>

novosti logo

Kronika Kronika

Ima nas pedeset milijuna

Inicijativu ‘Milijun potpisa za raznolikost u Europi’ potpisalo je preko 1,2 milijuna osoba. Cilj je viši standard zaštite za građane EU-a koji su manjina, a kojih je pedesetak milijuna

Sudeći po konačnim podacima o broju potpisa u Hrvatskoj i ostalim članicama EU-a, akcija prikupljanja potpisa za MSPI, manjinsku inicijativu SafePack koja se vodi pod geslom ‘Niste sami. Milijun potpisa za raznolikost u Europi’, pokazala se vrlo uspješnom – potpisalo ju je preko 1,2 milijuna osoba.

Prakse manjinske zaštite razlikuju se od članice do članice eu-a, a inicijativa Minority SafePack potiče Uniju da ih ujednači te da promovira više standarde zaštite manjina

Inicijativu kojom se nastoji ostvariti formaliziranje prava jezičnih i nacionalnih manjina i očuvanje njihove raznolikosti u Europi pokrenula je Federalistička unija europskih narodnih grupa (FUEN), manjinska krovna organizacija s devedesetak članica u europskim zemljama koja se bavi zaštitom, promocijom identiteta, jezika, kulture, prava i tradicija etničkih grupa i nacionalnih manjina.

- Europska unija je pokrenula ovu građansku inicijativu kako bi se potaknulo uključivanje građana u europsku politiku. Naime, Uniji se često prigovara da je odmaknuta od građana i da predstavlja samo birokraciju i političare. Međutim, građanska inicijativa omogućuje da se neko pitanje obavezno mora razmatrati u EU-tijelima ako se za njega prikupi milijun potpisa u cijeloj zajednici, a da se pritom u najmanje sedam članica prikupi dovoljno potpisa s obzirom na njihovu veličinu. Primjerice, za Hrvatsku to iznosi 8.250 potpisa, jer je približno toliki udio hrvatskih građana na milijun EU-ovih – tumači sveučilišni profesor Dejan Jović, uključen u više projekata srpske zajednice u Hrvatskoj.

Spomenutom manjinskom inicijativom, otvorenom za potpisivanje od 3. aprila prošle do 2. aprila ove godine, Uniji se predlaže da više poradi na zaštiti identiteta, prava i kultura manjinskih zajednica u cijeloj Europi. Prakse manjinske zaštite razlikuju se od članice do članice, a tom se inicijativom potiče da ih se ujednači i da se promoviraju viši standardi zaštite za sve građane EU-a koji su manjina, a kojih je pedesetak milijuna. To se odnosi i na države kandidatkinje za članstvo. Želi se zaštititi pravo na upotrebu manjinskih jezika, pravo na obrazovanje na tim jezicima, kao i mogućnost financiranja manjina iz EU-fondova, no najvažnije je da se hoće postići više u borbi protiv nejednakosti i diskriminacije te za ravnopravnost manjina. Nakon sređivanja podataka, Europska će komisija pozvati inicijatore na razgovor, kako bi se vidjelo na kakav se način može postići ono što se kroz MSPI traži.

- Nema jamstva da će Komisija predložiti neke konkretne mjere: to što će se nakraju promijeniti, zavisi od sposobnosti onih koji će inicijativu prezentirati i od omjera političkih snaga unutar Unije. Ali teško je ignorirati milijun građana iz većeg broja EU-članica - smatra Jović.

- Za manjine u Hrvatskoj bilo bi važno da ovim putem dobiju još jednu razinu zaštite svojih prava. Ulazak u EU za manjine je značio mogućnost da ostvare i ona prava koja im njihove države nisu uvijek bile spremne jamčiti, ali su na njih pristajale radi ulaska u Uniju. Isto tako, kako je Hrvatska jedna od deset zemalja u kojima je prikupljeno dovoljno potpisa, otvaraju se mogućnosti našim manjinskim organizacijama da imaju veću ulogu u formuliranju europskih manjinskih politika preko FUEN-a – dodao je naš sugovornik.

- Prema najnovijim podacima, u Hrvatskoj je ukupno prikupljeno 18.884 potpisa, što je bar dva puta više od početke kvote. Od toga je 11.500 potpisa prikupljeno preko SNV-a – kazala nam je Emina Đurašević, koordinatorica ove akcije u srpskoj zajednici.

Od drugih manjina istaknule su se mađarska, prikupivši više od tri hiljade potpisa, te romska, s oko hiljadu njih; ostale su prikupile po nekoliko stotina potpisa. Unutar srpske zajednice u Hrvatskoj, potpisi su bili prikupljani preko županijskih VSNM-ova – najviše ih je, oko 4.500, prikupilo Vijeće Vukovarsko-srijemske županije, potom ono Osječko-baranjske, približno 1.700. Ostala srpska vijeća prikupila su po nekoliko stotina potpisa, navela je Emina.

Koordinatorica akcije podvlači da je su u EU-u potpisi prikupljani uglavnom preko interneta, dok je broj ‘papirnatih’ potpisa manji.

- Kod nas su potpisi prikupljani uglavnom tako što su se upisivali na obrasce, pa potom u centralnu bazu podataka koja se šalje na provjeru sjedištu FUEN-a u Berlinu – pojasnila je Đurašević.

Aktivisti su također kontaktirali svoje poznanike i išli, kako se kaže, od vrata do vrata: najveći je problem pritom bilo to što mnogi građani zaziru od davanja svog OIB-a. Uspjehu akcije, koja se u Lici odvijala po iznimno nepovoljnim vremenskim uvjetima, pridonijelo je što su se u nju uključile brojne nevladine, studentske organizacije, ali i pripadnici većinskog naroda.

- U Rijeci su potpisi prikupljani i javno, na tamošnjem Korzu gdje je postavljen unajmljeni štand. Neki su pojedinci radi toga vrijeđali aktiviste, ali je bilo više onih koji su dali svoj potpis i podržali akciju. Ipak, mnogima je bio problem što je uz potpis trebalo ostaviti OIB, pa bi odustali od potpisivanja inicijative - kaže Vesna Blanuša iz VSNM-a Primorsko-goranske županije, dodajući da je tim putem prikupljeno nešto više od dvije stotine od oko 400 potpisa u županiji.

U GONG-u, koji je također bio uključen u akciju, kažu da je inicijativa upravo na tragu onoga za što se sami zalažu: unapređenje političkog sustava i zaštitu raznolikosti, među kojima je manjinska.

- Manjine je potrebno štititi i proaktivno podržavati u borbi protiv diskriminacije, kako bi se takva raznolikost očuvala za generacije koje dolaze. Informacije o akciji dijelili smo i putem Facebooka, kako bi se što više ljudi upoznalo s inicijativom i procedurom prikupljanja potpisa - poručili su GONG-ovci.

Uspjeh i u drugim članicama EU

Prema podacima web stranice www.minority-safepack.eu, ukupno je prikupljeno milijun i 215.879 potpisa, od čega 771.089 putem interneta, a 444.790 putem obrazaca. ‘Kvotu’ je ispunilo 11 zemalja: pored Hrvatske, to su Bugarska, Danska, Španjolska, Mađarska, Litva, Latvija, Rumunjska, Slovačka,

Slovenija i Italija. S obzirom na to da je potreban broj potpisa prikupilo više od zatraženih sedam članica, pribrojit će im se oni iz zemalja u kojima ih nije prikupljeno dovoljno. Tako će Njemačka podebljati popis s približno dvadesetak hiljada, a Austrija i Francuska svaka sa po devet hiljada potpisa.

1/2