Šest hrvatskih kontinentalnih LAG-ova (lokalnih akcijskih grupa) provodi projekt suradnje "Turizmom razvijamo područje". Glavni partner na projektu je LAG Moslavina, a partneri su LAG-ovi Baranja, Međimurski doli i bregi, Papuk, Srijem i Virovitički prsten (VIP). Cilj projekta je podići kvalitetu života stanovnika na područjima tih LAG-ova kroz jačanje prepoznatljivosti područja i turističke ponude. Projekt je vrijedan 1.221.498,00 kuna, a financira se u stopostotnom iznosu iz Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020.
U sklopu tog projekta u posjeti LAG-u Baranja bili su predstavnici LAG-a Međimurski doli i bregi zajedno s međimurskim cekerašicama iz Nedelišća i Pušćine, koje su u belomanastirskom Etnološkom centru baranjske baštine i na Seoskom gospodarstvu "Ivica i Marica" u Karancu održale dvije radionice pod nazivom "Cekari – tradicija na moderan način". Radionice su rezultat dugogodišnje suradnje dvaju LAG-ova, a potaknute su i činjenicom da u Baranji živi mnogo građana koji su međimurskog porijekla i koji njeguju međimurski identitet.
Doprinos cijeloj aktivnosti dala je i Janja Kovač, kustosica i voditeljica etnografskih zbirki Muzeja Međimurja Čakovec, koja je održala predavanje o umijeću pletenja "cekara" i ostalih upotrebnih predmeta od komušine kao važnoj nematerijalnoj kulturnoj baštini Međimurja koja je u postupku zaštite.
Za vrijeme prve radionice sudionici su imali prilike uživati u svirci baranjskih gajdi u izvedbi Filipa Golubova Cara te u izložbi "cekara" i nošnji od komušine, a nakon toga uslijedila je i "zakuska na baranjski način". Baranjski su domaćini goste iz Međimurja poveli na kratki studijski obilazak Baranje, uključujući Batinski spomenik, Pčelarstvo Kovačić, Beljski vidikovac i Park prirode Kopački rit.
Nema sumnje da su međimurske "cekerašice" osvojile srca baranjskih ljubitelja tradicijskih vrijednosti, i to kako onih međimurskog porijekla, tako i svih drugih, ali su među Baranjcima izazvale i nemalo čuđenje što "cekarima" nazivaju ono što se u Baranji naziva – cekerima.
