Od početka godine tim novinara Balkanske istraživačke mreže (BIRN) i drugih nezavisnih novinara radio je u šest balkanskih zemalja na prikupljanju podataka o krajnje desničarskim i ekstremističkim organizacijama. Rezultat je baza podataka, odnosno interaktivna mapa "Krajnje desničarski ekstremizam na Balkanu: Grupe, trendovi i politička podrška", predstavljena polovinom novembra u Sarajevu. Mapa okuplja podatke o 71 organizaciji. Najviše ih je u BiH (21) i u Srbiji (20). Sjeverna Makedonija ih ima 11, Kosovo osam, Crna Gora sedam, a Albanija četiri. Za svaku organizaciju navedeno je ime, broj članova, podatak o tome da li postoji zvanična registracija, u kojim državama djeluju, izvori prihoda te logo ili znakovi po kojima se raspoznaju. Tu su i podaci o ključnim članovima, eventualni sudski postupci koji se vode protiv njih ili grupe, kao i podaci o povezanosti sa drugim, sličnim grupama.

Novinarka BIRN-a, Nermina Kulogija, ističe za Novosti da je u državama u kojima su prikupljani podaci simptomatična različitost u zakonskim odredbama vezanim za simbole mržnje i desničarske organizacije "pri čemu u nekim državama one nisu ni prepoznate kao opasne po sigurnost".

- U državama u kojima pak jesu prepoznate skoro ništa nije učinjeno po pitanju njihovog djelovanja, odnosno njihove zabrane. Pokazalo se da ideologija koju te grupe zastupaju nije problematična ukoliko kao takva nije prikazana u statutima kada je riječ o registovanim organizacijama - objašnjava ona i navodi još jedan problem, a to je da se navedene grupe, kao i pripadnici grupa smatraju huliganima čije djelovanje eventualno narušava javni red i mir.

- Ali se vrlo rijetko dovodi u pitanje simbolika koja je korištena tokom narušavanja tog reda i mira - istakla je naša sagovornica.

Ta simbolika često je bliska fašističkim simbolima iz Drugog svjetskog rata, pa bismo sa pravom ovdje mogli govoriti i o neofašističkim organizacijama. Najviše ih je, kao što rekosmo, u BiH i Srbiji. Međutim, ako ih razložimo po nacionalnom ključu, od 21 organizacije u BiH čak 17 je prosrpskih, koje u sebi najčešće nose pročetnički ili proravnogorski sentiment. Zajedno sa onih 20 u Srbiji srpski nacionalni korpus daleko je najzastupljeniji na ovoj mapi.

- Većina njih je zapravo prenosilac ideja onih organizacija koje dugo djeluju u Srbiji na ideologiji veličanja srpstva, zaštite srpske granice, veličanja ratnih zločinaca i negiranja ratnih zločina, ali isto tako i na širenju mržnje prema manjinama, migrantima, kao i LGBTIQ populaciji - pojasnila nam je Kulogija taj fenomen.

Neke su gašene, pa su mijenjale ime, ali je djelovanje ostalo isto. Ono što su na predstavljanju mape istakli jeste činjenica da su neke od tih organizacija financirane čak i javnim novcem. Kulogija napominje da to ipak nije čest slučaj, ali "ukazuje na toleranciju države spram ideologije zasnovane na mržnji, te neselektivnost u smislu izbora onih grupa kojima će se novac dodijeliti". Neke od njih su postale i parlamentarne stranke, poput Zavetnika u Srbiji, lideri nekih od njih imali su i visokih političkih snova, pa su se kandidovali i za parlament i predsjednika. Hrvatska u ovoj mapi nije obuhvaćena jer je članica EU-a, iako je "vidljiva međunarodna povezanost organizacija i grupa sa zemljama u regionu, posebno govoreći o Srbiji i Hrvatskoj, uzimajući u obzir etničke skupine u BiH" - kazala je naša sugovornica.

- Prenos narativa i djelovanja desničarskih i neofašističkih organizacija i grupa svakako je vidljiv, posebno kroz sličnost simbola koji se koriste. Razlika u grupama u odnosu na to da li se ugledaju na Hrvatsku ili Srbiju odnosi se na to koje ratne zločince veličaju i koliko su okrenuti ustaškoj, odnosno četničkoj ideologiji. Mimo toga, simbolika koju ove grupe koriste i narativ su skoro identični - istaknula je.

Mapa će biti živa i podložna je promjenama, ističu to u BIRN-u. Stoga će biti zanimljivo vidjeti kakav će odnos biti prema kritikama iz Crne Gore. Prema toj mapi u Crnoj Gori djeluje sedam organizacija koje su označene kao ekstremističke, a kao sporne navode se Bogougodnice te Komite i patriote Crne Gore. Bogougodnice čine četiri žene (aktivistice i novinarke) i uglavnom su poznate po parodijskim performansima kojima su skretale pažnju na neravnopravnost žena, kao i na ulogu SPC-a. One su najavile tužbe protiv BIRN-a, a izvršni direktor BIRN-a Denis Džidić najavio je nezavisnu procjenu da vide da li je došlo do grešaka. U međuvremenu, mapa ostaje kakva je i bila. Autorka izvještaja za Crnu Goru, novinarka "Vijesti", Jelena Jovanović, do zaključenja ovog teksta nije se oglasila ovim povodom.