>

novosti logo

Europa štiti radnike

Istražili smo mjere drugih europskih zemalja: za razliku od hrvatskog pojačanog minimalca, većina njih subvencionira plaće radnika u postotku, i to visokom. Danska i Švedska daju 75 posto, Njemačka ide do 90 posto, a Francuska i 100 posto. Njemačka predviđa i nacionalizaciju pojedinih kompanija, a Austrija skraćuje radno vrijeme. Pomoć dobivaju i samozaposleni

Ovo nije samo borba za zdravlje nego i za golu egzistenciju, zajednička je poruka europskih sindikata čiji predstavnici zadnjih tjedana u pregovorima s vladama i poslodavcima pokušavaju dogovoriti što bolje uvjete za radnike ugrožene ekonomskim padom zbog pandemije koronavirusa. Hrvatska je Vlada u prvom paketu mjera, teškom 30 milijardi kuna, predvidjela odgađanje plaćanja dijela obaveza i minimalac od 3250 kuna, ali taj je prijedlog malo koga zadovoljio. U drugom paketu, predstavljenom u srijedu, predviđeni iznos za plaće povećan je na 4000 kuna neto, odnosno 5460 kuna s doprinosima koje će također platiti država i to za više od 400.000 radnika. Ta će mjera za dva mjeseca ukupno koštati 8,5 milijardi kuna, s ciljem – kako je rekao premijer Andrej Plenković – očuvanja radnih mjesta. Za usporedbu, državu postojeće plaće i mirovine za dva mjeseca koštaju oko 11 milijardi kuna. Druga mjera odnosi se na poduzeća u teškoćama. Tvrtke koje imaju pad prihoda od 25 do 50 posto platit će porez na dobit, dohodak i doprinose u roku od dvije godine, dok će tvrtke s padom većim od 50 posto biti oslobođene plaćanja, a velike kompanije će poreze plaćati sukladno padu prihoda. Osim toga, PDV će se naplaćivati tek po naplati računa, Vlada će inzistirati da najmanje 60 posto poljoprivrednih proizvoda bude domaćeg porijekla, a pomoć će dobiti i turistički sektor.

Većina ostalih država posao s donošenjem glavnine mjera već je obavila. Te su mjere, zanimljivo, u izravnoj suprotnosti s onima na koje smo navikli u neoliberalnom kapitalizmu. Kompanije traže i dobivaju proračunsku pomoć, država nacionalizira one koje su pred propašću, štite se radnici i samozaposleni, zabranjuju se isplate bonusa menadžerima u korporacijama, odgađa se plaćanje komunalija, čak se zabranjuje izbacivanje podstanara.

Dijana Šobota, zadužena za međunarodne odnose u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske, kao dobar primjer navodi onaj Danske koja čak sa 75 posto sufinancira radnike da ostanu doma i u narednom periodu ne rade, dok su Italija i Španjolska zabranile otpuštanja za vrijeme korona-krize. Marina Kasunić Peris, bivša pomoćnica ministra rada i članica stranke Demokrati Miranda Mrsića, kaže za Novosti da većina država EU-a subvencionira plaće prema postotku, za razliku od hrvatske Vlade, pa ne treba čuditi da su poslodavci prijavili više od 300.000 radnika za tu mjeru, dok Katarina Peović iz Radničke fronte ističe da većina evropskih zemalja u mjere uključuje i samozaposlene i prekarne radnike.

Danska: 75 posto plaće

Danska je postigla sporazum između sindikata, vlade i države kojim je određena pomoć tvrtkama koje zbog krize moraju poslati na čekanje najmanje 30 posto radnika ili više od 50 zaposlenih. Njima će država subvencionirati 75 posto plaće, najviše do 23.000 danskih kruna (23,5 tisuća kuna), dok preostali dio plaća poslodavac. Uvjet za dobivanje potpore je da zaposleni nisu otpušteni. Treba naglasiti da se ova mjera ne odnosi na samozaposlene. Ako poslodavac nakon ponovnog početka poslovnih aktivnosti radnike u roku od šest mjeseci ne vrati na posao, smatrat će se da im je prestao radni odnos i imat će pravo na otpremninu. Također je određeno da radnik za kojeg se traži potpora mora prethodno iskoristiti pravo na godišnji odmor ili slobodne dane, najduže do pet dana. Državna potpora se odnosi na razdoblje od 9. ožujka do 9. lipnja. Država će, uz to, utrostručiti predviđeni budžet za prekvalifikaciju i potpore za novo zaposlenje.

Španjolska: preispitivanje otkaza

U Španjolskoj je usvojen zakon kojim se može uložiti veto na otpuštanja radnika, ostavljajući mogućnost da se otpuste privremeno i da za to vrijeme dobivaju povećane naknade s burze

Španjolska lijeva vlada usvojila je niz mjera za pomoć radnicima. Određeno je da u ovoj državi, koja spada među najugroženije koronavirusom, idućih šest mjeseci svi oni koji su zbog izvanrednog stanja ostali bez posla neće smjeti biti izbačeni iz stana. Ugovori o najmu, koji uskoro ističu, bit će produženi za šest mjeseci, a najmoprimcima vlada nudi namjenske beskamatne kredite koje će vraćati idućih šest godina. Komunalnim tvrtkama zabranjeno je da građanima isključuju vodu i struju zbog neplaćenih računa dok traje izvanredno stanje, a uveden je i moratorij na plaćanje hipotekarnih kredita. Usvojen je zakon kojim se može uložiti veto na otpuštanja radnika u privatnom sektoru, ostavljajući mogućnost da se zaposleni otpuste privremeno i da za to vrijeme dobivaju naknade s burze koje su u krizi povećane, nakon čega se vraćaju na posao uz punu plaću. Svi dosadašnji otkazi bit će preispitani, najavili su iz vlade. Privremeno zaposleni dobit će pomoć, samozaposlenim osobama bit će produžen rok za uplatu doprinosa, produžit će se i rokovi za otplatu stambenih kredita, a sve s ciljem – kako su kazali iz vlade – da nitko ne bude napušten. Paket pomoći tvrtkama i stanovništvu vrijedan je 200 milijardi eura, što je petina BDP-a ovog četvrtog najjačeg gospodarstva u EU-u.

Njemačka: pune plaće i nacionalizacija kompanija

Njemački parlament donio je paket mjera za ublažavanje gospodarskih posljedica vrijednosti od 750 milijardi eura. Najavljena je nacionalizacija dijela kompanija kako ne bi propale. Nakon krize bi ih – uz očekivanu zaradu – prodali na tržištu. Što se tiče radnika, predviđeno je da poslodavci, uz pomoć države, plaćaju punu plaću tokom prvih šest tjedana odsutnosti s posla. Država daje i potpore za plaće radnika u iznosu do 60 posto, odnosno do 67 posto ako zaposleni ima uzdržavano dijete. Subvencija se može podići na razinu od 90 posto ako postoje kolektivni ugovori koji se većinom odnose na dobro plaćene poslove u kemijskom i metalurškom sektoru. Prema zakonu koji će biti na snazi do kraja iduće godine, pravo na subvencije za plaće imat će tvrtke u kojima je ugroženo najmanje 10 posto radnika, čime je snižen kriterij s dosadašnjih 33 posto. Plaćanje doprinosa je potpuno ili djelomično ukinuto. Mjera će se odnositi i na radnike zaposlene u agencijama za privremeno zapošljavanje. Naknada će se isplaćivati i samozaposlenim osobama i freelancerima na temelju prijavljenog prihoda u prethodnoj godini. U paket mjera ušla je i zaštita podstanara koji ne mogu plaćati stanarinu, dok je kompanijama koje koriste mjere zabranjena isplata bonusa menadžerima.

Švedska: održavanje plaća na 90 posto

Švedska, čiji je labavi model borbe protiv virusa po mnogočemu jedinstven u Europi, za borbu protiv krize izdvojit će 300 milijardi kruna (28 milijardi eura ili 6 posto BDP-a). Država će umjesto poslodavaca najmanje do kraja svibnja plaćati sva bolovanja, dok će samozaposleni imati pravo na naknadu za bolovanje u razdoblju od dva tjedna. U slučaju smanjenja radnih sati, središnja država će pokriti 75 posto troškova plaća, s ciljem da se održi 90 posto visine plaće. Tvrtkama je, kao i u Hrvatskoj, omogućena odgoda plaćanja doprinosa, kao i njihovo smanjenje. Za kulturu i sport izdvojeno je gotovo sto milijuna eura. Podsjetimo da su u Švedskoj javna okupljanja dopuštena s manje od 500 sudionika, da rade vrtići i osnovne škole, kao i restorani i javni prijevoz te da su granice otvorene za sve, pa čak i za tražitelje azila. Ipak, ekonomska aktivnost sve je manja. Samo je Volvo najavio otpuštanja čak 45.000 ljudi. Radnici će ostati kući uz plaću nižu za 6 posto.

Slovenija: temeljni dohodak i subvencije za plaće

Slovenija je donijela tzv. megazakon pomoći vrijedan tri milijarde eura koji predviđa pomoć preko plaćanja doprinosa i uplate temeljnog minimalnog dohotka širokom krugu malih i mikropoduzeća, pomoći socijalno ugroženima i umirovljenicima s najnižim mirovinama koji će za vrijeme krize dobivati posebne dodatke. Temeljni dohodak bit će osiguran i za poduzetnike i obrtnike kojima se odgađa plaćanje poreza na dohodak. Najavljeno je da će država svoje obaveze isplaćivati najkasnije za osam dana. Također je određeno da država iduća dva mjeseca subvencionira poslodavcima plaće za radnike ‘na čekanju’ i da za njih plaća doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, kao i naknade za vrijeme bolovanja. Za zaposlene u zdravstvu, civilnoj zaštiti i drugim ključnim službama predloženi su dodaci od 10 do čak 200 posto u odnosu na osnovicu. Radnici koji ne mogu na posao imat će jednak status i prava kao i oni koji su ostali bez posla i primaju naknadu. Samozaposleni će dobiti od države mjesečni dohodak u visini 70 posto minimalne plaće, a doprinose za njih će također plaćati država i neće morati uplaćivati mjesečnu akontaciju za porez na dohodak, dok će parlamentarcima i dužnosnicima plaća biti smanjena 30 posto.

Irska: subvencije za normalne plaće

Prva ekonomska predviđanja pokazivala su da Irsku ove godine, umjesto očekivanog rasta od 4 posto, čeka gospodarski pad od 7 posto uz porast nezaposlenosti s 4,8 na čak 18 posto. Tvrtke u problemima (pad prihoda od 25 posto) dobit će privremene subvencije za isplatu plaća u iznosu do 70 posto, maksimalno do 410 eura tjedno, što bi svim zaposlenim trebalo omogućiti da primaju normalne plaće. Radnici koji su izgubili posao zbog krize primat će povećanu naknadu od 350 eura tjedno, koliko je predviđeno i za samozaposlene. Mjere će trajati tri mjeseca. Irska je jedna od država u kojima su banke najavile da će biti fleksibilnije prilikom vraćanja kredita, uz mogućnost moratorija. Za kredite do milijun eura priprema se i jamstveni fond koji bi jamčio povrat u roku od sedam godina.

U Italiji samozaposleni imaju pravo primati neoporezivih 600 eura mjesečno, a osnovan je i posebni fond težak 300 milijuna eura za pomoć slobodnim profesijama

Austrija: skraćeno radno vrijeme

U Austriji je donesen model skraćenog radnog vremena koji bi trebao spriječiti daljnje otkaze. Država bi subvencionirala plaću za dio sati koje zaposleni nije odradio, najviše do razine naknade za nezaposlene. Potpora ovisi i o broju uzdržavane djece i maksimalno može trajati dvije godine, s tim da radnik ima pravo na plaćeni dopust od tri tjedna za djecu do 14 godina starosti i za to vrijeme prima punu plaću koju država subvencionira s jednom trećinom iznosa. Dogovoreno je da za plaće do 1700 eura ta potpora doseže 90 posto plaće, a postotak ide naniže za veće plaće.

Ostali: od subvencija do ‘love iz helikoptera’

Italija je najavila dijeljenje bonova za hranu najsiromašnijima, a roditelji mogu dobiti 600 eura za troškove čuvanja djeteta ili koristiti izvanredni godišnji odmor koji će biti plaćen s 50 posto iznosa. Samozaposleni imaju pravo primati neoporezivih 600 eura mjesečno, a osnovan je i posebni fond težak 300 milijuna eura za pomoć slobodnim profesijama. U Francuskoj će država subvencionirati 100 posto plaće radnika, najviše do iznosa od 4,5 minimalca. Ako je smanjeno radno vrijeme, radnici će imati pravo na dio iznosa naknade za nezaposlene. I u toj državi najavljuje se moguća nacionalizacija tvrtki. Slično je i u Nizozemskoj, gdje će država subvencionirati 90 posto plaće ako je tvrtka u potpunosti ostala bez prihoda, a s 45 posto ako je prihod pao za pola. Poslodavcu se isplaćuje odmah 80 posto očekivane subvencije, a naknadno se vrši uvid jesu li ostvareni uvjeti u odnosu na očekivani poslovni gubitak. U Portugalu će radnici u tvrtkama kojima je prihod pao 40 posto primati dvije trećine plaće do maksimalno 1905 eura, s tim da 70 posto pokriva država, a ostatak poslodavac. Radnici mogu mjesečno biti slani na čekanje. Latvija je predvidjela isplatu 75 posto plaće, maksimalno 700 eura, radnicima čije tvrtke ne mogu raditi, a u Litvi samozaposleni i freelanceri imaju pravo na 257 eura mjesečno, ako je osoba platila socijalne doprinose tri mjeseca u prošloj godini i ako nije u radnom odnosu.

SAD je odobrio paket pomoći od 2,2 bilijuna dolara koji je znatno veći od onoga u vrijeme financijske krize 2008. godine. Uključivat će izravne uplate građanima do iznosa od 3000 dolara na način da se svakoj odrasloj osobi koja je zarađivala do 75.000 dolara godišnje isplati 1200 dolara plus 500 dolara po djetetu, a isplatu novca kućanstvima ‘iz helikoptera’, kako se voli nazivati taj model, predviđa i Južna Koreja čije će vlasti svakoj obitelji – osim 30 posto najbogatijih – isplatiti iznos od 820 dolara. U SAD-u je, također, predviđeno korištenje dopusta u slučaju samoizolacije ili pomoći ukućanima, za što bi primali dvije trećine uobičajene plaće. Od početka krize oko 3,5 milijuna Amerikanaca prijavilo se na burzu rada. Nezaposleni će imati 600 dolara tjedno naknade, što je znatno više nego prije. Kanada svim tvrtkama subvencionira 75 posto plaće za zaposlene koji neće biti otpušteni, bez obzira na to rade li ili ne, s tim da je limit 58.700 dolara godišnje, što iznosi 125 posto medijalne plaće s maksimalnim iznosom od 847 dolara tjedno. Onima koji zbog pandemije moraju ostati u samoizolaciji ili se brinuti o drugima, četiri mjeseca isplaćivat će se naknada od 2000 dolara mjesečno. Također se povećavaju dječji doplatci i odgađa otplata studentskih kredita.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
1/1