DRUŠTVENE MREŽE; pojam koji se u sociološkoj tradiciji pojavljuje već s krajem 19. i početkom 20. stoljeća sa svrhom označavanja razgranate i guste međupovezanosti najrazličitijih društvenih aktera (pojedinaca, skupina, institucija…) te ukazivanja na važnost njihovih interakcija – kako na mikro, tako i na makrorazinama – u procesima kreiranja društvene zbilje.
Iako širok i sveobuhvatan, ovaj se termin danas najčešće odnosi na principe međuljudskog komuniciranja i povezivanja, ali i vrlo profitabilnog poslovanja, omogućenog efikasnom primjenom i upotrebom novomedijskih, kompjutorsko-digitalnih platformi, pa mu iz tih razloga i pristupamo na takav način. Kao svojevrstan simbolički i praktični početak epohe medijskih društvenih mreža tretira se 2003., odnosno začeci tzv. web 2.0 paradigme, a ona se u najkraćem definira kao internet baziran na ‘korisnički generiranom sadržaju’. Riječ je o internetu tada ‘nove digitalne generacije’ čime je inaugurirana logika ‘korisničkog suvereniteta’ – modela u kojemu internetski korisnik postaje kako potrošač, tako istovremeno i proizvođač sadržaja koji konzumira – formatirajući time identitet što se u nešto novijim teorijama i istraživanjima potrošačkog društva imenuje protrošač (eng.: prosumer; ujedno proizvodnja i potrošnja). No društvene su mreže, znamo to, jedna od najprofitabilnijih suvremenih industrija koja posluje s vrlo utrživom sirovinom današnjice – osobnom informacijom. Stoga je uputno fenomene društvenih mreža analizirati ne samo u kontekstu intrigantnih socio-kulturnih specifičnosti 21. stoljeća, već i kao vrlo bitne institucionalne, ekonomsko-političke, propagandno-marketinške markere naše epohe. Jedino ćemo se takvim pristupom približiti sveobuhvatnijem kritičkom razumijevanju jako unosnog – sagledano iz poslovne perspektive – modela trženja precizno selektiranih, personaliziranih, obrađenih (primjerice sofisticiranim softversko-kompjutorskim sistemom Cambridge Analytica koji je u međuvremenu zbog loše reputacije preimenovan u Emerdata) i potom ekonomiji oglašavanja isporučenih/prodanih osobnih podataka stotina milijuna korisnika što ih divovske megakorporacije (Facebook, Twitter, Instagram…), pod etiketom društvenih mreža, imaju u svome posjedu te u ogromnim megabajt količinama akumuliraju svake sekunde.
Politički aspekt društvenih mreža posebice je došao do izražaja s tzv. aferom Facebook u proljeće 2018. u kontekstu američkih predsjedničkih izbora 2017., a cijela je priča rezultirala geopolitičkim napetostima (brojne optužbe da je ruska obavještajna služba koordinirala ovu operaciju).
