>

novosti logo

Piše Nikola Bajto

Bilo mi je Drago

Prgomet je, kao i mnogi drugi HDZ-ovci s umjerenim stavovima, nakon Karamarkovog preuzimanja stranke doživio potpunu marginalizaciju unatoč svojoj nominalno visokoj funkciji. Karamarko odbacuje sve one koji su se zauzimali za demokratizaciju stranke

Da se branitelji iz Savske moraju maknuti s ulice i svoje zahtjeve rješavati kroz institucije, da za ono što se događa među braniteljskom populacijom najveću odgovornost snosi upravo HDZ, da taj isti HDZ treba prekinuti s radikalnom retorikom i okrenuti se razgovoru o dubokim podjelama koje postoje u društvu – sve to su stavovi visokopozicioniranog HDZ-ovca Drage Prgometa. Zamjenik predsjednika stranke, njen drugi čovjek, kaže dalje da HDZ vidi kao ‘narodnjačku, građansku stranku, temeljenu na načelima vladavine prava i poštivanja ljudskih i manjinskih prava, tržišnog gospodarstva i solidarizma temeljenog na kršćanskom i socijalnom nauku’, i sve bi to lijepo i razumno zvučalo da Drago Prgomet nije tek strano tijelo u HDZ-ovom vrhu, usamljenik koji je na unutarstranačkim izborima 2012. godine zahvaljujući statutarnoj anomaliji završio u društvu Tomislava Karamarka, Milijana Brkića i njihove klike.

Prgomet je, kao i mnogi drugi HDZ-ovci s umjerenijim političkim stavovima, nakon Karamarkovog preuzimanja stranke doživio potpunu marginalizaciju unatoč svojoj nominalno visokoj funkciji. Izjavom da ne želi biti u HDZ-u koji će radikalnom Karamarkovom retorikom pomoći Zoranu Milanoviću da ostane na vlasti svjesno je zaoštrio stvari do kraja i sva je prilika da će zbog tog istupa u najskorijem pogodnom trenutku biti izbačen iz HDZ-a, onako kako je ranije izbačena Jadranka Kosor. Zašto se Prgomet na takav istup odlučio u izbornoj godini u kojoj se očekuje dolazak HDZ-a na vlast nije teško pogoditi. Vjerojatno je zaključio da u Karamarkovoj predizbornoj križaljci njegovo ime neće dobro proći i da nema što izgubiti.

Karamarkove tvrdnje da je iz HDZ-a istjeran kriminal ne zvuče uvjerljivo. To što je strankom zavladala njegova policijsko-obavještajna klika ne znači da je ona postala išta manje razbojnička

- Očito je da se Prgomet pokazuje kao ‘remetilački faktor’ i na neki način razbija monolit stranačkog predsjedništva sastavljenog na sliku i priliku Kramarka i njegovog tajnika Brkića. Prgomet je bio i protiv postupka za izbacivanje Jadranke Kosor, zauzimao se za demokratska stajališta, a izjavama u javnosti vjerovao je da zastupa stranački program. Glavni je problem Karamarkovog HDZ-a to što uz osnovni stranački program ne postoji ništa drugo osim njegove tvrdnje da je iz HDZ-a istjeran kriminal, a vraćeno domoljublje. To je cijeli Karamarkov program i očito je da Prgomet nije htio stajati iza toga - kaže za ‘Novosti’ Krunislav Olujić, bivši predsjednik Vrhovnog suda koji je kao član HDZ-a zastupao Jadranku Kosor u stegovnom postupku.

Radikalizacijom političke scene, dodaje Olujić, HDZ pokazuje da nije stranka koja je u stanju biti u opoziciji, odnosno da nije spreman preuzeti ulogu vodeće oporbene parlamentarne stranke.

- To je stranka koja je osim parlamentarnih spremna koristiti i sve pravno nedopuštene metode izvanparlamentarne borbe i koalirati sa svim i svakim, a prije svega s Crkvom, braniteljima, sindikatima i raznim udrugama, pa čak i manipulirati njima kako bi aktualnu vlast valjala ulicama. HDZ je stranka bez ikakve unutarstranačke demokracije, bez osmišljenog programa, stranka čiji rad karakteriziraju sastanci u tzv. klauzurama daleko od očiju javnosti i stranka koja ne bira sredstva za ostvarenje svog jednog jedinog cilja, preuzimanja vlasti. Karamarko zato odbacuje one ljude koji su se nakon odlaska Ive Sanadera zauzimali za demokratizaciju HDZ-a, a iza kojih su stajali određeni rezultati, kao što su Jadranka Kosor, Martina Dalić, Davor Božinović i niz drugih, dok su ključne pozicije zauzeli ljudi koji su imali funkcije u obavještajnom i policijskom sustavu - kaže Olujić.

Tomislav Karamarko, nakon predsjedničkih izbora dobivenih na ideološkom zaoštravanju, počeo je čak i o borbi za ekonomski oporavak govoriti kao o ‘novom Domovinskom ratu’, a ovog je utorka na obilježavanju 25. obljetnice prvog stranačkog sabora svoj ‘program’ nadogradio točkama o podizanju spomenika Franji Tuđmanu u Zagrebu i vraćanja saborskog pokroviteljstva nad komemoracijom u Bleiburgu. Politolog Berto Šalaj kaže za ‘Novosti’ da su dva razloga zbog kojih Karamarko nastavlja s radikalnom kampanjom: jedan je to što je zahvaljujući slabostima aktualne Vlade uspio s takvom politikom dobiti evropske i predsjedničke izbore, a drugi to što HDZ ne raspolaže bilo kakvim osmišljenim programom koji bi mogao ponuditi građanima.

Šalaj smatra da jedan dio HDZ-ovog članstva vjeruje u stavove s kojima nastupa stranačko vodstvo, a da postoji i veliki broj onih koji inače razmišljaju kao Prgomet, ali koji radikalizaciju prihvaćaju kao instrument za povratak stranke na vlast. Ipak, on ne očekuje da će HDZ s takvom politikom nastaviti u slučaju pobjede na izborima i više strahuje od mogućnosti da vođenje tako zaoštrene kampanje dovede do opasnih uličnih sukoba i pojedinačnih incidenata u vremenu prije izbora. ‘Nakon izbora’, kaže Šalaj, ‘više se bojim toga da će pobjeda ovakvog HDZ-a značiti daljnje ekonomsko propadanje zemlje.’ Krunislav Olujić nije ni toliko optimističan.

- Teško mi je biti prorok, ali bojim se da su se neke stvari otele kontroli i da ih neće biti moguće vratiti u uobičajenu kolotečinu. Vidjeli smo na primjeru Viktora Orbana u Mađarskoj da su očekivanja o tome da bi EU mogla izvršiti neki pritisak prevelika i mislim da će radikalizacija na koju upozorava Prgomet jedno dulje vrijeme biti sveprisutna na hrvatskoj političkoj sceni i da se čak ni s HDZ-ovom pobjedom neće, barem u bliskoj budućnosti, zaustaviti. Takva politika koju obilježava odsutnost bilo kakvog gospodarskog, socijalnog i političkog programa vratit će Hrvatsku u devedesete i dugoročno gledano neće dati nikakvih rezultata - kaže Olujić.

Karamarkov HDZ, čak i kada za to ne postoji nikakav aktualni povod, nastavlja s hiperprodukcijom incidenata iz svih svojih stožera, od onog u Savskoj do onog novog na Pantovčaku. Agresivnost koju su isturene grupe šatoraša u subotu iskazale prema prosvjednicima koji drugačije misle prisutna je svakodnevno u istupima HDZ-ovih čelnika, ona se mogla osjetiti i u pozivu Kolinde Grabar Kitarović premijeru Milanoviću da podnese ostavku. Predsjednica je na taj način izašla iz okvira svojih ustavnih ovlasti, ali to je način na koji funkcionira HDZ, koji je podržavao gaženje ustavnih odredbi u Vukovaru, kao što sada podržava gaženje zakona u Savskoj. Karamarkove tvrdnje, koje je ponovio u utorak, da je iz HDZ-a istjeran kriminal, zbog toga zvuče još manje uvjerljivo. To što je strankom zavladala njegova policijsko-obavještajna klika ne znači da je ona postala išta manje razbojnička.

1/1