>

novosti logo

Kronika Kronika
Piše Mirna Jasić

Manjinski zastupnik: 77 posto nasilnika – muškarci

Zbog prekršajnog djela nasilja lani je prijavljeno ukupno 11.506 osoba, među kojima je 77 posto muškaraca, što upućuje na činjenicu da je obiteljsko nasilje rodno uvjetovano. Od ukupnog broja prijavljenih nasilnika, 806 je osuđeno na bezuvjetnu kaznu zatvora

Za saborske rasprave o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić za 2017. godinu, Dragana Jeckov je u ime Kluba zastupnika SDSS-a upozorila kako je po pravobraniteljičinu Izvještaju broj pritužbi povećan na 2.685, od čega se njih 1.076 odnosi na diskriminaciju.

Od ukupno 1.018 novih predmeta koje je pravobraniteljica zaprimila, 426 je slučajeva kršenja načela ravnopravnosti spolova ili diskriminacije na osnovi spola; isto tako, 97,9 posto je pritužbi radi izravne diskriminacije, dok je 79 posto prijava stiglo od žena, a 20,4 posto od muškaraca. Najveći udio pritužbi, trideset posto, odnosi se na područje socijalne skrbi, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, 22,3 posto povezano je s ostvarivanjem radnih prava, osamnaestak s upravom, 8,5 posto s javnim informiranjem i medijima te 6,1 posto s pravosuđem.

- Zbog prekršajnog djela nasilja lani je prijavljeno ukupno 11.506 osoba, među kojima je 77 posto muškaraca, što upućuje na činjenicu da je obiteljsko nasilje rodno uvjetovano. Od ukupnog broja prijavljenih nasilnika, sedam posto njih ili 806 je osuđeno na bezuvjetnu kaznu zatvora, a ostali na novčane ili uvjetne kazne; trideset posto ih je pak oslobođeno krivnje ili su postupci obustavljeni – navela je, dodavši da djela seksualnog nasilja žene najmanje prijavljuju.

- Na jedno prijavljeno silovanje dolazi deset do 15 neprijavljenih kaznenih djela seksualnih delikata. Kaznena djela silovanja vrlo često se zbog niže zapriječenih kazni i jednostavnijeg postupka kvalificiraju kao kaznena djelo spolnog odnošaja bez pristanka te se kažnjavaju kaznom manjom od pet godina – kazala je zastupnica.

- Bez obzira na pozitivne pomake na tržištu rada, još je prisutna problematika zapošljavanja i napredovanja žena. Žene su diskriminirane osobito kod zapošljavanja i napredovanja, tj. položaja u radnom odnosu koji proizlaze kao posljedica životnih promjena koje uključuju trudnoću i majčinstvo – rekla je Jeckov.

- Žene u ruralnim područjima predstavljaju četvrtinu svjetskog stanovništva. Na globalnoj su razini u lošijem položaju u odnosu na muškarce u ruralnim područjima te žene i muškarce u gradovima; ondje su u nesrazmjerno većoj mjeri izložene siromaštvu i isključenosti. Također, veća je vjerojatnost da će žene u ruralnim područja na svim razinama biti isključene s vodećih položaja te pozicija odlučivanja. Sveprisutan je patrijarhalni društveni obrazac – kazala je SDSS-ova zastupnica, osvrnuvši se naposljetku na pripadnice nacionalnih manjina koje su višestruko diskriminirane: po rodnoj, ali i nacionalnoj i vjerskoj osnovi.

- Pripadnice nacionalnih manjina suočavaju se s predrasudama da im je mjesto u kući i da nemaju šta raditi u mjesnim odborima, vijećima ili drugim mjestima na kojima se donose političke i druge odluke važne za poboljšanje kvalitete života u njihovim sredinama. Ozbiljan im je problem govor, odnosno dijalekt, jer strahuju da će biti ismijavane uslijed toga što ne znaju dobro hrvatski. Sve ih to obeshrabruje da se aktivno uključe u društvenopolitički život manjinske zajednice, a pogotovu da politički participiraju u lokalnoj ili regionalnoj samoupravi. Među ženama postoji i mišljenje da njihova lokalna zajednica smatra da se tzv. ozbiljnijim pitanjima treba baviti netko drugi, a ti su drugi, naravno, muškarci. Zapravo, takvim se stavovima problem nedovoljne participacije žena pripadnica nacionalnih manjina samo produbljuje – zaključila je Dragana Jeckov.

Sastanak s ministricom Divjak

Saborski zastupnici Srpske demokratske stranke Milorad Pupovac i Dragana Jeckov te predsjednik Zajedničkog veća opština Srđan Jeremić sastali su se s ministricom znanosti i obrazovanja Blaženkom Divjak.

Na sastanku su razgovarali o registraciji škola i statusu voditelja nastave na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, kao i o radu Komisije za analizu problema manjinskih škola u Podunavlju, a koja traži zakonsko rješenje problema koji desetljećima izbjegavaju riješiti sve vlade. Ministrica je obećala da će se intenzivirati traženje rješenja implementacije zakona koji reguliraju registraciju škola.

1/1