Epidemiološka slika na nacionalističkoj desnici u posljednje je vrijeme kritična pa se tako u iskazivanju najnižih strasti posebno ističu pojedini urednici i voditelji internetskog podcasta Velebit koji uz pomoć svojih sugovornika krajnje huškačkim govorom otvoreno iskazuju netrpeljivost prema srpskoj manjini, kao i ovom tjedniku, a nisu pošteđeni ni ostali građani. Rečeni podcast pokrenula je 2016. desničarska udruga Projekt Velebit o čijim smo šovinističkim programskim načelima koja, između ostaloga, nacionalne manjine tretiraju državotvorno neprihvatljivima uz zalaganje za etnički čistu hrvatsku historiografiju, već pisali. Jedan od osnivača udruge i voditelj navedene internetske platforme je i Marko Jurič koji je svojedobno kao voditelj emisije ‘Markov trg’ na Z1 televiziji pozvao mlade majke s djecom na oprez od četničkih vikara iz pravoslavne crkve, nakon čega je toj televiziji na tri dana oduzeta koncesija. Kada je pak krajem 2016. pozvao gledatelje da u svakoj prilici pozdravljaju bližnje i poznanike pozdravom ‘Za dom spremni’, uredništvo televizije saopćilo je kako mu je s gnušanjem otkazalo suradnju, a zbog javnog pozivanja na nasilje i mržnju protiv njega je Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu početkom prošle godine pokrenulo također i kazneni postupak.

‘Kune su im dobre, ali kad izgovoriš kune onda kažu da su ustaške. To su ti dvosmisleni ljudi bez karaktera koji podilaze režimu iz pekunijarnih razloga’, kazao je Vidmarović o dvjema književnicama

S jednakim osjećajem gnušanja može se promatrati i autorov nastavak rada na spomenutoj internetskoj platformi, kojom defiliraju različiti nacionalistički politički prvaci, revizionistički povjesničari, udbolozi i teoretičari zavjera, ali i ‘eksperti’ za nacionalne manjine, koji se nerijetko uz obilno voditeljsko navođenje ‘okrznu’ o Srbe, antifašiste, ali i ‘izdajnički’ nastrojene Hrvate. Tako je Jurič krajem prošlog mjeseca ugostio Božu Vukušića, voditelja hrvatskog predstavništva Počasnog bleiburškog voda i bivšeg člana nacionalističke emigrantske organizacije Hrvatski državotvorni pokret (HDP), čijeg se (ne)djela dotakao nedavno i predsjednik Zoran Milanović, kazavši da, između ostalog, neće sudjelovati u komemoraciji koju organizira Počasni bleiburški vod, jer to s časti veze nema, budući da mu je na čelu čovjek koji je u Njemačkoj od 1984. do 1991. robijao zbog suučesništva u ubojstvu prvog stupnja, nakon čega ga je rehabilitirala nova hrvatska država pod mentorstvom Gojka Šuška, Vladimira Šeksa i Vice Vukojevića.

Premda se Vukušić ispred Juriča pokušao prikazati žrtvom tog događaja, razgovor je skrenuo prema voditeljevoj konstataciji da su Odlukom o rasporedu sredstava iz državnog proračuna za potrebe nacionalnih manjina u 2020. Srbi za financiranje tjednika Novosti dobili 3,6 milijuna kuna. Okretao je tako Jurič očima u nevjerici, mantrajući: ‘Tri zarez šest, znate li koliko je to novaca? Pa toliko košta lokalna televizija.’ I ne samo to, nastavio je Jurič, navodeći da Srbi dobivaju za podlistak Privrednik, za Arhiv Srba, pa se naglo uozbiljio. ‘Što mislite koliko je ta redakcija Novosti jedna obavještajna centrala?’, upitao je i krajičkom oka škicnuo obavještajca Božu.

‘To je pitanje za naše tajne službe, ako je to obavještajna centrala. Mene osobno ne bi iznenadilo, možda ne cijela redakcija, ali da pojedinci jesu’, stigao je Vukušićev odgovor.

Čini se da to nije posve zadovoljio voditelja koji je svojim protupitanjem o aktivnostima srpskih tajnih službi pošto-poto želio javno suditi tjedniku jedne nacionalne manjine. Njegov je gost ostavio otvorenom priču koja kao glavni problem postavlja pitanje jesu li Novosti u funkciji srpske tajne službe i koristi li se dodijeljeni novac protiv interesa hrvatske države. Zapitao se potom koliko novca dobiva njegova udruga, ali i primjerice udruga Hrvatski domobran, čija istoimena tiskovina, usput budi rečeno, uz dugogodišnju pomoć Ministarstva branitelja, otvoreno godinama veliča zločinačku NDH i njihove vođe. Krenuvši dalje s emisijom nikamo i ne stigavši nigdje, Jurič je na koncu ponudio seksističko rješenje za sve apsurdne situacije. ‘Uzmite ženu za ruku u postelju i pravac idemo popraviti natalitet u Hrvatskoj’, zaključio je emisiju.

Koji dan poslije na istom su internetskom podcastu sličan šovinistički cirkus izveli voditelj Dražen Stjepandić i predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović, jedan od osnivača HDZ-a i član notornog Hrvatskog etičkog nacionalnog sudišta, koji živo pokazuje zbog čega je ta nekoć ugledna knjiška institucija spala na nesuvislu i prostačku razinu. Njen čelni čovjek broji krvna zrnca književnicama Slavenki Drakulić i Vedrani Rudan. Stavove dvojice sugovornika i tokove njihove svijesti najbolje ilustrira sljedeći dijalog.

‘Jedna Slavenka Drakulić, naša književnica, uvjetno rečeno svjetskoga glasa, piše o San Pellegrinu, Heinekenu, svim proizvodima koji imaju zvijezdu petokraku. Čemu tolika zaluđenosti s tim?’ upitao je voditelj Stjepandić predsjednika Društva hrvatskih književnika.

‘Prvo, ona etnički nije Hrvatica iako je grubo izgovoriti tu riječ, ali danas se govori o manjinama, a ona je pripadnica manjine i kao takva, ona je iz jedne komunističke obitelji i otpočetka je jasna. Ništa nije krila, nije za hrvatsku državu, nije za nacionalni identitet: s njom nema nikakvih nejasnoća. Druga je stvar što se u Europi prikazuje kao hrvatska književnica, što je slave i nagrađuju ili kod nas je stimuliraju. Ali ona objektivno sa suverenom hrvatskom državom…’, pričao je Vidmarović kada ga je voditelj prekinuo prihvativši huškačku igru: ‘Isto kao i Vedrana Rudan, ona nije etnički Hrvatica, a svugdje se prijavljuje kao Hrvatica koja pljuje Hrvatsku.’

‘Kune su im dobre, ali kad izgovoriš kune onda kažu da su ustaške. To su ti dvosmisleni ljudi bez karaktera koji podilaze režimu iz pekunijarnih razloga’, zaključio je Đuro Vidmarović.

Brojanje krvnih zrnaca dviju književnica bilo je dobro zagrijavanje za nastavak priče o tjedniku kojeg čitate.

‘Je l’ čitate te Novosti, glasilo Srpskog narodnog vijeća?’ upitao je voditelj gosta.

‘Ne trudim se’, odgovorio je mirno Vidmarović.

‘Dobili su tri milijuna i 800 tisuća kuna, a 250 tisuća dobio je njihov podlistak Privrednik, što su otprilike najskuplje novine na svijetu. Kako to komentirate?’ nije se dao omesti šaljivdžija voditelj.

‘Da li je tim novcima bilo što dobro učinjeno srpskoj nacionalnoj manjini?’ zapitao se naizgled ozbiljno Vidmarović pa nastavio: ‘Da li su pomogli obnovi školstva i zaposlenja u srpskim selima? Nisu. Oni ne štite interese svoje manjine nego se upliću u politiku hrvatske države na negativan način. One štetu čine upravo hrvatsko-srpskim odnosima.’

‘Možemo li to nazvati neprijateljskom promidžbom o državnom trošku?’ zapitao se voditelj Stjepandić.

Prijenos njegovog dijaloga s Vidmarovićem ovdje prekidamo, zabilježili smo dovoljno da bismo ukazali i na ovaj primjer nacionalističkog huškanja u bespućima internetske kanalizacije.