Brojne rudarske kompanije izrazile su veliko nezadovoljstvo izmjenama meksičkog zakona o rudarstvu, koje je parlament izglasao krajem travnja. Došlo je i do zaoštravanja odnosa s Kanadom, gdje je registrirano 70 posto stranih rudarskih kompanija koje djeluju u Meksiku. Nezadovoljstvo ne iznenađuje ako se pogledaju neke od odredbi novog zakona. Trajanje koncesija smanjeno je sa standardnih 50 na 30 godina, a umjesto 50, eventualno produženje smije trajati najviše 25 godina. Koncesije će se ubuduće dodjeljivati na temelju javnih tendera, a ne pojedinačnih dogovora, i u njima će biti precizirano što se smije vaditi. U prijavi na natječaj firme će morati napraviti studiju utjecaja i plan saniranja terena nakon završetka eksploatacije, a nikakva ekstrakcija više neće biti moguća u zaštićenim područjima. Osim toga, pet posto profita morat će biti plaćeno lokalnoj zajednici, a ojačan je položaj i radnika u sektoru te olakšano kažnjavanje prekršitelja. Ukratko, nizom promijenjenih pravila oslabit će se dosad vrlo privilegirana pozicija stranih koncesionara.
Osobito je kritizirana činjenica da se novi zakon odnosi i na već postojeće koncesije. Takav potez dio je obećanja predsjednika Andrésa Manuela Lópeza Obradora – poznatog kao "AMLO" – i predstavlja nastavak sličnih reformi u energetskom sektoru. Otkad je 2018. došao na vlast, López Obrador odbio je dodijeliti ijednu novu rudarsku koncesiju. Prošle godine Meksiko je nacionalizirao cjelokupnu ekstrakciju litija. Novim zakonom zahvaćene su i osobito značajne zalihe srebra, najveće na svijetu. Za razliku od prošlih vremena kada je srebro vađeno kao moneta, danas je ono važan element u proizvodnji solarnih panela, električnih automobila i drugih novih tehnologija, pa potražnja za tim metalom raste. Meksiko je također među najvećim svjetskim proizvođačima zlata, bakra, olova, cinka i žive. Rudarstvo ukupno iznosi dva posto nacionalnog BDP-a, dok je 2021. proizvodnja dosegla vrijednost od 16,7 milijardi dolara. Znatan dio pripada tvrtkama u inozemnom vlasništvu.
Dosadašnja naklonjenost stranim kompanijama posljedica je dugogodišnje deregulacije i neoliberalnih reformi. Pokušaj Lópeza Obradora da ojača ulogu države u korištenju resursa – a dio prihoda iskoristi za socijalne programe koji bi trebali smanjiti društvene nejednakosti – savršeno se uklapa u latinoameričku tradiciju takozvanog lijevog populizma. Termin se na zapadu koristi gotovo isključivo pejorativno, a vlade, kompanije i mediji iz bogatijih zemalja unisono su Lópeza Obradora i Meksiko optužile da restriktivnim pravilima tjera investitore i čini posao ekstrakcije neisplativim zbog visokih početnih ulaganja. S druge strane, predsjednik se kladi na to da je posao eksploatacije meksičkog rudnog bogatstva ipak previše unosan da bi veliki igrači od njega odustali.
Čak i ako se to dogodi, meksički predsjednik računa da državne kompanije imaju dovoljno kapaciteta da ga nastave. Dosad ni jedna značajnija multinacionalka nije napustila Meksiko. U meksičkom sektoru rudarstva, u kojem su pored zlata i srebra osobito važni i bakar i cink, zaposleno je dva i pol miliona radnika. López Obrador, kao i ostatak ljevice u Meksiku, već dugo optužuje vodeće poslodavce u toj djelatnosti za ekološke katastrofe i iracionalno korištenje vode. To dramatično utječe na kvalitetu života velikog dijela stanovništva, osobito na sjeveru, gdje su katastrofalne nestašice vode sve češći problem. Rudarske tvrtke su na meti i zbog optužbi za izbjegavanje poreza. Ukratko, vlast procjenjuje da su – s obzirom na meksičko rudno bogatstvo – štete nastale od ekstrakcije nesrazmjerne koristima države i stanovništva.
Iako se López Obrador više ne može kandidirati za poziciju predsjednika na izborima koji će se održati nagodinu, zasad se procjenjuje da će uvjerljivo pobijediti njegova stranka Morena – Pokret nacionalnog preporoda, a potencijalna nasljednica Claudia Sheinbaum nastaviti populistički program. Najglasnija opozicija mjerama Lópeza Obradora zasad dolazi sa zapada, no njegov je ekonomski nacionalizam poremetio račune i nekim velikim kineskim kompanijama, osobito u poslovima eksploatacije litija. Dio kompanija prijeti da će zadovoljštinu potražiti na sudovima, a kanadska ministrica trgovine Mary Ng upozorila je Meksiko da nove mjere možda krše međudržavne dogovore sklopljene u okviru Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA), jer privilegiraju državne kompanije. Meksiko nije usamljen u svojim nastojanjima. Čileanski ljevičarski predsjednik Gabriel Boric nedavno je najavio nacionalizaciju rezervi litija, jednih od najvećih na svijetu, a u Peruu su prosvjednici prošle godine natjerali vlasti da zatvore dio rudnika.
