>

novosti logo

Društvo Društvo

Berlinski poučak

Pored fonda iz kojeg se malim poduzećima i slobodnjacima isplaćuje od pet do 15 tisuća eura potpore, grad Berlin je u kriznim vremenima izdvojio još 300 milijuna eura za zajmove poslodavcima u kulturnom i kreativnom sektoru

U kakvim se nevoljama izazvanima krizom zbog mjera protiv koronavirusa našla kultura, posebno ona nezavisna, već se dosta toga zna. Veliki aktivistički potezi raznih formalnih i neformalnih organizacija pokrenuti su u gotovo svim zemljama iz razumljivog razloga neposredne egzistencijalne ugroženosti umjetnika, koji ne mogu nastupati ili na drugi način realizirati svoje projekte u situaciji kada je stanovništvo u relativnoj izolaciji.

Katastrofalni potezi hrvatskog Ministarstva kulture uništavaju ionako, još prije zadnje krize, dobrano načet nezavisni kulturni sektor. Dok je svaka zemlja, i to ne samo unutar Evropske nije već i drugdje, donekle slučaj za sebe, svi se slažu da je najpozitivniji primjer reakcije onaj njemačkih institucija. One ne samo što su ponudile nepovratnu pomoć samozaposlenim, freelance tj. slobodnjacima i drugim umjetnicima, već su tu pomoć, i to u samo nekoliko dana krajem marta i realizirale, omogućivši brojnim kulturnim radnicima da uopće opstanu na sceni (trenutno virtualnoj) i ne pređu u rubriku nezaposlenih ili budu prinuđeni mijenjati na silu i u brzini svoje zanimanje.

Dok kulturni radnici uglavnom rade od kuće, grad i država sudjeluju i s do 80 posto udjela u isplati njihovih plaća, a privatni poslodavci im uplaćuju ostatak

Timeline mjera koje su već na djelu u Njemačkoj ukratko izgleda ovako: 23. marta savezna vlada odobrila je fond od 50 milijardi eura bespovratne pomoći samozaposlenima i malim poduzećima u polju kulture, koje je shvaćeno vrlo široko, pa se ovdje ne radi samo o kulturnim radnicima i umjetnicima u užem smislu. Sam grad Berlin, a na njega ćemo se fokusirati u ovoj priči, 27. marta pokrenuo je lokalni fond za brzinske potpore (jer stanarine i drugi režijski troškovi ne čekaju), u ukupnom iznosu od 100 milijuna eura. Za potporu u rasponu od pet do 15 tisuća eura mogla su aplicirati mala poduzeća i freelanceri. Ta sredstva sjela su na račune pogođenih u roku od nekoliko dana. Ali ni to nije sve. Grad Berlin izdvojio je još 300 milijuna eura za zajmove poslodavcima u kulturnom i kreativnom sektoru. U praksi to znači da dok kulturni radnici uglavnom rade od kuće, u isplati njihovih plaća grad i država sudjeluju i s do 80 posto udjela, dok im privatni poslodavci uplaćuju ostatak. Sredstva pojedincima koji rade u kulturi i umjetnosti grad Berlin isplaćuje već oko dva tjedna, tako da njemački odgovor na krizu predstavlja primjer najbrže pomoći među svim državama unutar Evropske unije.

Ovdje ipak moramo naglasiti još jednom da su njemačke institucije kulturu shvatile u najširem smislu, tako da pomažu tzv. kreativni sektor i druge kulturne industrije, u koje su svrstali i neke restorane, hotele, mjesta noćnog života i organiziranja evenata. Svima njima 500 tisuća eura je već uplaćeno, potvrđeno je iz njemačkog Ministarstva kulture.

Što dakle trebamo shvatiti, a da je u nas gotovo nezamislivo? To da ako ste berlinski mali poduzetnik ili freelancer u kulturi, koji je odmah pogođen mjerama koje su poduzete zbog suzbijanja širenja koronavirusa (prije svega zabrane javnih okupljanja i nastupa u gradu), vi aplicirate za pomoć vlade uz najmanju administrativnu proceduru, koja se svodi na vašu e-mail adresu i osnovne porezne i bankovne podatke, i već za nekoliko dana 5.000 eura je uplaćeno na vaš bankovni račun. Mala poduzeća dobila su i više, odnosno po 15.000 eura. Sve to izvodi se uz asistenciju lokalne investicijske banke (Investitionsbank Berlin). Jedini problem zbio se kada su svi zainteresirani isti tren nahrupili da preko interneta ostvare svoja prava, što je dovelo do povremenih padova sistema. Jer događa se to da 50.000 aplikacija bude prihvaćeno u vrlo kratkom vremenu.

I sama berlinska umjetnička scena iznenađena je ovom pravovremenom reakcijom institucija, ma koliko i sve te mjere na dulji rok bile samo vatrogasne. Naime, više od polovice berlinskih umjetnika predvidjelo je da će gotovo trenutno ostati bez 75 posto svojih mjesečnih primanja, a tri četvrtine njih je u anketama koje su sproveli pojedini mediji izrazilo strah da neće moći platiti svoje stanarine za april i pokriti najosnovnije egzistencijalne troškove.

Za razliku od većine drugih sredina, gradova i država, Berlin se sjetio svih svojih radnika u kulturi, bili oni samozaposleni ili zaposleni u većim i manjim firmama, pa svi dobivaju različite potpore kako bi prebrodili ovo krizno vrijeme. Vlasti su svjesne koliko njihova ekonomija duguje kulturnim industrijama, koje su jake u gradu i daju mu prepoznatljiv imidž. Isto tako stanovnici Berlina, koji većinom žive u unajmljenim stanovima, imaju velikih problema zbog rasta cijena stanarina, što je posljedica šireg problema gentrifikacije grada i narastajućeg špekulativnog balona na tržištu nekretnina.

Sreća berlinskih umjetnika tako nije arkadija u gradu i državi koji samo znaju cijeniti kulturu i njene vrhunske uratke, već i kompromis iz koristi za obje strane. Jedino tako kulturna industrija i aktivnosti povezne s njom imaju šanse da se održe na životu, pregrme zatišje i ponovno zauzmu važno mjesto koje imaju u privredi Berlina, ali i drugih njemačkih gradova. Iako, na kraju, ne treba zaboraviti da Berlin nije tipičan njemački grad, već metropola sa svojim posebnostima, koja zbog toga ima više sličnosti s drugim svjetskim metropolama negoli s ostatkom Njemačke. Kako kulturni radnici preživljavaju npr. u Bavarskoj, ma kako bogatom ta oblast bila, drugo je pitanje i ono bi tražilo posebnu elaboraciju.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
1/1