.

Po riječima Anete Vladimirov iz SNV-a, tribina je trebala biti komemorativni skup za sve žrtve, i one u Gazi i one u napadu Hamasa, uključujući tu i žrtve kidnapiranja za koje bi trebalo strepiti.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više