U okviru Festivala povijesti Kliofest, otvorena je izložba "Naša sloboda" u predvorju knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Autor izložbe je Mario Šimunković, doktorand na doktorskom studiju Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom istraživanja "Ustaške odmazde u Zagrebu i okolici 1943. - 1945. u kulturi sjećanja".
Postavljena je povodom 80. obljetnice pobjede nad fašizmom. Na otvaranju su govorili pročelnik Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta prof.dr.sc. Ivica Šute, član Programskog odbora Kliofesta dr.sc. Damir Agičić, red.prof. i doktorand Mario Šimunković. Uz ovu, otvorena je i izložba "Između slave i zaborava: Lea Deutsch – čudo od djeteta i žrtva Holokausta".
Na izložbi su prikazane fotografije i kratke biografije deset Zagrepčana i Zagrepčanki, ilegalaca i ilegalki, koji su obješeni u ustaškim odmazdama u Zagrebu i okolici između 1943. i 1945. godine.
Na žrtve odmazdi ostalo je sačuvano i sjećanje unutar obitelji: potomaka, bračnih drugova, braće, sestara, roditelja i rodbine. To sjećanje preneseno je u nekim slučajevima na nove generacije u kojima potomci i šira rodbina čuvaju uspomenu na članove svoje obitelji koje su bile žrtve odmazda.
"Fotografija ima veliku važnost u čuvanju sjećanja na bilo koju osobu koja je ubijena u ratu jer služi kao vizualni podsjetnik na njezin život, identitet, ali i vrijednosti za koje se zalagala. Svaka sačuvana fotografija nije 'samo fotografija', već emotivna veza s prošlošću, koja je omogućila obitelji i prijateljima da se prisjete osobe kakva je bila – njezinog osmijeha, pogleda, trenutaka sreće i značaja koji je imala u životima drugih. U ratnim okolnostima, kada se životi gube naglo i nasilno, fotografija je često postajala jedini preostali trag postojanja voljene osobe. Ona je pomagala u procesu tugovanja i pružala utjehu", poručuje autor izložbe.
Fotografije stradalih u odmazdama danas imaju širu društvenu i povijesnu ulogu. Služe kao svjedočanstvo o ratnim zločinima, nepravdi i potrebi za sjećanjem kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih tragedija. Zato su na izložbi prikazane fotografije osoba stradalih u odmazdama iz privatnih albuma potomaka žrtava i potomaka obitelji žrtava (uz iznimku koja se odnosi na fotografiju bivšeg studenta Filozofskog fakulteta Borisa Mikuša). Autor se nada da će ova izložba biti poticaj da svjetlo dana ugledaju i fotografije ostalih žrtava stradalih u odmazdama koje se čuvaju u obiteljskim arhivima.
Naziv je odabran je po pjesmi Ivana Gorana Kovačića "Naša sloboda" kao podsjetnik da je sloboda krvavo izborena uz velike žrtve. Slobodu nitko nije darovao već su se partizanke i partizani, ali i ilegalci u gradovima i na okupiranim područjima pod vodstvom Komunističke partije i Josipa Broza Tita sami za nju izborili, poručuje Šimunković, koji je inače jedan od autora knjige "Masakr nad Romima i Sintima u Hrastini 1945. godine".
Izložba je otvorena do subote 17.5.2025, a ulaz je slobodan.
