>

novosti logo

Društvo Društvo

Kako je Škoro slavio Tita i štafetu

Današnji vođa Domovinskog pokreta Miroslav Škoro bio je 1986. među biranim glazbenicima koji su dali svoj doprinos veličanju kulta druga Tita na velikom osječkom dočeku Štafete mladosti. ‘Iz disko-kluba odzvanja pjesma ‘Računajte na nas’. U kino dvorani vrti se film o Štafeti, Bošku Buhi. Atmosfera noći uz štafetu koja će se dugo pamtiti raste’, izvještavao je Glas Slavonije

Sredinom 1980-ih vođa Domovinskog pokreta Miroslav Škoro nastupao je na priredbama čiji je glavni cilj bio njegovanje kulta ličnosti Josipa Broza Tita, uz slavljenje Jugoslavije i socijalizma. U raznim je prigodama 1983., 1984. i 1986. godine zabavljao uzvanike na dodjeli diploma Političke škole socijalističke omladine, kao i dodjeli nagrada za njihovo društveno-političko trudbeništvo. Škoro je svirao polaznicima Jugoslavenske narodne armije i sudionicima omladinske radne akcije u Osijeku. Vrhunac njegove karijerne faze jugo-animatora desio se 1986. godine, kad je nastupao u čast Štafete mladosti i samog druga Tita.

Razvidno je to iz novinskih isječaka koje smo pronašli istražujući taj period Škorinog života. (Galeriji s isječcima možete pristupiti klikom na Škorinu fotografiju uz ovaj tekst). Sadržaj lokalnih osječkih medija u značajnom je raskoraku s biografijom koju Škoro nastoji prezentirati javnosti uoči aktualnih izbora.

Škoro je sredinom 1980-ih bio predsjednik Komisije za kulturu socijalističke omladine, nastupao je na Dan mladosti na dodjelama diploma i nagrada polaznicima omladinske Političke škole i svirao vojnicima JNA

Nakon što je prije mjesec dana Jutarnji list objavio tekst iz omladinskog časopisa Ten u kojem piše da je prvi čovjek Domovinskog pokreta sredinom osamdesetih bio predsjednik Komisije za kulturu pri Općinskom komitetu Saveza socijalističke omladine Hrvatske u Osijeku, prozvani Škoro pokušao je umanjiti efekte te činjenice. U jednom od medijskih istupa poručio je da je samo svirao gitaru 1985. godine u klubu muzičke omladine.

‘Priznajem, unaprijed da sam udisao zrak u bivšoj Jugoslaviji i to na izričiti zahtjev mojih unutarnjih organa’, pokušao je ironijom otkloniti citat iz časopisa Ten da je kao šef Komisije u lokalnoj socijalističkoj omladini bio ‘poznati društveno-politički radnik’. Sada, međutim, znamo da je gitaru svirao na priredbama posvećenima Titu i Jugoslaviji, i to više godina zaredom. Škoro je, primjerice, pripadao biranim kulturnim radnicima, glazbenicima i bendovima koji su 1986. godine nastupili u čast dolaska štafete u Osijek. Na dan održavanja manifestacije, 24. travnja 1986. godine, Glas Slavonije objavio je najavu cjelodnevnih aktivnosti povodom štafetne svečanosti.

‘Od 22 sata do 3 ujutro na rasporedu su videospotovi, video-filmovi i nastup Miroslava Škore’, obavijestio je čitatelje osječki dnevnik, navodeći potom druge bendove i popratni kulturni sadržaj koji je bio izložen u kompleksu Studentskog centra. ‘Istovremeno, u izložbenim prostorima bit će otvorene izložbe fotografija ‘Štafeta u Osijeku’, te ‘Tito – mir – nesvrstanost’. Odlazak Štafete mladosti iz Studentskog centra, u kojem će cijele noći trajati omladinsko veselje, predviđeno je za petak u 7 sati ujutro’, pisao je Glas Slavonije uz prigodni naslov: ‘Uz štafetu cijelu noć’.

Radilo se o događaju koji je za Osijek predstavljao jedan od društveno-političkih vrhunaca 1986. godine. Povod je bio značajan zato što te godine štafeta nije samo prolazila Osijekom, nego je tamo i prenoćila. Zadnji puta ovaj grad doživio je to krajem sedamdesetih godina. Noćenje štafete, ultimativnog simbola bratstva i jedinstva te izraza vjernosti Josipu Brozu Titu, predstavljalo je posebnu čast svakom mjestu u Jugoslaviji, lokalnoj partijskoj ispostavi i njenoj omladini.

Arhiva Glasa Slavonije pokazuje da je događaj organiziran mjesecima, i da je vrhunac bio predviđen opisanim svečanostima u Studentskom centru. ‘Uz štafetnu palicu cijele noći smjenjivat će se počasne straže pionira, omladine, učenika, studenata, mladih radnika, brigadista, pripadnika Jugoslavenske narodne armije’, piše Glas Slavonije, šaljući poziv svim građanima da izvjese zastave na kuće. ‘Roditelji: dopustite djeci da noć provedu u Studentskom centru – uz svoju štafetu’, tiskao je slavonski dnevnik molbu Odbora za proslavu i obilježavanje Dana mladosti općine Osijek.

Uz funkcionere Komunističke partije i lokalne glavešine JNA, štafetu na Trgu slobode svečano su dočekali pioniri, socijalistička omladina, radni ljudi i građani općine Osijek. Nakon prigodnih govora, štafeta je odnesena u Studentski centar, gdje joj je počast na pozornici odao i Miroslav Škoro, uz tamburaški sastav Slavonski bećari s kojima je godinu prije počeo surađivati. Sutradan je Glas Slavonije objavio izvještaj iz Studentskog centra. ‘Smjenjuju se nastupi KUD-ova, zvuci slavonske tamburice mijenjaju se s baladama mladih osječkih akustičara. Iz disko-kluba odzvanja pjesma ‘Računajte na nas’. U kino dvorani vrti se film o Štafeti, Bošku Buhi. Atmosfera noći uz štafetu koja će se dugo pamtiti raste’, opisuje Glas Slavonije, rezimirajući u jednoj rečenici glavnu poruku štafete u Osijeku: ‘da i dalje ostajemo dosljedni na putu najvećeg učitelja, druga Tita.’

U brojnim je prigodama tadašnji omladinski funkcioner Miroslav Škoro pokazao spremnost za davanje kulturnog doprinosa u daljnjoj izgradnji socijalističkog društva utabanim stopama Josipa Broza

Tim je putem, dakle, kročio i šef Domovinskog pokreta, premda danas tvrdi da je samo svirao gitaru u klubu muzičke omladine i tako prigodno izuzima povode svojih glazbenih avantura. Prije nekoliko dana to je ponovio u izjavi za Novu TV. ‘Kao i mnogi glazbenici u to vrijeme, nastupio sam i vodio mali tečaj gitare, nisam išao na omladinsku radnu akciju Brčko-Banovići’, rekao je Škoro, dotaknuvši se nešto konkretnije i članstva u socijalističkoj omladini. ‘Popis učenika i studenata u bivšoj Jugoslaviji je bio popis članova Saveza, nisi to mogao izabrati da budeš ili ne budeš, tako da je to jedan licemjerni pokušaj da se mene prokaže da sam ja bio nešto što nitko drugi nije bio’, dodao je.

Iako su svi bili članovi omladine, nije svatko avansirao na pozicije u njihovim strukturama. Za to je najmanje bio potreban blagoslov lokalne omladinske organizacije i pristanak kandidata, u ovom slučaju Miroslava Škore. Tadašnji predsjednik Komisije za kulturu pri Općinskom komitetu Saveza socijalističke omladine Hrvatske možda doista, kako tvrdi, nije išao na omladinsku radnu akciju Brčko-Banovići, ali je zato danima visio u kampu savezne omladinske radne akcije u Osijeku, koju su pohodili omladinci iz cijele Jugoslavije. Više naših sugovornika dobro se sjeća Miroslava Škore. ‘Često sam ga viđala u omladinskom kompleksu u Ankinom dvoru, smještenom pored Osijeka’, rekla nam je jedna svjedokinja, dodajući da je vršljao po kampu i povremeno prebirao po gitari za sve koji su bili voljni malo ga saslušati.

Radne akcije na području Osijeka odvijale su se više godina zaredom, a Škoro je ljeti tamo bio često viđen. Godine 1984. sudjelovao je i na svečanosti povodom Dana mladosti, koji se danas smatra sastavnim dijelom njegovanja kulta Josipa Broza Tita. Vrhunac toga jugoslavenskog praznika svake je godine bila štafeta, koju je Škoro ‘uspavljivao’ na onoj svečanosti 1986. godine. No taj je datum sadržavao i brojne druge rituale za simboličku inicijaciju socijalističke omladine. Ovaj je konkretni događaj iz 1984. godine organizirao Općinski komitet u kojem je Škoro vodio Komisiju za kulturu. ‘Polaznicima političke škole OK SSOH Osijek podijeljene su diplome, a potom je izveden prigodan kulturno-umjetnički program u kojem su sudjelovali Miroslav Škoro, zbor Jovan i Milena Radivojević i KUD Biseri Slavonije’, stoji u tekstu omladinskog lista Ten. Na istom događaju na kojem je nastupio u čast polaznika lokalne Političke škole, dodijeljene su i Majske nagrade mladih, i to ‘za izuzetna ostvarenja u svim oblastima rada i djelovanja mladih’. Jedna od kategorija nagrade bila je i ‘za izuzetnu aktivnost u društveno-političkoj i samoupravnoj djelatnosti’.

Godinu poslije, u travnju 1985., objavljen je i onaj razgovor sa Škorom u listu Ten. Pored informacije da je bio ‘poznati društveno-politički radnik’ tamo je pisalo i da je najmanje jednom nastupao za mlade vojnike povodom Dana Jugoslavenske narodne armije, iz koje je Škoro svojevremeno izašao s činom desetara.

Perspektivni mladić iz Osijeka isticao se, dakle, i u vojnoj i u civilnoj oblasti jugoslavenskog društva. Kao i u slučaju socijalističke omladine u kojoj su birani pojedinci imenovani na pozicije, svatko je išao u JNA, ali iz nje nisu svi otpravljani s kaplarskim čvarcima na uniformi. Poznato je da vojnu obuku uz pohvale za službu u vidu čina nije iskoristio početkom devedesetih kada je u Hrvatskoj izbio rat. Umjesto toga, otišao je preko oceana u potrazi za glazbenom karijerom. Sada znamo i kojim je povodima brusio zanat, bez obzira na određenu nezahvalnost današnjeg Škore. Taj čovjek, koji je bio funkcioner socijalističke omladine i nastupao u čast Titu 1986. godine, nedavno je izjavio da je 1989. godine napustio Jugoslaviju zato što nije mogao živjeti u takvom društveno-političkom sustavu.

Radi se, ukratko, o lijepoj biografiji socijalističkog omladinca, koja se u jednom trenutku našla negdje između izložbe ‘Tito – mir – nesvrstanost’, pjesme ‘Računajte na nas’ i filma o Bošku Buhi. U toj i drugim prigodama Škoro je pokazao spremnost za davanje kulturnog doprinosa u daljnjoj izgradnji socijalističkog društva utabanim stopama Josipa Broza. Osim što je bio na funkciji u omladini, kreirao je muzičku podlogu događajima na kojima se glorificirao doživotni jugoslavenski predsjednik i na kojima se mladež diplomama, nagradama i svečanostima oblikovala u duhu tadašnjeg režima.

Po kriterijima ekipe s liste Domovinskog pokreta koja reži na svaki spomen bivše države i nameće lustraciju kao nultu točku budućeg prosperiteta u Hrvatskoj, Škoro je svojevoljno sudjelovao u trovanju mladih Hrvata zločinačkom ideologijom i pjevao u čast masovnom ubojici. Kad bi se spomenute biografske crtice proširile na kriterije većine drugih političkih opcija, nastao bi i ponešto drugačiji kontekst za Škorinu besmislenu izjavu prema kojoj je svečani početak Europske prijestolnice kulture u Rijeci bio ‘komunistički dernek’. Takvi su derneci, naime, bili događaji na kojima je Škoro godinama tamburao.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
1/6