Kandidat ste za dožupana Karlovačke županije, ali još uvijek i aktualni načelnik Krnjaka: što je u mandatu na izmaku učinjeno u toj općini?
Provedeno je puno projekata značajnih za sve stanovnike krnjačke općine. Započeta je izgradnja novog vrtića, a istodobno je prostor u osnovnoj školi prilagođavan za predškolski odgoj. To je značaj iskorak, jer prije toga ovdje nije bilo takve organizirane brige za djecu. Tu je i značajan broj infrastrukturnih projekata, poput asfaltiranja nerazvrstanih cesta. Sada dovršavamo parkiralište u centru Krnjaka, koje će istodobno biti proširenje državne ceste D1. Vrijednost tih radova je veća od dva milijuna kuna, a izgradnja vrtića stajat će oko 2,5 milijuna. Osim toga, izrađena je projektno-tehnička dokumentacija i ishođene su dozvole za izgradnju javnog vodovoda za južni dio općine, pa ove godine započinju radovi vrijedni dvadeset milijuna kuna. Imamo i dozvole za izgradnju odvodne mreže u vrijednosti 13-ak milijuna, a valja spomenuti i projekt Zaželi! U sklopu kojeg 15 gerontodomaćica brine o stotinjak korisnika. U to je uloženo oko 2,6 milijuna kuna. Pored svega, unaprijedili smo javnu upravu na razini općine do mjere da je na reviziji dobila najvišu moguću ocjenu. Mislim da smo po transparentnom i namjenskom trošenju sredstava te pristupačnosti proračuna, vodeća administrativna jedinica u Karlovačkoj županiji.
Koliko se u proteklom mandatu promijenio položaj srpske zajednice Županije?
Naš se položaj nije značajnije promijenio, ostao je onakav kakav je i bio. Dok na pojedinačnoj, individualnoj razini nije bilo značajnijih problema, i dalje se zapostavljaju krajevi u kojima nas ima u značajnijem broju, poput npr. Krnjaka, Vojnića, Slunja, Saborskog, Plaškog, Drežnice ili Jasenka kod Ogulina. Ta je zapostavljenost prisutna u svakom smislu - od nekvalitetne prometne infrastrukture, slabe niskonaponske mreže, nepostojanja javne vodoopskrbe, loših telekomunikacijskih signala i sličnog. Tu je i slaba zaposlenost pripadnika zajednice u javnim službama, poput policije, vojske, županijske i gradskih uprava. Sve bismo to trebali rješavati u mandatu koji je pred nama. Pored toga, valjalo bi svakako u fokus rada staviti obrazovanje i stipendiranje učenika i studenata, kako bismo mladima osigurali najbolje preduvjete u tom smislu.
Aktivisti i organizacije zajednice pokazali su zavidnu humanost kad je trebalo pomoći potresom pogođenim područjima?
Mislim da su SDSS, SNV i drugi akteri zajednice to odradili znatno iznad svojih kapaciteta i realnih mogućnosti, odrađujući u puno slučajeva ono što je trebalo biti u nadležnosti države. Nastojali smo pomoći svima, bez obzira na nacionalnu pripadnost ili mjesto stanovanja. Da ne govorimo o članovima Vlade i nekih ministarstava iz naših redova koji su davali sve od sebe ne gledajući na radno vrijeme ili dane u tjednu: bili su prisutni svagdje gdje je trebalo sanirati štetu i pomoći ljudima da se što lakše nose s posljedicama potresa. S tim u vezi moram istaknuti jedinstvenost i povezanost naših organizacija, ali i dobru komunikaciju s državnim tijelima i institucijama, uključujući osim ministarstava vojsku, vatrogasce i druge. Funkcionirali smo zajedno onako kako bismo i inače, u redovnim okolnostima trebali funkcionirati. Cijela je ta katastrofa pokazala ljudima kako se treba ponašati i kako se jedino mogu postići rezultati, uz ostalo i to da se pomogne jednom narodu i zajednici koja živi na devastiranom području Hrvatske i mora se ondje nositi s nizom teško zamislivih problema.
Kako biste ocijenili aktualnu predizbornu kampanju?
Retorika je pred ove lokalne izbore znatno blaža. Osobno, kao SDSS-ov kandidat za dožupana, ne mogu reći da se susrećem sa značajnijim problemima u nastojanju da u što većoj mjeri ljudima približimo što smo sve do sada učinili te da im zajamčimo da ćemo o dobrobiti zajednice brinuti i dalje, i to zajedno s većinskim narodom. Moram istaknuti da je SDSS u tom smislu jedina stranka koja ima učinkovitu hijerarhiju i razvijenu mrežu po cijeloj državi i svim dijelovima Hrvatske u kojima žive pripadnici srpske zajednice.
