Kina smanjuje posudbe i kreditiranje afričkih zemalja. Prošle godine posudila im je manje od milijarde dolara, najmanje u gotovo dva desetljeća. Nedavno objavljeni podaci pokazuju i potvrđuju da Kina usporava svoju ekspanziju u Africi, posebno supsaharskoj, a koja je bila zasnovana na davanju kredita, a kineske kompanije bi zauzvrat dobivale velike infrastrukturne poslove.
Podatke je objavio Boston University's Global China Initiative, a smanjenje kineskih kredita usmjerenih prema afričkim zemljama podudara se s dužničkom krizom u koju je zapalo više afričkih zemalja (u znatnoj mjeri dužnih i Kini), ali i problemima s kojima se kineska ekonomija suočava, što zbog sporog oporavka nakon pandemije, što zbog golemih problema izazvanih napuhavanjem nekretninskog balona i pretjeranim investicijama.
Afrika je bila u fokusu predsjednika Xi Jinpinga i njegove ambiciozne Pojas i put inicijative koja nije samo namjeravala u modernoj varijanti obnoviti nekadašnji put svile nego ga produžiti prema Africi. Crni je kontinent bio objekt snažne kineske ekonomske ekspanzije, koja je poluga širenja političkog utjecaja, i u vrijeme Xijevog prethodnika Hu Jintaoa.
Kreditiranje je na vrhuncu bilo 2016. godine, čak 28,4 milijarde dolara, a otada je u padu. Prije dvije godine dodijeljeno je tek sedam pozajmica vrijednih 1,22 milijarde dolara, lani devet u ukupnom iznosu od 994 milijuna, najmanje od 2004. godine. Boston University's procjenjuje da je Kina afričkim državama posudila 170 milijardi dolara.
Afričkim zemljama kineski krediti bili su dobrodošli i mnoge su ih smatrale, koliko je to moguće, prijateljskim. Bili su to povoljni krediti za realizaciju infrastrukturnih projekata (koje bi realizirale kineske kompanije pa bi se većina novca odmah vraćala Kini plus vraćanje duga).
Zapadni kritičari, od vlada do Svjetske banke, optuživali su Kinu da afričke zemlje opterećuje dugom koji neće moći vratiti, što se u slučaju Zambije i dogodilo. No Kina je tek jedan od kreditora, prema nekim izračunima od ukupnog afričkog duga na Kinu otpada tek osam posto, prema nekim ipak više, ali jasno je da je znatan dio duga nekineskog porijekla.
Dvije glavne kineske novčarske institucije – Razvojna banka i Izvozno-uvozna banka – koje su posudile većinu kineskog kapitala Africi, preusmjerile su se na domaće tržište ne bi li pripomogle ekonomskom oporavku. Smanjenje kreditiranja zasad se tumači samo kao zastoj u kineskoj ekspanziji u Africi.
