Mlada specijalizantica hematologije iz Županijske bolnice Čakovec K. P. počinila je u Zagrebu samoubojstvo samo dan nakon što je članica obitelji jednog pacijenta na Facebooku objavila kritiku na njezin rad. U objavi je liječnici navedeno puno ime i prezime, nakon čega je na društvenoj mreži bila izvrgnuta cijelom nizu komentara koji potvrđuju ili dopunjuju iskustvo autorice posta.
Da smrt nije nastupila prirodno, Novostima je potvrđeno iz Policijske uprave zagrebačke. "U vezi događaja iz Vašeg upita ističemo kako su policijski službenici poduzetim mjerama i radnjama utvrdili kako se radi o samoubojstvu", stoji u odgovoru, uz upozorenje da izvještavanje javnosti o ovakvim slučajevima dovodi do porasta broja samoubojstava. Novosti su se na objavu ove informacije odlučile zbog načina na koji su liječničke i zdravstvene institucije reagirale na tragediju, ali i zbog problema progona informacijama koje se preko društvenih mreža dijele bez profesionalne obrade i etičkih ograničenja koja se podrazumijevaju u novinarskoj profesiji.
Kronologija počinje na Božić prošle godine, kada je liječnica, prema navodima autorice FB posta, na kućno liječenje otpustila terminalno bolesnog pacijenta. Svoje je iskustvo članica obitelji preminulog pacijenta odlučila podijeliti s članstvom FB grupe Čakovčanke i Čakovčanci, pa je prošli četvrtak sastavila i editirala objavu u kojoj detaljno opisuje komunikaciju i postupanje mlade specijalizantice koja je dežurala na hitnom prijemu. Grupa broji preko 30 tisuća članova, a ovaj je status imao izniman doseg – vidjelo ga je preko 20 tisuća članova, od kojih je preko tisuću reagiralo na sadržaj. Neki su opisivali vlastite dojmove o istoj liječnici, a neki su komentirali hrvatsko zdravstvo općenito ili neke druge liječnike. Ogorčenost na hrvatsko zdravstvo je raširena i razumljiva, a sam tekst pritužbe nije sadržavao ništa izvan okvira onoga što svakodnevno čujemo o situaciji u bolnicama. Jedini je problem u tome što je javno objavljeno ime i prezime liječnice, a da informacija nije profesionalno obrađena i provjerena.
Autorica statusa istu je pritužbu uputila i bolnici. Nakon što je priča prošli četvrtak objavljena, ravnatelj ŽB Čakovec dr. Igor Šegović je, prema izjavi za Novosti, promptno reagirao, sazvavši sastanak s ključnim liječničkim udrugama već za idući utorak.
- Čim sam doznao da žalba stoji na FB-u s punim imenom i prezimenom kolegice, pozvao sam udruge na sastanak u idući utorak kako bismo dogovorili kako rješavati takve situacije. Međutim, kolega koji je trebao dežurati s preminulom liječnicom u subotu je javio da nije došla na posao, a onda je stigla i tragična vijest. Stoga sam udruge pozvao da sastanak održimo prije utorka, već u nedjelju, iako ne mogu tvrditi da su ova dva događaja povezana - izjavio nam je ravnatelj prije nego što je policija potvrdila da je liječnica izvršila samoubojstvo.
Nakon tog sastanka, u lokalne Međimurske novine uprava bolnice poslala je dužu objavu u kojoj se osuđuje "gruba povreda privatnosti objavama na društvenim medijima kao i pisanje pritužbi na za to neprimjerena mjesta". "Ogorčeni smo napadima na liječnike temeljenima na neprovjerenim informacijama", objavili su nakon sastanka. Ovome su se pridružili i predstavnici Hrvatske liječničke komore (HLK), Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ), Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS), Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL), Inicijativa mladih liječnika Hrvatske i Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), koji su bili na sastanku i "najoštrije osudili praksu poimeničnog prozivanja liječnika i liječnica na društvenim mrežama".
Na pitanje Novosti zašto je bolnica održala hitan sastanak prije nego što se znao uzrok smrti i time usmjerila pažnju javnosti prema tada još neprovjerenoj informaciji o suicidu, Šegović je za Novosti izjavio da je status bio dovoljan razlog da se organizira sastanak.
- Naša je bolnica potpuno transparentna u odnosu na pritužbe pacijenata. Imamo svoje interne mehanizme provjere činjenica i odgovora na žalbe, a ako pacijent nije zadovoljan, upućujemo ga na Ministarstvo zdravstva i povjerenstva za zaštitu prava pacijenata. Zaobilaženje procedura i javno diskreditiranje liječnika je bio povod da se o tom problemu razgovara s liječničkim udrugama - kazao je.
Daniel Hampamer, administrator grupe Čakovčanke i Čakovčanci, šokiran je događajima i intenzivno preispituje svoju odgovornost, premda je jasno da nema nikakvu ulogu u tragediji.
- Neopisivo mi je žao zbog svega. Činjenica je da grupa ima preko 30 tisuća pratitelja i da sam ja jedini administrator. Često me prozivaju da sam preoštar i da brišem i one objave koje bi prošle u mnogim drugim grupama, no to ne znači da mogu 24 sata držati pod kontrolom baš sve što ljudi tamo pišu - rekao je za Novosti.
Ovo je treći slučaj u kratkom vremenu da je izvrgavanje ruglu ili kritici na društvenim mrežama povezano sa suicidom. Mladić iz Laktaša oduzeo si je život prošle godine nakon objave videa s razgovora za posao, a mjesec dana kasnije ubila se mlada žena koja je snimljena kako mokri skrivena iza automobila, nakon čega je snimak objavljen na jednoj društvenoj mreži. Ni u jednom od tih slučajeva ne može se tvrditi da je javno objavljivanje nečijeg identiteta u negativnom kontekstu jedini uzrok tragedije, no činjenica da su društvene mreže toksične i raširenost digitalne agresije predstavljaju ozbiljan problem.
Profesorica psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu dr. Nataša Jokić Begić bavi se temom interneta i mentalnog zdravlja i na zadnji slučaj gleda iz dva ugla.
- S jedne je strane internet poželjan oblik korektiva ljudskog ponašanja i tome se treba prilagoditi. Očekivati isključivo blage reakcije je romantičarsko i nerealno očekivanje koje može uzrokovati znatne količine stresa. Živimo, nažalost, u grubom vremenu u kojem svatko o svakome može imati mišljenje i javno ga iznositi. Liječnici svakako spadaju u one o kojima po raznim forumima često nalazimo komentare, što je i očekivano jer je malo tko zadovoljan stanjem zdravstvenog sustava. Sama liječnička profesija je iznimno stresna, a kada joj se pridodaju komentari na društvenim mrežama, postaje još stresnija. Stoga čudi činjenica da Ministarstvo zdravstva sustavno ne reagira na sve izvore stresa u liječničkoj profesiji i ne poziva na organiziranu stručnu pomoć. To nisu činili čak ni u vrijeme pandemije, iako su rezultati tadašnjih istraživanja provedenih i kod nas i u svijetu upućivali na potrebu pružanja psihološke skrbi liječnicima - kaže Jokić Begić.
Tvrtke koje se brinu o psihičkom zdravlju svojih zaposlenika, poput Ikee ili Lidla, to redovito čine, a zdravstveni sustav, čiji su zaposlenici stalno pod naponom i gdje se ljudi nagledaju smrti u kratkom vremenu, izgleda da tu pomoć nikada ne treba. Nažalost, čini se da je stigma koja se veže uz psihičke poremećaje najprisutnija upravo među zdravstvenim djelatnicima.
- Poznato je da je u doba COVID pandemije dvoje ili troje liječnika počinilo samoubojstvo. Mi ne znamo je li to bio burnout ili neka osobna trauma, ali znamo da se ti ljudi nisu imali kome obratiti. Također znamo, prema inozemnim istraživanjima, da su liječnici i stomatolozi jako izloženi riziku od suicida. Naša administracija takva istraživanja ne provodi - ističe Jokić Begić.
S druge strane, zakonodavac, pravna struka i medijske organizacije propuštaju upozoriti na zakonska ograničenja slobode govora na internetu.
- Sasvim je točno da mi medijski laici ne znamo koji je sadržaj na internetu utuživ i da to ne zna većina korisnika društvenih mreža. Tako ni oni koji objavljuju difamirajuće statuse ili komentare, ni mi koji smo eventualno na meti, ne znamo koja su nam prava i obaveze. Primjedba iznesena na račun ove liječnice, iako po mom sudu predstavlja subjektivan opis iskustva obitelji pacijenta, ne bi bila objavljena pod punim imenom i prezimenom da smo kao društvo medijski pismeniji. U međuvremenu, vratimo se na postavke Andrije Štampara i jednostavna rješenja. On je govorio da će pranje ruku smanjiti smrtnost novorođenčadi, dok u digitalnom dobu vrijedi da će manje toksičnog materijala na internetu i učenje empatije od najranije dobi smanjiti rizik za mentalno zdravlje svih nas - zaključuje.
Stručnjakinja za medije dr. Nada Zgrabljić Rotar tvrdi da je digitalno ogovaranje potrebno daleko odlučnije zakonski ograničiti i da je dobar normativni okvir izuzetno važan za razvoj uravnotežene javne komunikacije .
"Javna društvena komunikacija putem interneta dizajnirana je u "industriji sreće". Lako, jednostavno, zabavno, površno i neodgovorno. Društvene mreže su dio te industrije. U ljudima stvaraju lažni osjećaj moći i važnosti, što u društvu ili u obitelji, gdje smo svi nevažni i nemoćni, nije mala stvar. U toj komunikaciji bez odgovornosti i uz to anonimnoj namnožilo se i govora mržnje i dezinformacija i lažnih vijesti i verbalnog i svakog drugog nasilja. Trač i ogovaranje su u društvu uvijek bili vrlo zanimljiv usmeni žanr i teško da će ih se ljudi odreći i u novom digitalnom okružju. Potrebno je to zakonom onemogućiti ali dosljedno i daleko odlučnije. Što znači da bi društvene mreže trebalo uzimati puno ozbiljnije uvijek, a ne samo ponekad kad se pokaže što su, tvrdi Zgrabljić-Rotar.
