>

novosti logo

Kronika Kronika

Manjinski zastupnik: Svakih 15 minuta jedna žena je zlostavljana

Nasilje nad ženama još je jedan od najrasprostranjenijih oblika kršenja ljudskih prava. U RH je 17,5 posto građanki pretrpjelo silovanje ili pokušaj silovanja, navodi Dragana Jeckov

U objedinjenoj saborskoj raspravi o konačnim prijedlozima izmjena i dopuna Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Dragana Jeckov iz Kluba SDSS-a podsjetila je kolege zastupnike na Međunarodni dan ljudskih prava koji se obilježava 10. prosinca, na dan kada je 1948. u Parizu potpisana Opća deklaracija UN-a o ljudskim pravima, čime su sloboda, sigurnost i jednaka prava za sve proglašeni univerzalnim ljudskim standardom.

- Nasilje nad ženama još je jedan od najrasprostranjenijih oblika kršenja ljudskih prava. U RH je svakih 15 minuta jedna žena zlostavljana, a čak je 17,5 posto građanki pretrpjelo silovanje ili pokušaj silovanja. Te činjenice podsjećaju da univerzalne vrijednosti Deklaracije još nisu općeprihvaćene i ‘osigurane’ učinkovitim institucionalnim okvirima - rekla je Jeckov, pa pojasnila da žrtve sve češće prijavljuju obiteljsko i rodno uvjetovano nasilje zato što se te teme intenzivnije provlače kroz medije, no da to još uvijek nije dovoljno, odnosno da bi kampanje protiv nasilja trebale biti i brojnije i glasnije.

- Nasilje nije privatni, nego društveni problem. Iako se događa unutar četiri zida, nadilazi privatnost i postaje problemom koji se širokoj javnosti mora u što većoj mjeri osvijestiti, da bi se znalo kako treba reagirati i da ga se nipošto ne smije zanemarivati. Stoga je nužno da pored kvalitetnih zakonskih prijedloga o sprečavanju nasilja u obitelji i nad ženama postoji i sustavna edukacija, kroz koju će se javnost senzibilizirati za tu problematiku. Valja u društvu podizati svijest da je takvo nasilje nedopustivo kršenje ljudskih prava te da kao zajednica moramo oštro i bez iznimke reagirati na nasilničko ponašanje – rekla je Jeckov, pa pozdravila Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, koji bi na snagu trebao stupiti s prvim danom 2020.

- Žao mi je što nije prihvaćen prijedlog da se krug prekršitelja zakonski proširi i na intimne partnere na koje se primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji i što se u tom smislu nije interveniralo u definiciji bliskih osoba, a što je bilo nužno u cilju dosljedne implementacije definicije nasilja u obitelji. Slično mislim i kad je riječ o sankcioniranju nasilja među partnerima adolescentske dobi; sad je bila prilika da se zakonski regulira područje ‘intimnih adolescentskih veza’, gdje bi nasilje trebalo sankcionirati kao obiteljsko nasilje, s obzirom na to da se ono događa među bliskim osobama pa ima ima sva obilježja takvog nasilja – rekla je Jeckov te na kraju svog izlaganja zaključila.

- Nasilje među mladim intimnim partnerima može uključivati fizičko, spolno i psihološko zlostavljanje. Uhođenje, kontrola i prisila mogu se događati osobno ili putem tehnologije koja je danas izrazito razvijena, pa su njezini korisnici kao potencijalne žrtve posebno ranjivi upravo zbog svoje dobi i nezrelosti. Zbog ugroženosti mladih ljudi, osobito djece koja i prije punoljetnosti stupaju u neformalne intimne i partnerske odnose bez obilježja životne zajednice te u takvim odnosima postaju žrtvama nasilja, smatram da je zakonski trebalo intervenirati i u definiciju te skupine.

Revizionisti protiv ljudskih prava

I Milorad Pupovac je svoje saborske kolege u sklopu rasprave na slobodne teme podsjetio na usvajanje Deklaracije o ljudskim pravima. Kazao je kako je taj univerzalni akt donesen nakon jednog od najstrašnijih razdoblja svjetske povijesti, Drugoga svjetskog rata, za kojeg su se događala masovna kršenja ljudskih prava, prava na život, slobodu, jednakost i bratstvo među ljudima.

- Treba nas brinuti što u našoj zemlji postoje znakovi da kultura ljudskih prava, obrazovanje za ljudska prava i politika ljudskih prava postaju sve manje važnima. Sve je više onih koji različitim oblicima historijskog revizionizma omogućuju prostor onim režimima iz Drugoga svjetskog rata koji su bili povodom donošenja Deklaracije; sve je više onih koji smatraju da su ljudi koji su činili masovne zločine u to vrijeme bili nacionalni heroji. Tako 10. aprila u Hrvatskoj nalazite crkve u kojima se služi misa za Pavelića, ali 10. decembra ne nalazite crkvu koja u svojim prostorijama obilježava Dan univerzalnih ljudskih prava. Država koja ne polazi od temeljnih ljudskih prava, od slobode, jednakosti i bratstva među ljudima te prava na rad i poštenu zaradu, teško može imati ozbiljan, prosperitetan koncept i praksu državne politike – rekao je Pupovac.

1/1