Udruga BLOK pokrenula je peticiju "Za poštenu plaću" kojom se od Ministarstva kulture traže promjene u financiranju programa javnih potreba u kulturi. Koji su glavni zahtjevi?
Zahtijevamo da se izmjene upute za prijavitelje tako da troškovi plaće i hladnog pogona ponovno, kao što je to bilo do 2015. godine, postanu legitiman trošak, te da se poveća ukupni budžet sredstava koja se dodjeljuju putem Poziva za javne potrebe u kulturi RH. On je već godinama nedostatan, a izrazito nam je važno poručiti svim vanjskim suradnicima da nam nije u interesu plaće radnika u kulturi financirati od novaca koje ćemo oduzeti od ionako premalih sredstava iz kojih čupamo njihove honorare.
Na koji način Ministarstvo putem svojih natječaja otežava zapošljavanje radnika u nezavisnoj kulturi?
Sada su udruge u apsurdnoj situaciji da za npr. realizaciju izložbe ne mogu kao trošak prikazati udio u plaći zaposlenog kustosa. Da je taj isti kustos angažiran putem autorskog ugovora, trošak bi bio prihvatljiv. Time Ministarstvo direktno potiče nesigurne oblike rada i poručuje nama, radnicima u kulturi, da nemamo pravo na stalni radni odnos i sve beneficije koje on za sobom povlači, a važnost kojih je pandemijska situacija dodatno podcrtala, iako je većini nas i prije bilo jasno da je ugovor o radu jedino održivo rješenje regulacije našeg rada. Treba upozoriti i na dvije stvari: na istom pozivu, područje pod nazivom "stalne djelatnosti udruga u kulturi" omogućava financiranje plaća i hladnog pogona za strukovne udruge i krovne organizacije, a pravdanje plaća dozvoljava se i nakladnicima knjiga i časopisa. Trenutno istražujemo je li ovakva regulacija natječaja uopće u skladu s Uredbom o kriterijima, mjerilima i postupcima za financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro. Za usporedbu, druga ministarstva koja financiraju rad udruga, primjerice Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo vanjskih i europskih politika i Ministarstvo zdravstva, trošak plaća smatraju legitimnim u udjelu od 30 posto ukupnog budžeta ili čak više. Drugo, Zaklada Kultura nova, kojoj je osnivač RH, dobar dio svojeg financiranja usmjerava na plaće zaposlenika udruga u kulturi. No na tom natječaju organizacija ne može dobiti više od 100.000 kuna godišnje, pa računajte kolika je to bruto plaća mjesečno, za samo jednog zaposlenika. Pritom je riječ o visoko kvalificiranoj radnoj snazi koja obavlja izrazito kompleksne i raznorodne zadatke. Svjesna nedostatnosti vlastitih sredstava, i sama Zaklada na svom webu ističe da "nije konkurentski niti zamjenski izvor financiranja u kulturi onim postojećim na nacionalnoj razini". No u našim dosadašnjim pregovorima s Ministarstvom pozivali su se upravo na postojanje Zaklade, pa vjerujemo da će nas i u ovoj kampanji dočekati s tim promašenim argumentom.
U peticiji tražite i povećanje budžeta za javne potrebe pozivajući se na analizu platforme Za KRUH. Što je ona pokazala?
Pokazala je da su ta sredstva u zadnjih 15 godina stagnirala: zapela su na oko 120 milijuna kuna, što čini svega 13 posto čitavog godišnjeg budžeta Ministarstva kulture i medija RH. Za to su se vrijeme potrebe scene povećale, a troškovi života, kao i proizvodnje programa, itekako narasli. Ako pogledamo npr. prosječni iznos potpore po projektu za likovne, vizualne i audiovizualne umjetnosti u 2020., on je oko 20.000 kuna, iza čega se krije gomila proizvođača koji dobiju po 5, 10 tisuća za čitav projekt i s tim de facto ne mogu ništa. Zanimljivo je i koliko je projekata skroz odbijeno: čak 157, naspram 188 koji su dobili sredstva.
Koliko je organizacija i pojedinaca stalo iza peticije te koji su vam sljedeći potezi?
Do utorka, preko 350 pojedinaca i više od 80 organizacija. Potpise skupljamo do nedjelje, a peticiju predajemo 19. srpnja, kada odlazimo na zasluženi godišnji. Ako nas na jesen Ministarstvo ne dočeka s prihvaćanjem naših zahtjeva, nastavljamo vršiti pritisak.
