>

novosti logo

HRT zabranio novinaru da govori na tribini o ljudskim pravima

Marko Stričević trebao je nastupiti na tribini u okviru Human Rights Festivala koja se bavila difamacijom kao političkom praksom

Na tribini nazvanoj ‘Tvornica straha – difamacija kao politička praksa’, koja se u srijedu održala u sklopu 16. Human Rights Film Festivala u organizaciji Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, trebao je govoriti i Marko Stričević, vanjskopolitički novinar HRT-a.

U pozivu zainteresiranima - uz imena Nine Čolović iz Srpskog narodnog vijeća, publicistkinje i aktivistice Vesne Kesić, Martina Previšića s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i predsjednika HND-a Hrvoja Zovka - stajalo je i ono Marka Stričevića, ali on na tribini nije govorio.

Prema informacijama s Prisavlja, Stričević nije dobio suglasnost HRT-a za javni nastup i to na tribini festivala o ljudskim pravima na temu difamacije i širenja lažnih vijesti. Stričević je, neslužbeno doznajemo, zatražio dopuštenje, ali mu ga rukovoditeljica IMS-a Katarina Periša Čakarun i ravnatelj Programa IMS-a Renato Kunić nisu željeli dati. Tek je na dan održavanja tribine, bez pojašnjenja, obaviješten da nije dobio suglasnost.

Nedavanje suglasnosti Stričeviću tim je gore ako se zna da je urednica Hrvatskog radija Eliana Čandrlić nedavno moderirala promociju knjige Martine Dalić o Agrokoru, što se teško može usporediti s tribinom o ljudskim pravima. S druge strane, Maja Sever je zbog gostovanja na N1 televiziji dobila poziv za očitovanjem pred otkaz, premda je imala famoznu suglasnost.

Premda je glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić prije dva mjeseca u demantiju Novostima i portalu HND-a rekao da su netočni i paušalni navodi da bi bilo kojem radniku HRT-a bilo zabranjeno govoriti, odnosno da su radnici ograničeni i često cenzurirani, to očito ne vrijedi za sve, nego samo za odabrane. ‘Radnici HRT-a mogu javno istupati bez ikakve prethodne dozvole njihovih urednika ili drugih rukovodećih osoba, kao što mogu i slobodno izražavati svoje mišljenje o svim društvenim temama poštujući pri tom akte HRT-a kao svog poslodavca’, napisao je Bačić prije dva mjeseca.

Predsjednik HND-a Zovko kaže da HND najoštrije osuđuje zabranu nastupa Stričeviću da kao novinar HRT-a govori na festivalu ljudskih prava.

- Nevjerojatno je da HRT, kao javni servis, svom zaposleniku i dugogodišnjem dopisniku iz Rusije zabranjuje nastup na manifestaciji koja promovira ljudska prava. Ovakva odluka krajnje je neobična s obzirom da je ravnatelj prije koji mjesec rekao da svi imaju pravo javno nastupati. Već na prvom primjeru došlo je do zabrane, što je jasan pokazatelj da HRT ima dvostruka mjerila. Jednima se zabranjuje da govore o svojoj profesiji, a drugima dopušta da vode različite komercijalne skupove. Neka se dogovore. Ravnatelj tvrdi da nije zabranjeno, a urednici novinare sprečavaju i ne izdaju im suglasnosti. Pozivamo HRT da ne donosi više ovakve odluke i da poštuje Ustav Republike Hrvatske koji svima, pa i zaposlenicima HRT-a, omogućava slobodu govora – kaže Zovko.

Slično razmišlja i Sanja Mikleušević Pavić, čelnica ogranka HND-a na HRT-u

- Zgranuti smo postupkom nedavanja suglasnosti kolegi Stričeviću, a još više diskriminatorskom praksom kojom se pogoduje privilegiranoj manjini. Nije jasno po kojim se kriterijima izdaju dopuštenja za javno nastupanje. Je li to kada javno govorimo o novinarstvu, kao što je trebao Stričević, ili se suglasnost daje za moderiranje okruglih stolova povodom promocije knjiga drugih medijskih kuća, odnosno održavanje različitih lukrativnih seminara i tečajeva. Iz HND-a smo već upozoravali na dvostruku praksu, ali nikada nismo dobili odgovor. Nije nam jasno tko, kada i za što može dobiti suglasnost, a očito nije jasno ni Upravi HRT-a. Ravnatelj kaže da radnici mogu slobodno javno govoriti, ali to očito važi samo za odabrane. Kao zadnji u redu bizarnih slučajeva izdvajamo onaj Maje Sever koja je unatoč suglasnosti za nastup u svojstvu komentatora političkih događaja na N1 televiziji od ravnatelja Kazimira Bačića dobila zahtjev za očitovanjem prije namjeravanog otkaza ugovora o radu – zaključuje za Novosti Sanja Mikleušević Pavić.

1/1