U okviru EU projekta u Termama Tuhelj od 25. do 27. aprila održan je Kamp mladih namijenjen studentima iz Italije, Hrvatske i Slovenije.

- Program je bio vrlo bogat i ispunjen sadržajem tijekom sva tri dana što su studenti bili tamo, od radionica i predavanja profesora iz sve tri zemlje, sve do obilaska Klanjca i Kumrovca te projekcije filma "Šume, šume". Na završnoj evaluacijskoj radionici studenti su sami sebe intervjuirali o iskustvima na kampu, problemima u svojim zemljama, ali i onome što su naučili na školi demokracije u okviru projekta - rekao nam je koordinator Marin Korman nakon skupa.

Od 32 polaznika, 25 je bilo studenata/ica starosti od 20 do 25 godina, uz predstavnike organizatora i profesora predavača - Hrvoja Klasića i Miljenka Hajdarovića iz Hrvatske, Ljubice Jelušič i Boruta Klabjana iz Slovenije te Federica Tenca Montinija iz Italije. U radu kampa učestvovala je i Vesna Teršelič, čelnica Documente koja je bila partnerska udruga nositelja projekta iz Hrvatske.

Učesnici kampa iz sve tri zemlje su upozoravali na rast ekstremne desnice u svojim zemljama, kao i na činjenicu da se uloga žrtve sagledava drugačije s obzirom koju stranu političkog spektra se pita, umjesto da se usuglašava u javnom diskursu.

Studentima iz Hrvatske je bilo iznimno zanimljivo čuti kako je tokom 90-ih uništen ogroman broj spomenika i spomen obilježja iz perioda NOB-a te kako se u hrvatskom školskom sustavu, ali i u društvu, kao i za vrijeme Jugoslavije, općenito prihvaća samo jedna istina o proteklim ratovima, sve zavisno kojoj strani se pripada, a da se potpuno odbacuju ili zanemaruju argumenti druge strane.

U Sloveniji se nametnulo pitanje memorijalizacije i odnosa lokalnih vlasti najprije prema spomenicima, a onda i predstavnicima antifašističkih udruga. Studenti i profesori ukazali su na, blago rečeno, neadekvatno obrazovanje mlađih generacija u tom pogledu, kao i sve veći broj revizionista u Sloveniji, pogotovo zadnjih nekoliko godina.

Što se tiče Italije, govorilo se opetovanom prisvajanju slavenskih krajeva od strane najviših predstavnika vlasti, manjku volje da se Italija obračuna sa svojom fašističkom prošlošću na svrsishodan način. ali i razrješenje Tršćanskog pitanja nakon 1945. i pravnih posljedica koje je taj period vukao za sobom.

- Svi su se složili kako bi trebalo potaknuti slobodan javni diskurs te veći naglasak staviti na poticanje antifašističkih vrijednosti kao temelja moderne Europe i njezine baštine, ali na suvremen način s kojim bi se potaklo što veći broj mladih da sudjeluju i obrazuju se o pitanjima od ključne važnosti za svaku pojedinačnu zemlju, s ciljem odavanja počasti i poštovanja prema svim žrtvama proteklog stoljeća - kazao je Korman, ističući da su studenti bili vrlo zadovoljni ukupnim programom uz očekivanje da će biti prilike da se nešto slično napravi u Sloveniji ili Italiji.

Projekt se privodi kraju pa će tokom juna u Sloveniji biti održan završni okrugli stol na kojem će biti predstavljena studentska istraživanja. Do kraja avgusta održat će se nekoliko online radionica u sklopu online kampanje, kojom je cilj pokušati doći do što većeg broja mladih ljudi.

- Svakako se mogu očekivati slične akcije i projekti i u budućnosti. Poučeni prethodnim iskustvom i izvrsnom suradnjom s našim partnerima, to će svakako biti jedan od glavnih programskih ciljeva udruge tokom 2026., ali i svih godina poslije, uz nadu da će naš angažman i rad bar malo pridonijeti poboljšanju društvenih odnosa u našim zemljama - zaključio je Korman.