>

novosti logo

Luburić u samostanu

Dok se u Austriji najavljuje uvođenje zabrane korištenja ustaških simbola i to s predviđenom kaznom od četiri tisuće eura ili godinom dana zatvora, u Hrvatskoj se nesmetano veličaju ustaški zločinci. Zadnji slučaj je promocija knjige ‘Sluga domovine – život hrvatskoga viteza Vjekoslava Maksa Luburića generala Drinjanina’ Vlade Vladića o životu ovog ustaškog koljača, koja je u subotu održana u prostorijama Hrvatskog slova u Zagrebu.

Promotor knjige John Ivan Prcela, ‘dinamični 96-godišnjak’ kojemu je Luburić bio vjenčani kum, promociju je završio ustaškim pozdravom ‘Za dom spremni’, što su okupljeni pozdravili pljeskom. Iduće predstavljanje bilo je predviđeno za 10. listopada u Karlovcu, nakon mise i to ni manje ni više nego u Nacionalnom svetištu svetoga Josipa. Nakon što je oglašena najava, reagirao je predstavnik svetišta mons. Antun Sente koji je kazao da je bio prevaren, odnosno da mu je Prcela najavio da će predstaviti svoje knjige u kojima istražuje život svetog Josipa. Kada je iz medija doznao da ovaj namjerava promovirati Luburića, Sente mu je otkazao ‘svaku daljnju suradnju’. No Prcela tvrdi da je Sente znao za njegovu namjeru. Nastavak turneje na kojoj se promovira knjiga o ustaškom koljaču predviđen je za 22. listopada, nakon mise, u Galeriji Vinka Draganje u splitskom Dominikanskom samostanu, gdje očito nemaju problem s ustupanjem crkvenih prostorija promotorima ustaške ideologije.

Inače, autor knjige Vlado Vladić član je Društva hrvatskih književnika i bivši predavač na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove, poznat po tome što je svojevremeno štrajkao ispred zgrade Ministarstva obrazovanja nakon što je kao profesor vjeronauka i etike dobio otkaz u Obrtničkoj školi za osobne potrebe jer nije ispunjavao e-maticu. Na promociji, kojoj su svoj obol dali i spomenuti Prcela i nakladnik Mirko Bilić Erić, rekao je da je knjigu pisao sedam godina. Istražujući Luburićevo ubojstvo u Španjolskoj, Prcela je došao i do njegovog sina koji kao liječnik živi u Barceloni, ali ovaj je odbio svaki razgovor kazavši da se srami oca, jednog od osnivača koncentracijskog logora smrti Jasenovac, čije je djelo opjevano u pjesmi ‘Jasenovac i Gradiška Stara’ kao kući ‘Maksovih mesara’.

1/1