>

novosti logo

Društvo Društvo

Bez imovine nema autonomije

Dvije zgrade u centru Drežnice, sagrađene na zemljištu koje se vodilo kao društveno vlasništvo, odlukom ogulinskog Općinskog suda predane su u ruke novim vlasnicima. Stanovnici Drežnice smatraju da se radi o udaru na njihov opstanak jer su u jednoj od njih smještene prostorije mjesnog odbora, SKUDD-a Đurđevdan i Zajednice drežničkih Srba

Mjesto u kojem je 1990-ih prevladao razum i nisu izbili sukobi, goranska je Drežnica u čijem se samom centru nalazi monumentalni kompleks nekadašnjeg Spomen doma, ukupne površine čak 4000 kvadrata, čija je izgradnja počela 1980. godine. Mnogo ranije, još pedesetih godina prošlog vijeka, sagrađen je Zadružni dom, kasnije preimenovan u Omladinski dom. Upravo iz ta dva kompleksa je 1990-ih, dok se po Hrvatskoj ratovalo i ubijalo, najciviliziranijim putem započela osviještenost koja je izrodila kulturnu autonomiju Srba u Hrvatskoj. U drežničkim prostorijama 1993. godine osnovano je prvo kulturno-umjetničko društvo Srba u Hrvatskoj, SKUDD ‘Đurđevdan’, i prvi put je organizirana nastava na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, poznatijem kao C model. Međutim, te dvije važne zgrade, sagrađene na nacionaliziranom zemljištu Srpske pravoslavne crkve koje se vodilo kao društveno vlasništvo, odlukama Općinskog suda u Ogulinu predane su u ruke novim vlasnicima.

Općinski sud u Ogulinu protuzakonito je uknjižio Trgovačko poduzeće Ogulin na cijelu zgradu bez ikakvog obeštećenja za nas koji smo ulagali u taj prostor - kaže Branka Radulović, predsjednica skudd-a Đurđevdan

Kompleks Spomen doma izgrađenog u spomen na 1500 srpskih žrtava ustaškog režima, dan je u vlasništvo Osnovnoj školi Ivana Brlić Mažuranić u Ogulinu, odnosno Karlovačkoj županiji kao osnivaču. Omladinski dom u kojem su smješteni mjesni odbor, SKUDD Đurđevdan i Zajednica drežničkih Srba, predan je privatnoj tvrtki, Trgovačkom poduzeću Ogulin, koja je tužbom Trgovačkom sudu u Karlovcu tražila da se navedene organizacije isele iz zgrade.

Slijed je to političkih i društvenih okolnosti kojima se položaj Drežnice već decenijama urušava – od nekadašnjeg statusa općine s 2100 stanovnika, preko mjesne zajednice pa do mjesnog odbora koji danas uza sve ostaje i bez prostorija. Malobrojno stanovništvo Drežnice, njih oko 600 po posljednjem popisu stanovništva, smatra da su navedeni postupci sudskih vlasti udar na njihov opstanak. K tome, u Drežnici, kao najvećoj katastarskoj općini u Hrvatskoj od 176 četvornih kilometara, zemljišne knjige su već 24 godine izvan pravne snage.

- Mnoge autohtone nacionalne zajednice vlasnici su objekata koje čine centar njihovog društvenog i kulturnog života izvan glavnog grada Hrvatske, kao mađarska zajednica u Osijeku, češka u Daruvaru, talijanska u Puli. Svjedoci smo da nacionalnim manjinama u Hrvatskoj, njihove matične države, ali i domovina Hrvatska grade kulturne centre. Mi već imamo naše naslijeđe, ali nam ga sudske vlasti oduzimaju. To je put prema asimilaciji. Ako nemamo imovine, nemamo ni autonomije. Nismo učestvovali u ratu, bili smo cijelo vrijeme u Hrvatskoj, održali smo se. No poslije rata se nije ulagalo u naše mjesto i sada doživljavamo zadnji udarac našem opstanku - ističe protojerej Miloš Orelj.

- Zgrade su izgrađene na zemljištu Srpske pravoslavne crkve i prilikom kopanja njihovih temelja iskopavani su grobovi i pravoslavni spomenici. Nažalost, u Drugom svjetskom ratu u Drežnici su zapaljene zemljišne knjige i samo sa svjedocima možemo dokazati povijesni slijed nacionalizacije zemljišta. Kompleks Spomen doma podignut je u spomen srpskim žrtvama Drežnice. Došli smo u situaciju da se na njega netko nezakonito uknjižuje. Predstavnici tadašnje uprave Spomen područja legalno su sagradili objekt koji nažalost zbog izbijanja rata nije završen, ali je cijeli kompleks stavljen pod krov. Po projektu, u okviru Spomen-doma bio je predviđen prostor za školu djece Drežnice, ali i za galeriju, muzej i školu u prirodi u koju bi dolazila djeca sa svih strana tadašnje Jugoslavije. Tu se i nalazi velika sportska dvorana. U 720 kvadrata adaptiranog prostora smjestila se samo osnovna škola čiji prostor smo koristili za vrijeme raspusta za ljetne i zimske škole u organizaciji Srpskog kulturnog društva Prosvjeta za djecu iz svih krajeva Hrvatske. Više od deset godina Zajednica drežničkih Srba održavala je ljetne i zimske škole kroz koje je prošlo preko hiljadu i nešto učenika - objašnjava o. Miloš Orelj značaj kompleksa.

- Poslije ova dva kompleksa zgrada, mi mještani Drežnice više nemamo ništa. U ovoj našoj borbi vrlo nam je važna podrška Srpskog narodnog vijeća i SKD-a Prosvjeta, kao i srpske zajednice u cjelini. Jednog dana netko će mjeriti štetu, imenovati krivce. Kolika je krivica grada Ogulina, naše domovine, države u kojoj smo rođeni i kojoj pripadamo, tolika je krivica i naše srpske zajednice jer se nismo borili da sačuvamo naš spomenik i da ga dovedemo u funkciju kako su planirali naši prethodnici. Bili smo podijeljeni i nismo napravili naš projekt egzistencije i uklapanja u hrvatsku državu sa našim identitetom, sa centrima, da ih stvorimo i razvijemo - samokritično će reći o. Orelj.

Detalje priče u razgovoru za Novosti iznijela je Branka Radulović, predsjednica SKUDD-a Đurđevdan i Zajednice drežničkih Srba.

Oduzimanje prostora postignuto je zahvaljujući tome što su zemljišne knjige neposredno pred ‘Oluju’ stavljene van snage - ističe Đorđe Tomić, predsjednik Mjesnog odbora

- Zadružni dom na dva kata s oko 2000 kvadrata gradili su mještani Drežnice. S vremenom, dio prizemlja zgrade dat je na korištenje Trgovačkom poduzeću Zvijezda Ogulin. Potpisan je ugovor sa mjesnom zajednicom Drežnica. Poduzeće nije plaćalo najam, nego je imalo obavezu da održava zgradu. Kako to nije činilo, mjesna zajednica je 1975. godine renovirala cijeli objekt. Posjedujemo dokumentaciju da su tada u obnovu zgrade uložena ogromna sredstva. Imamo izvadak iz zemljišnih knjiga iz 1991., kao dokaz o tome da je Omladinski dom bio u društvenom vlasništvu, dok je trgovačko poduzeće bilo korisnik samo jednog dijela. Kada je 1993. u Drežnicu došao otac Miloš Orelj, tadašnji predsjednik mjesne zajednice Đuro Trbović dao je ključeve gornjeg kata srpsko-pravoslavnoj crkvenoj opštini Drežnica za vršenje vjerskih zaduženja. Ubrzo su osnovani SKUDD Đurđevdan i Zajednica drežničkih Srba koji su se također smjestili na gornjem katu Omladinskog doma od kojeg smo napravili kulturni centar. Tu smo uredili veliku dvoranu sa binom koja može primiti preko 300 ljudi, kuhinju za ljetne i zimske škole koje su okupljale i po 150 učenika. Imamo račune u vrijednosti od 500.000 kn za ulaganja SKUDD-a Đurđevdana, crkvene opštine i Zajednice drežničkih Srba u prostor Omladinskog doma. U ovaj prostor uložen je također novac Savjeta za nacionalne manjine i Grada Ogulina - navodi Branka Radulović.

Naša sugovornica tvrdi da je suprotno odluci Hrvatskog fonda za privatizaciju Općinski sud u Ogulinu 2012. godine protuzakonito uknjižio Trgovačko poduzeće Ogulin na cijelu zgradu bez ikakvog obeštećenja njih koji su ulagali u taj prostor.

Povodom pitanja imovine mještana Drežnice pokušali smo kontaktirati Grada Ogulin koji bi trebao biti pravni sljednik nekadašnje društvene imovine, ali do zaključenja broja nismo dobili odgovore. Također, pokušali smo kontaktirati Trgovačko poduzeće Ogulin, ali na jedini dostupni kontakt, nitko se nije javljao.

- Što se dešava sa našom imovinom nismo znali do prije pet godina kada su nas telefonski kontaktirali iz Trgovačkog poduzeća Ogulin koje je nastalo iz Trgovačkog poduzeća Zvijezda Ogulin i tražili da potpišemo ugovor o najmu po cijeni od 1500 kn mjesečno. Kako smo to odbili, Trgovačko poduzeće nas je tužilo Trgovačkom sudu u Karlovcu tražeći da se iselimo. Predmet je iz Karlovca prebačen na Trgovački sud u Zagrebu, kojem smo poslali zahtjev da u postupku primjeni Ustavni zakon o nacionalnim manjinama koji štiti našu kulturnu autonomiju, a Općinskom sudu u Ogulinu poslali smo zahtjev da poništi svoju odluku. Zanima nas kako se Trgovačko društvo koje je samo koristilo dio prostora, uknjižilo nakon što su zemljišne knjige stavljene van snage? Smatramo da bi vlasnik trebao biti mjesni odbor ili grad Ogulin, ali gradske vlasti u Ogulinu Drežnica ne zanima. Trenutno, Trgovačko poduzeće Ogulin iznajmljuje prostor trgovačkom lancu Gavranović, koliko saznajemo, po cijeni od 1000 eura mjesečno. Da smo mi vlasnici, te bi prihode uložili u održavanje zgrade i razvijanje lokalne zajednice. Ukoliko uskoro ne dobijemo u vlasništvo Omladinski dom, zgradi prijeti urušavanje krovišta i samim time Drežnica će ostati i bez jedine trgovine - iznosi Branka Radulović.

Razočaran odnosom državne politike i gradskih vlasti, ali i sudskim odlukama je i predsjednik Mjesnog odbora Đorđe Tomić.

- U vrijeme kada su se od pojedinih sela zbog nečijeg interesa pravile nove općine koje su se potom infrastrukturno razvijale, mi smo već bili osuđeni na propadanje kao mjesni odbor kojem su uništili osnov svakog postojanja. Naime, zemljišne knjige su 1995. godine iz nepoznatog razloga, a navodno zbog požara, stavljene izvan snage. Bio je to početak našeg kraja. Oduzimanjem knjiga, postali smo posjednici, a ne vlasnici našeg sela. Nismo vlasnici naših društvenih zgrada i samim time ne možemo za njih tražiti donaciju. Ukoliko nam SNV pravno ne pomogne, mi ćemo biti praktično iseljeni na fin i kulturan način. Oduzimanje doma postignuto je zahvaljujući oduzimanju zemljišnih knjiga koje su nam stavljene van snage, neposredno pred samu ‘Oluju’, bez ikakvog obavještenja. S obzirom na tadašnje političke okolnosti i društvenu klimu prema Srbima, nismo mogli ništa učiniti. Nažalost, tako je ostalo do danas. Našim mještanima je onemogućen razvoj; ne možemo podići kredit niti staviti kuću pod hipoteku jer nema zemljišnih knjiga. Mi ne možemo ništa prodati jer nitko ne može dokazati svoje vlasništvo. Bez ikakve perspektive djeca su nam prinuđena otići iz kraja. Drežnicu su stavili pod administrativne granice Ogulina i sve dažbine plaćamo kao oni u gradu, a od grada smo udaljeni 40 kilometara - govori Tomić i dodaje da su stanovnici Drežnice tražili pomoć bivših predsjednika Stipe Mesića i Ive Josipovića.

- Međutim, nitko ništa nije učinio. Na kraju smo pronašli zemljišne knjige na tavanu Općinskog suda u Ogulinu. To su snimile kamere ‘Provjerenog’ Nove TV 26. aprila prošle godine, ali od tada ništa nije urađeno povodom vraćanja na snagu naših zemljišnih knjiga - upozorava predsjednik Mjesnog odbora

Đorđe Tomić kako bi stanovnike Drežnice spasila izgradnja nizinske pruge Karlovac-Rijeka, koja bi po dosadašnjim nacrtima trebala proći kroz njihovo mjesto.

- Ako bi uz željezničku prugu u Drežnici bila postavljena i stanica, nama bi se život pokrenuo u pozitivnom smjeru. Vjerujemo da će se ovom kraju otvoriti perspektiva - zaključuje Đorđe Tomić.

1/6