>

novosti logo

Intervjui Intervjui

Alen Munitić: Revitalizirali smo više od 20 kina diljem Dalmacije

Ususret Festivalu mediteranskog filma Split razgovarali smo s direktorom te manifestacije: Već tijekom prvog FMFS-a postalo je jasno da nas je publika prihvatila. Međutim, nisam očekivao da ćemo u kratkom vremenu postići tako velike rezultate i postati najposjećenije kulturno događanje u Splitu

Festival mediteranskog filma Split (FMFS) ove godine održava se od 13. do 22. lipnja. S Alenom Munitićem, direktorom festivala, prisjetili smo se početaka te manifestacije i popričali što posjetitelje očekuje tijekom ovogodišnjeg izdanja.

FMFS ove će se godine održati po 12. put. Kad ste pokretali festival, jeste li se nadali da će doživjeti toliko godina?

Mislim da je prirodno kad čovjek ulazi u neki projekt ili posao da se nada da će ostvariti cilj i da će ljudi, u mom slučaju publika, prepoznati ono što radiš. Već tijekom prvog FMFS-a postalo je jasno da nas je publika prihvatila i znali smo da imamo nešto što ima veliki potencijal. Ono što nisam očekivao je da ćemo, ipak u kratkom vremenu za jedan kulturni projekt, postići tako velike rezultate, postati najposjećenije kulturno događanje u Splitu, ali i još važnije – revitalizirati više od 20 kina diljem Dalmacije. Kad kažem u kratkom vremenu, mislim u periodu od 2012. do 2019. godine, jer ipak bih rekao da je FMFS na jednoj profesionalnijoj razini od petog izdanja, a tada počinje i Kino Mediteran. U prvim je godinama, mahom zbog financija, ipak bilo puno improvizacija, iako je i to normalno u ovakvom projektu i bez takvih početaka ne bi ni bilo onoga što imamo danas.

Brojni festivali i nezavisna kina diljem zemlje zaista postižu sjajne rezultate. Ali imamo sustav u kojem sve to prestaje biti važno ako politika odluči drugačije

FMFS je od početka oduševio splitsku publiku i može se reći da je danas najvažniji kulturni događaj u gradu. Kakav je osjećaj biti na čelu takve manifestacije?

Iskreno, ni ja osobno niti itko od nas u ekipi nema doživljaj da vodimo nešto tako veliko. Mi smo obični ljudi, ekipa, koja radi nešto što voli, nešto što nam je gušt. Otpočetka se ponašamo kao da radimo nešto za sebe i svoje prijatelje s kojima želimo podijeliti neke dobre filmove i družiti se nakon projekcija. Činjenica da su to prepoznali naši građani nam je ogroman kompliment, ali i odgovornost da svake godine moramo biti malo bolji, profesionalniji i održati taj neki lijepi odnos s publikom koji imamo. Isto tako smo kao tim više u prijateljskom nego u poslovnom okruženju i sve odluke donosimo zajedno. Puno toga propitujemo kroz godinu, puno razmišljamo, razgovaramo i mislim da zahvaljujući takvom iskrenom pristupu publika onda prepozna i vrednuje naš rad.

Nesigurno polje

Kako ste zadovoljni odnosom gradskih struktura prema samom filmu i kakav je općenito odnos države prema nezavisnim filmskim festivalima i filmu općenito?

Imamo dobre odnose s Gradom Splitom i Hrvatskim audiovizualnim centrom, kao i s Ministarstvom kulture putem čijih smo natječaja financirali digitaliziranje i opremanje čak 12 kina po Dalmaciji. Nažalost, novca je svugdje malo i on je u kulturnom resoru uvijek problem, ali važno je da nas institucije cijene. Svakako mislim da bi bilo važno da Grad u budućnosti nastoji povećati sredstva Vijeću za film i medijsku djelatnost, prvenstveno kako bi se povećala sama produkcija filmova. S obzirom na fokus koji FMFS daje kratkom filmu, bilo bi fenomenalno da se u Splitu snima više, da mladi autori mogu dolaziti do izražaja, a to je onda fantastična reklama i za sam grad.

Što se tiče generalnog odnosa prema festivalima i nezavisnoj kinematografiji, čini mi se da većina kolega također ima podršku, ali ono što vidim kao problem je ta neka politička nesigurnost. Brojni festivali i nezavisna kina diljem zemlje zaista postižu sjajne rezultate, svi mi razvijamo publiku, dobivamo priznanja, što domaća što međunarodna, cijeni nas struka, kritika i publika. Ali imamo sustav u kojem sve to prestaje biti važno ako politika odluči drugačije. Najbolji primjer za to su događanja oko Kina Europa.

Sada imamo neizmjernu podršku Grada oko svega što radimo s FMFS-om i Kinom Mediteran, pogotovo u prostoru Ljetnog kina Bačvice u kojem smo zajedno s Kinotekom Zlatna vrata. ‘Ubili’ smo se zadnjih godinu dana od posla kojeg imamo u kinu – od opremanja i rekonstrukcije, preko planiranja i kreiranja strategije. Radi se o dugoročnim procesima jer tek smo na 25 posto onoga što može i mora biti napravljeno da bi taj prostor bio sve ono što on zaslužuje biti. A ništa nam ne garantira da će taj trud, rad i rezultati biti bitni kada dođe do sljedeće smjene vlasti niti da ćemo uspjeti ostvariti naš cilj u potpunosti.

Zadnje dvije godine bacili smo oko na Južnu Ameriku. Rijetko koji festival se bavi tom regijom, a njihovi filmovi su predivni

Od ove godine uvodite i novu lokaciju – Dom mladih. Kako je došlo do te suradnje i koji filmovi će tamo biti predstavljeni?

Kolege iz Platforme Doma mladih i MKC-a su nas pozvali da budemo partneri na projektu europskog socijalnog fonda ‘Gradimo Dom zajedno’. Ogroman je to projekt razvoja društveno kulturnog centra i od neizmjerne je važnosti za naš grad i za nezavisnu kulturnu scenu. Izuzetno nam je drago bilo prihvatiti partnerstvo u tom projektu gdje nam je zadatak osmišljavati kroz godinu filmske programe za Beton kino i druge prostore u Domu. Kada je cijeli projekt prošao na natječaju, i to kao najbolje ocijenjen, i krenuo u provedbu bilo nam je jasno da FMFS mora dati svoj doprinos te tijekom trajanja Festivala usmjeriti svjetlo reflektora s Bačvica i Kinoteke malo i prema Domu. Pripremamo novo kino na otvorenom, u atriju pored ulaza u Kocku i Dom. To kino će biti besplatno za sve, a na programu će biti međunarodni kratkometražni program i domaći, hrvatski srednjometražni film. Nadam se da će ga publika prihvatiti te se što više upoznati s programima u Domu i s projektom u sklopu kojeg su već započele brojne aktivnosti.

Najbolje od Mediterana

Koje filmove biste izdvojili s ovogodišnjeg programa?

Uvijek mi teško pada to pitanje jer smo zaista dali sve od sebe da publici osiguramo najbolje filmove Mediterana, ali i drugih regija koje su nam u fokusu. Još k tome 80 posto filmova su hrvatske i regionalne premijere. Iz natjecateljskog programa izdvojit ću grčki film ‘Čudo Sargaškog mora’ i talijanski dokumentarac ‘Selfie’. Iz fokusa na Južnu Ameriku izdvajam fantastični film ‘Podrhtavanje’ koji nam dolazi iz Guatemale i na kraju svim filmofilima preporučujem zadnji dan i Kinoteku Zlatna vrata: švedski film ‘Koko-di Koko-da’ je nešto što ne bi smjeli propustiti.

Osim filmova iz mediteranske produkcije, počeli ste uvoditi i filmove iz drugih krajeva: prvo Južne Amerike, a potom i sjeverne Europe. Kako i zbog čega je došlo do te ideje?

Važno je napomenuti da je FMFS kroz godine rastao. Počeli smo kao festival koji traje pet dana, a danas trajemo punih deset. Puno je to filmova koje treba ‘zavrtiti’, ali i puno filmova da bi ostali skoncentrirani samo na Mediteran. Većina festivala ima popratne programe, određene programske fokuse i slične stvari s kojima se svake godine uvede neko programsko osvježenje i sam festival time postaje bogatiji i programski raznolikiji. Fokus naših natjecateljskih programa (dugometražni, kratkometražni i srednjometražni) uvijek će biti Mediteran, a popratni programi će se mijenjati i prilagođavati festivalskim izdanjima. Zadnje dvije godine bacili smo oko na Južnu Ameriku. Rijetko koji festival se bavi tom regijom, a njihovi filmovi su predivni. Da ne spominjem koliko sličnosti vidimo između naših regija: boje, mirise, okuse, mentalitet, hranu, religioznost… Nismo uzalud nazvali taj program ‘Druga strana Mediterana’ jer iz filmova vidimo da su nam puno bliži nego što su zemljopisno.

FMFS uvelike ovisi o vremenu s obzirom da je glavna pozornica na otvorenom. Kakve su vremenske prognoze?

Vremenska prognoza je sastavni dio našeg organizacijskog života, ali protiv toga ništa ne možemo. Nemamo adekvatni back up u koji možemo premjestiti 800-1000 gledatelja iz Bačvica, tako da je nada da kiše neće biti uvijek naša glavna mantra. Međutim, veliko je olakšanje što sada ne idemo nigdje iz Ljetnog kina Bačvice i što se najlogičnije čini da ako neki film bude otkazan zbog vremena, da ga prikažemo nakon što festival službeno bude zatvoren 22. lipnja. Jedino tako svi koji su željeli pogledati određeni film to i mogu.

1/1