Saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, na svojoj sjednici raspravljao je o pitanju ratifikacije Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Sjednica je sazvana da bi se u raspravu o Istanbulskoj konvenciji uključili ne samo saborski zastupnici, nego i predstavnici Vlade, državnih institucija nadležnih za pitanja zaštite ljudskih prava, predstavnici nevladinog sektora i civilnih udruga.
- Istanbulska konvencija daje višedimenzionalni pravni okvir za zaštitu žena od svih oblika nasilja te je potrebno vidjeti koje korake još treba poduzeti da bi se pokrenuo postupak potvrđivanja koji se već dugo čeka - rekao je Predsjednik Odbora Milorad Pupovac.
Većina nazočnih zastupnica i zastupnika apelirali su na to da ovaj međunarodni dokument, koji je Vijeće Europe usvojilo 2011. godine, a Hrvatska potpisala 2013. godine, treba što prije ratificirati u Saboru te su iznijeli mišljenja kako nema razloga za odugovlačenje potvrđivanja Konvencije, jer je to u interesu svih žena i djevojčica žrtava nasilja. Naveli su i da javnost nedovoljno ili uopće ne poznaje sadržaj Konvencije ili se on krivo tumači.
Osnovna dobrobit Konvencije jest preuzimanje odgovornosti države za zaštitu žena i djece od nasilja i općenito nasilja u obitelji. Samo u 2015. godini u Hrvatskoj je 1.375 osoba prekršajno prijavljeno radi nasilja u obitelji, od kojih 77 posto čine muškarci.
Državna tajnica u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Margareta Mađerić, iznijela je pregled aktivnosti koje je Ministarstvo poduzelo u cilju prevencije i zaštite žena žrtava nasilja pri čemu se posebno osvrnula na područja aktivnosti koje sadrži Nacionalna strategija za suzbijanje nasilja nad ženama za razdoblje od 2017. do 2022. godine, a među kojima su prevencija nasilja u obitelji, zbrinjavanje i potpora žrtvama nasilja u obitelji, psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u obitelji, izobrazba stručnjaka koji rade u području zaštite od nasilja u obitelji.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić naglasila je i važne elemente Konvencije: ‘Uvođenje pokretanja postupka po službenoj dužnosti protiv počinitelja nasilja bez obzira na to je li žrtva odbila svjedočiti ili povukla izjavu, besplatna pravna pomoć za žrtve nasilja, naknada štete žrtvama nasilja i povećanje smještajnih kapaciteta skloništa za žene’.
Sve tri Vlade od 2013. godine isticale su financijsko-materijalna sredstva kao razlog nedonošenja Zakona o ratifikaciji Istanbulske konvencije. Helena Štimac Radin, predstojnica vladinog Ureda za ravnopravnost spolova je predložila da Hrvatska Istanbulsku konvenciju potvrdi tokom svog predsjedanja Vijećem Europe koje započinje 18. svibnja 2018. godine.
Knjige i katastar – nitko s nikim
Na saborskoj raspravi o prijedlogu Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti, u ime Kluba zastupnika SDSS-a, Boris Milošević je naveo problem da zemljišne knjige u Hrvatskoj nisu usklađene sa katastrom u odnosu na stvarno stanje na terenu.
- Usklađenost katastra i zemljišnih knjiga ne prelazi 5 posto čestica, što znači da s dosadašnjim postupanjem ovaj problem nećemo riješiti ni za narednih 100 godina - rekao je Milošević i naveo da je RH nakon demokratskih promjena postala po sili zakona vlasnik jako velikog broja nekretnina, odnosno donošenjem zakonskih propisa krenula je sebe upisivati kao vlasnika. Prema podacima DORH-a, od 2009. do 2016. godine Hrvatska je uknjižena na 1,12 miliona čestica u zemljišnim knjigama.
- Država kada se upisuje u zemljišne knjige ne gleda kakva je situacija u katastru, gdje je možda u evidenciju upisana neka fizička osoba i gdje je izgrađena neka kuća. Velik dio građana nastradao je zbog ovakve prakse, jer su od gradova ili općina kupovali zemljište na kojima se nalaze njihove kuće. No ispostavilo se da to nije bilo građevinsko nego poljoprivredno zemljište i da je vlasnik RH. Sve to stvara jednu pravnu nesigurnost. Država mora imati akcijski plan, oformiti agenciju te donijeti zakon kojim bi se riješila ova situacija. I Vlada treba predložiti načine da pomogne građanima i motivira ih potporama da bi krenuli u rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na svom zemljištu. Građani zaziru od tih postupaka bojeći se sudskih troškova, a zapravo veći su problem geodetski troškovi - zaključio je Boris Milošević.
