Prije godinu dana nacionalni stožer uživao je gotovo bezuvjetno povjerenje građana, a mediji su izvještavali o crtežu osmogodišnjeg dječaka na kojem su prikazani junaci Davor, Alemka, Kruno i Vili. Potonji, nacrtan kao Superman, bio je, dakako, Vili Beroš, koji je netom prije izbijanja epidemije koronavirusa u Hrvatskoj preuzeo Ministarstvo zdravstva od Milana Kujundžića, smijenjenog nakon niza afera. No do danas je Beroševo odijelo superjunaka izblijedjelo, a dugogodišnji problemi resora koji vodi ponovno su izašli na vidjelo. SDP predvodi inicijativu za njegov opoziv u Saboru, a Povjerenstvo za sukob interesa otvorilo je predmet zbog medijskih otkrića o mogućem pogodovanju prilikom izrade neuspjele platforme Cijepise.

Berošev put do negativca počeo je puno prije afere sa stranicom Cijepise, zbrke u organizaciji cijepljenja, problema s isporukom lijekova i neprovođenja reformi u zdravstvu, što mu se trenutno stavlja na teret. Povjerenje u Nacionalni stožer civilne zaštite i samog ministra zdravstva počelo je opadati s nedosljednošću u provođenju epidemioloških mjera, pri čemu su favorizirane potrebe vladajućih, ali i Crkve, kao što je bilo s procesijom na Hvaru u travnju prošle godine ili predizbornim skupovima u srpnju. Tijekom ljeta u medijima se pojavila i fotografija ministra s pjevačicom Ninom Badrić nakon njenog nastupa na proslavi koja je postala žarištem koronavirusa, a s novim valom epidemije nastavile su se nedosljednosti, primjerice s Kolonom sjećanja. Kada je stiglo cjepivo, raznorazni moćnici su se cijepili preko reda, za što nitko nije sankcioniran, a cijepljenje stanovništva provodi se kaotično, uz krah informatičkog sustava i masovne gužve.

Potrebno je utvrditi ne samo sukob interesa, nego i koja je realna cijena tog softvera, odnosno koliko smo to preplatili – kaže Sandra Benčić

Saborska zastupnica lijevo-zelene koalicije Sandra Benčić tvrdi da sustava cijepljena zapravo nema, a posebno je smeta što su zanemarene određene prioritetne skupine, dok su se saborski zastupnici cijepili prije tri mjeseca, kada se već znalo da će doći do nestašice.

- Pravi sustav bi bio onaj koji bi postavio strateški važne grupe radnika i radnica, pa bi nakon zdravstvenih i onih zaposlenih u domovima za starije na red došli radnice i radnici u trgovinama, obrazovanju, javnom prijevozu i drugim sektorima koji nas održavaju u koliko-toliko normalnom životu - kaže Benčić i dodaje da se radi o klasičnom HDZ-ovom modelu upravljanja gdje se problemi rješavaju onda kada se pojave, bez promišljanja, ali uz nastojanje da se izvuče novac gdje se može.

Pritom je aludirala na otkriće novinara da je posao izrade platforme Cijepise i prilagodbe informacijskog sustava, uz sumnjive visine troškova, dodijeljen Beroševom poznaniku Vinku Kojundžiću, čija je tvrtka od 2018., kada je Beroš bio pomoćnik ministra zdravstva, počela u većoj mjeri surađivati s tim resorom.

Sandra Benčić kaže da su koruptivni rizici u javnim nabavama česti u IT sektoru te da to nije specifičnost u ovom slučaju. Podsjeća da je to bila ustaljena praksa u Gradu Zagrebu, gdje su javne nabave krajnje nekonkurentne, a na natječaje se javlja samo po jedna tvrtka, zbog čega dolazi do velikog gubitka javnog novca, kako je pokazala jedna analiza koju je radila s Centrom za mirovne studije.

- Posebno je problematično to što je teško procijeniti radi li se o pranju novca - kaže Benčić, navodeći da je o platformi Cijepise razgovarala s nekoliko programera koji su se nasmijali ugovorenoj cijeni jer tvrde da je riječ o vrlo jednostavnom kodu.

- Potrebno je utvrditi ne samo sukob interesa, nego i koja je realna cijena tog softvera, odnosno koliko smo to preplatili - dodaje Benčić.

Mediji su ovih dana objavili i kako je Ministarstvo zdravstva dodijelilo posao za IT sustav bolnica vrijedan 3,3, milijuna kuna nepoznatoj tvrtki Navada, koja se ranije bavila cvjetnim dekoracijama, a nakon toga je Ministarstvo poništilo natječaj na koji se bila javila samo novoosnovana tvrtka bivšeg HDZ-ovog ministra zdravstva Nevena Ljubičića. No Beroša ne muče samo te afere. Početkom mjeseca zdravstvo se našlo u problemima povodom obustave isporuke lijekova zbog duga prema veledrogerijama većeg od šest milijardi kuna. Nakon što je dogovoren otplatni plan, ministar financija Zdravko Marić na saborskom Odboru za zdravstvo oštro je govorio o dugovima tog resora, a Beroš je spomenuo da je prijedlog stabilizacije sustava i reformi na premijerovom stolu te da će se tome pristupiti nakon lokalnih izbora, čime je izazvao ograđivanje premijera Andreja Plenkovića.

Kakva je ministrova sudbina još se ne zna, a nitko ne zna ni kako je reformama moguće istovremeno smanjiti nagomilane dugove i poboljšati ionako nepovoljne uvjete za zdravstvene radnike i pacijente.

- Zdravstveni sustav nije transformiran 30 godina, pa bi ga trebalo reformirati sada usred koronakrize, kada zdravstvo funkcionira na potpuno kaotičan način, a država nije sposobna upravljati pandemijom - ironično komentira Sandra Benčić, koja smatra da se tim najavama vjerojatno ponovno hoće loviti u mutnom i progurati određena rješenja koja neće biti na tragu jednakog pristupa zdravlju svih građana Hrvatske.

To bi, dodaje, trebala biti osnova svake reforme, ali to ne ide bez većih ulaganja u zdravstvo. Prema podacima Eurostata, Hrvatska je s 862 eura po stanovniku na europskom dnu po izdvajanjima za zdravstvo. EU prosjek je 2982 eura.

- Moramo ujednačiti i razinu zdravstvene skrbi u različitim dijelovima Hrvatske, analizirati mogućnosti racionalizacije, primjerice u nabavci lijekova, posebice onih skupljih, koje bismo trebali nabavljati zajedno s nekoliko drugih članica EU-a. Treba proširiti bazu onih koji izdvajaju za zdravstvo i uvesti progresivno izdvajanje - smatra Benčić.

Da su potrebna veća ulaganja drži i Ana Bobinac, voditeljica Centra za ekonomiku zdravstva i farmakoekonomiku Ekonomskog fakulteta u Rijeci.

- Troškovi zdravstva rastu i zbog uzroka na strani ponude i onih na strani potražnje za zdravstvenom skrbi. Dosad su se rastući troškovi zdravstva financirali više-manje povećanjem deficita. Ako želimo da građani participiraju u financiranju sve većih troškova zdravstva, što mislim da je dobra ideja, trebamo to uvjetovati reformama koje će dovesti do boljih ishoda liječenja, jednakosti pristupa kvalitetnom liječenju, većem zadovoljstvu građana te boljoj kontroli troškova - kaže Ana Bobinac, dodajući da povećano davanje za zdravstvo ne treba biti samo puko prikupljanje novca na politički najbezbolniji način.

- O reformi zdravstva se govori godinama, no vizije nema. Kada se o reformama ipak bude ozbiljno razmišljalo, trebat će krenuti dio po dio, izabrati bitke u koje ćemo ući te jasno identificirati one koje ćemo ostaviti za kasnije. Pritom ne treba zaboraviti da dijelovi zdravstva funkcioniraju po principu spojenih posuda i svaka promjena u jednom dijelu odrazit će se i na ostale - tvrdi Bobinac, upozoravajući da će reforme biti suočene s velikim otporima jer nekima odgovaraju stanje fiskalne neodgovornosti i sadašnja kriza upravljanja.